U trenutku kada se rasplamsala javna prepirka među političarima o tome tko je zaslužan za najveći ekonomski rast od 2008., odnosno rast BDP-a u predzadnjem tromjesečju od 2,9 posto, što je prvi put Hrvatsku pozicioniralo na sam vrh država članica EU-a, o ekonomskoj budućnosti razgovarali smo s Nevenom Vidakovićem, hrvatskim ekonomistom mlađe generacije.

Vidaković je diplomirao ekonomiju i financijsku matematiku na američkom Sveučilištu Michigan, magistrirao je na Sveučilištu u Ljubljani, a doktorirao na Sveučilištu u Mariboru. Upravo je objavio knjigu “Monetarno-kreditna analiza” i u razgovoru za Nacional upozorio je na to da je nužno da se i HNB kao središnja banka uključi u oblikovanje ekonomske politike.

U aktualnoj poreznoj reformi prepoznao je tek prvi korak koji je nužno trebalo napraviti, ali sada očekuje i sljedeće poteze u ekonomskoj politici koji će doprinijeti oporavku hrvatskog gospodarstva. Doduše, hrvatsko gospodarstvo već osam tromjesečja, odnosno pune dvije godine bilježi pozitivan trend i to u vrlo nesređenim političkim okolnostima. Karijeru je Vidaković započeo kao broker u SAD-u, a danas je prodekan na jednoj privatnoj ekonomskoj školi u Zagrebu.

NACIONAL: Slažete li se s ocjenom oporbe da ponuđena porezna reforma podsjeća na model Superhika iz stripa “Alan Ford”, čije je načelo bilo uzeti siromašnima da bi dao bogatima, jer ona tvrdi se prihodi povećavaju najbogatijem dijelu hrvatskog stanovništva?

Ne. Smatram da je ova porezna reforma dobro osmišljena i da će povećati raspoložive prihode srednjega sloja stanovništva, što je važno. Oporba je imala prilike napraviti bolju poreznu strukturu kada je bila na vlasti pa su njeni komentari samo puko prigovaranje. Napravite nešto ili nemojte napraviti išta, a prigovaranje je oduvijek bilo znak slabosti. Jedino što je izostavljeno, a po meni je vrlo važno, povećanje je minimalnih prihoda izuzetih iz sustava PDV-a, odnosno minimalnih prihoda oslobođenih plaćanja PDV-a. To bi bio dodatan poticaj malim poduzetnicima i obrtnicima.

NACIONAL: Što kažete na aktualnu javnu prepirku o tome tko je zaslužan za rast BDP-a od 2,9 posto? Tko je za to zaslužan: bivša vlada Zorana Milanovića, tehnička vlada Tihomira Oreškovića ili pozitivna klima koju bi trebala donijeti nova Plenkovićeva vlada?

Za to nije zaslužna nijedna vlada posebno. Neki procesi u ekonomiji su prirodni i događaju se gotovo sami od sebe. Uobičajeno je to da se situacija nakon krize počne prirodno popravljati pa se to sada počelo događati i Hrvatskoj. Gospodarstvo je raslo unatoč političkim turbulencijama jer smo u kratkom razdoblju promijenili tri vlade, a najveći rast zabilježen je u vrijeme djelovanja tehničke vlade koja je imala skučen prostor za ikakvo djelovanje. Nova vlada Andreja Plenkovića povratila je optimizam koji je važan u ekonomiji. Kakva će biti ukupna ekonomska politika nove vlade, tek će se vidjeti. Ovo je bio samo prvi korak.

NACIONAL: Može li porezna reforma riješiti višedesetljetne probleme hrvatskog gospodarstva?

Ekonomska politika se ili vodi ili ne vodi, a sada ima naznaka da se počela voditi na fiskalnoj strani. Ohrabrujuće je to što je Zdravko Marić kao ministar financija nakon dugo vremena stavio fokus na povećanje ekonomske aktivnosti, a ne na punjenje proračuna. Svrha ekonomije nije da napuni proračun, nego je svrha fiskalne politike pomoći gospodarstvu. Povećanjem ekonomske aktivnosti punit će se i proračun. To je važna razlika koja u potpunosti mijenja dosadašnji pristup i svrhu fiskalne politike u ekonomiji. Sada treba pokazati takvu fokusiranost i na ostalim poljima. Naravno, nužna je i pomoć monetarne politike.

NACIONAL: Kolika je opasnost od dužničkog udara sljedeće godine, kada na naplatu stiže 62,1 milijarda kuna unutrašnjeg i vanjskog duga, što je dosad i najviša otplatna rata?

