Ministarstva mora, prometa i infrastrukture 25. siječnja, prema naputku Međunarodne pomorske organizacije (IMO) i UN – a, proglasilo je pomorce ključnim radnicima. To znači da će pomorcima biti olakšano putovanje od kuće do radnog mjesta i obrnuto te da će im se dati prioritet pri cijepljenju. Sindikat pomoraca Hrvatske je proteklih mjeseci u nekoliko navrata apelirao na nadležne da prema naputku IMO-a i UN-a proglase pomorce ključnim radnicima, i u tome su uspjeli. Do sada je pomorce ključnim radnicima proglasilo oko četrdesetak zemalja.

U Hrvatskoj ima 23 do 24 tisuće pomoraca. Taj se broj temelji na broju izdanih pomorskih knjižica, no postoji mogućnost da ih ima koja tisuća više, odnosno onih koji posjeduju strane pomorske knjižice. Kada to pomnožimo s u prosjeku četiri člana obitelji pomorstvo u Lijepoj našoj hrani oko 100 tisuća ljudi.

Koronakriza drastično je otežala, a u nekim slučajevima i onemogućila putovanje pomoraca od od kuće do radnog mjesta i obrnuto.

“Kada se hrvatski pomorci vraćaju kući za njih vrijede isti standardi kao i za ostale hrvatske građane osim u tri slučaja u kojima se traži period samoizolacije i testiranje nakon tjedan dana, dok ostali nemaju obavezu samoizolacije. Ova tri slučaja odnose se na pomorce koji se vraćaju kući preko Velike Britanije, Brazila i  Južne Afrike jer se te zemlje smatraju ekstremno rizičnim zbog pojave novih sojeva virusa. Ako je njihov iskrcaj obavljen u Velikoj Britaniji, Brazilu ili Južnoj Africi gdje su se pojavili novi sojevi virusa Stožer je za njih odredio mjeru samoizolacije. To nema veze pod kojoj zastavom brod plovi, pomorac se može iskrcati s  hrvatskog broda u Durbanu (Južna Afrika), no obzirom se iskrcao u ekstremno rizičnom području on mora u samoizolaciju”, govori za Nacional.hr glavni