Kamate će se značajno povećati. Na to sam javno upozorio još kada je došlo do Brexita. Sada se cijena novca dodatno povećala rastom kamatnih stopa u SAD-u. Nerealno je očekivati da će se SAD zaduživati po kamatnoj stopi od 2,5 posto, a Hrvatska 2,8 posto na 10 godina. Naša cijena duga nužno mora biti veća. Ministar Marić pohvalio se da nije prihvatio ponudu za izdavanje duga u prvoj polovici godine. To je bila ponuda koju je morao odbiti, ali sada će od istih ljudi dobiti ponudu koju više neće moći odbiti. Morat će je prihvatiti, a rast cijene zaduživanja već se jasno očitovala i kroz rast prinosa na hrvatske državne obveznice na svjetskim tržištima.

NACIONAL: Ima li prostora za reprogramiranje tih dugova i hoće li to olakšati razvoj gospodarstva i život građana?

Reprogram dugova države može jedino olakšati financijsko stanje države, ali ne i građanima i poduzećima. Prostora za reprogram uvijek ima, samo je pitanje cijene novoga zaduženja. Era jeftinoga novca završena je i toga treba biti svjestan. To nužno ne mora biti loše jer će se sada ponovo otvoriti mnoge prilike za financijske investicije.

NACIONAL: Hrvatska se nalazi u skupini od 13 država članica EU-a za koje je Europska komisija utvrdila da trebaju provesti dubinsku analizu kako bi se provjerilo postoji li opasnost od pretjeranih makroekonomskih neravnoteža. Što to znači?

Hrvatska monetarna politika bila je obilježena gomilanjem monetarnih problema kroz dug kućanstava i vanjski dug od 2000. do 2008., što je bilo neadekvatno kontrolirano. Štoviše, kreatori monetarne politike jasno su naznačili da su njihove mjere bile i razlog za rast vanjskoga duga. U takvim okolnostima fiskalna politika svedena je na punjenja budžeta pod svaku cijenu, a ne na povećanja ekonomske aktivnosti. Od 2008. do 2015. povećan je dug države za oko 50 posto BDP-a. Sada imamo ekonomske neravnoteže, što je trebalo i očekivati.

Ne možete neprirodnim ekonomskim politikama stvoriti kvalitetno ekonomsko okruženje. Upravo da bi odagnali te neravnoteže, potrebno je početi voditi fiskalnu i monetarnu politiku, a to primarno znači da budžet mora služiti za povećanje ekonomske aktivnosti, a ne da ekonomija služi samo da bi se napunio proračun. S druge strane, monetarna politika mora se ozbiljno uključiti u ekonomsku politiku ove zemlje.

NACIONAL: Komisija navodi da je razina javnog i privatnog duga vrlo visoka. Kako ga smanjiti?

Dug se uvijek smanjuje na samo jedan način: povećanjem prihoda koji proizlaze iz povećanja ekonomske aktivnosti.

NACIONAL: Smatrate li da je moguće postići gospodarski rast od 4 posto, što stručnjaci smatraju nužnim za rješavanje ključnog problema u Hrvatskoj: problem nezaposlenosti, pa onda i sprečavanje bijega mladih ljudi iz Hrvatske u potrazi za poslom?

To nije moguće bez ozbiljne fiskalne i monetarne politike. Porezna reforma je početak na fiskalnoj strani. Sada trebamo vidjeti kakav će biti nastavak i koliko će pomoći monetarna politika. Pravilnom ekonomskom politikom moguće je ostvariti i takve stope ekonomskoga rasta.

NACIONAL: Porezna reforma trebala bi ponuditi ključni odgovor na probleme hrvatskog gospodarstva. Smatrate li da je rješenje doista u poreznom sektoru?

Ključ je, da ponovo naglasim, u vođenju ukupne ekonomske politike. Sada bi svi trebali dati svoj doprinos jer jedna mjera ne znači puno. Kada upravljate ekonomijom onda donosite puno mjera i fokusirani ste na ostvarivanje ciljeva, a ne na priču o tome kako netko tamo treba provesti strukturne reforme.

NACIONAL: Što u toj monetarnoj politici treba napraviti HNB kao centralna banka?

Centralna banka također treba provesti monetarnu reformu koja se sastoji od pet stvari. Prvo, treba napusti mantru da centralna banka ništa ne može, da su joj vezane ruke. To je važno jer mijenja pogled na to kako centralna banka vidi samu sebe unutar hrvatske ekonomije. Drugo, treba djelomično deeurizirati državu jer potpuna deeuroizacija nije potrebna. Pritom to ne znači ukidanje štednje u stranoj valuti. Treće, treba promijeniti regulativu tako da kunska kamatna stopa postane jeftina, a euro kamatna stopa skuplja u odnosu kunsku. To će prebaciti monetarno kreditni odnos s eura na kunu. Važno je naglasiti da drugi i treći postulat pripadaju jednoj te istoj monetarnoj operaciji.

Četvrto, treba napraviti regulatorni okvir kojim se banke potiču na kreditiranje poduzetnika koji će otvarati radna mjesta. Ako želite kredit od banke za otvaranje radnih mjesta, morate i dobiti takav kredit. Peta stvar je da centralna banka mora uvesti nove transakcijske mehanizme kako bi kontrolirala količinu kuna u ekonomiji, a ne to činiti isključivo preko tečaja. Tako bi centralna banka osigurala likvidnost i bankama i ekonomiji i u kriznim situacijama.

NACIONAL: Znači li to da država treba tiskati novac?

Ono što sam nabrojio podrazumijeva kontrolu novca u ekonomiji, što je dužnost centralne banke. Ona mora omogućiti potrebnu količinu novca kako bi ekonomija mogla funkcionirati i baviti se proizvodnjom roba i usluga. HNB ne razlikuje stabilnost tečaja uzrokovanog protokom stranoga novca u i izvan zemlje od potreba hrvatske ekonomije za novcem. Zato svaki put kada treba spasiti tečaj, HNB jednostavno povuče kune s tržišta i kreira nelikvidnost kako bi se spasio tečaj, što je napravljeno 2009. Takav odnos prema novcu u ekonomiji se mora promijeniti, a to nije tako teško kao što mnogi misle i javno tvrde.

NACIONAL: Zašto je monetarna politika toliko važna? Tečaj u Hrvatskoj je stabilan.

Zato što bez razumijevanja protoka novca u ekonomiji i njegove uloge u njoj monetarna politika ne daje potreban doprinos gospodarskom rastu. Tu je posebno važna kontrola cijena i sprječavanje deflacije u ekonomiji. PDV se obračunava na vrijednost robe, a ne na količinu robe. To znači da je i u situaciji kada je prisutna deflacija moguće imati realni ekonomski rast, odnosno proizvoditi više, ali uz manje porezne prihode. Padom cijena smanjuju se porezni prihodi pa bez eliminiranja problema deflacije, što je u nadležnosti centralne banke, nije moguće popraviti fiskalnu situaciju i povećati porezne prihode. Zato je važno razumjeti monetarno-kreditni odnos u ekonomiji.

NACIONAL: Koliko je razumno smanjivati poreze na dohodak, što bi trebalo olakšati poziciju poslodavcima i treba li se upuštati u smanjenje stope PDV-a, a da se ne ugrozi potrebno punjenje proračuna?

Smatram da je puno bolje povećati granicu za izuzeće iz sustava PDV-a od mijenjanja stope. Ipak, naglasio bih da je ovo samo jedan mali prijedlog, a ni fiskalna politika nije moje područje. Primarno se bavim monetarnom politikom. Naravno, uvijek je bolje smanjiti poreze, nego ih dizati. Važno je znati da se ekonomske odluke moraju donositi s točno određenom svrhom i ciljem. Nije problem promijeniti stope poreza, ali morate jasno znati zašto se to radi i što se time može postići. Kada nemate jasnu svrhu ekonomskih mjera i razumijevanje strukture ekonomije, to je najbolji način da napravite štetu u ekonomiji. Klasičan primjer ovakvoga ponašanja je dizanje poreza za vrijeme krize, kao što je napravljeno u Hrvatskoj.

Porezna reforma trebala bi pospješiti investicijsku klimu. Međutim, banke su u stranom vlasništvu, a prema nekim procjenama oporavak cjelokupnog europskog gospodarstva vrlo je mršav. Europa ima svoje, a mi naše probleme. EU treba rješavati svoje, a mi svoje. Banke moraju povećati kreditnu aktivnost. One su orijentirane na profit pa će kreditirati ono što donosi novac. Tako da sada treba usmjeriti njihovu kreditnu aktivnost.

NACIONAL: Nova britanska premijerka Theresa May najavila je politiku većih poreznih zahvata u prihode bogatih, iako je iz Konzervativne stranke. Ona ima posve suprotne stavove prema gospodarstvu od Margaret Thatcher jer je odustala od politike restrikcija i stroge štednje. Kako to komentirate?

Politika štednje onako koju je provela EU pokazala se kao katastrofalna greška. Rezanje potrošnje radi rezanja potrošnje jednako je opasno kao i nesuvisla državna potrošnja. EU sada osjeća rezultate takve politike i zato imamo tolike ekonomske razlike u kvalitetama pojedinih ekonomija među državama članicama EU-a.

NACIONAL: U kakvom je stanju ekonomija Velike Britanije nakon Brexita?

Od katastrofično najavljivanog velikoga ekonomskoga kolapsa nije se dogodilo ništa, kao ni propast funte. Funta je prvo oslabila pa je doista u jednom trenutku njen tečaj pao na najnižu razinu u posljednjih 30 godina. Ali nakon toga je počela jačati. Sada je samo 10 posto od vrijednosti u odnosu na razdoblje prije Brexita. Britanska ekonomija opet raste, deflacija je nestala, a ono što je najvažnije, banke su povećale kreditne plasmane poduzećima koji se bave proizvodnjom pa se i dalje mogu očekivati samo pozitivne ekonomske vijesti.

NACIONAL: Može li politika „stroge štednje“ osigurati oporavak svjetskom gospodarstvu? Ona je u Grčkoj oborila BDP za 25 posto, a nije bila djelotvorna ni u Egiptu. Čak je i bivši glavni direktor MMF-a Dominique Strauss-Khan pozvao na napuštanje tog koncepta kao recepta za izlazak iz krize?

Politika “stroge štednje” ne omogućava ekonomski rast, a najbolji primjer za to su SAD i EU. SAD je primjer kako se vodi dobra ekonomska politika, a politika stroge štednje primjer je kako ne treba voditi ekonomsku politiku. SAD je bio fokusiran na povećanje ekonomske aktivnosti, a EU na rezanje državne potrošnje. Rezultati su jasni i pokazalo se da je američki recept bio uspješniji. Oni koji kažu da EU nije SAD i da ne može voditi takvu politiku trebaju se maknuti od tog posla jer ga ne mogu ili ne znaju raditi. Isto vrijedi i za Hrvatsku. One koji samo pričaju o tome što se ne može, ne treba više slušati, nego prebaciti fokus na one koji mogu i nude rješenja.

NACIONAL: Što kažete na tezu da rješenja za krizu više nije moguće tražiti kroz koncept nevidljive ruke tržišta kao apsolutnog regulatora ekonomije?

Kriza nastala 2008. bila je takav slučaj, ali nisu sve krize iste. Krize iz 1974., 1981. i 2000. nisu bile iste kao i one iz 1929. i 2008. Zato su i rješenja morala biti različita. Države koje su shvatile različitost prirode kriza u ekonomiji najbrže su izlazile iz krize.

NACIONAL: Koliko sredstva iz fondova EU-a mogu gospodarstvu donijeti oporavak, odnosno vjerovati da netko izvana može darovati ekonomski prosperitet?

EU fondovi su korisni, ali sigurno ne mogu biti supstitut za poslovanje s bankama i normalan monetarno-kreditni odnos, u kojemu banke kreditiraju investicije i zaposlenje.

NACIONAL: Hoće li bezbolno proći konverzija kredita u švicarskim francima u Hrvatskoj? Kakvi su izgledi da banke ne uzvrate udarac državi?

Tko razumije bankarske i monetarne transakcije, zna da nitko nikada nešto ne dobiva za ništa. Zato ni Hrvatska neće u tome proći bezbolno, bez obzira na odluku sudova.

NACIONAL: Što mislite o novom američkom predsjedniku Donaldu Trumpu?

Ekonomski gledano, Trump bi mogao biti odličan predsjednik. On je orijentiran na posao. Za nekoga tko je sudionik tržišta kapitala, kao što sam ja, Trump znači samo jako puno novih ekonomskih prilika. Smatram da će sljedećih nekoliko godina biti vrlo profitabilne za investiranje.

NACIONAL: Imate li konkretne smjernice?

Načelno gledano, kamatna stopa će rasti, a to će otvoriti prilike za investiranje u posebno odabrane obveznice. Pritom će doći do jačanja dolara i pada cijena nafte i zlata. Optimalna strategija je prebacivanje novca u dolar, izlazak iz pozicija u nafti i zlatu te investiranje u dionice te čekanje da se u obveznicama otvore prilike. Dobrom strukturom portfelja bit će moguće sljedećih nekoliko godina ostvariti značajne prinose, što me osobno veseli.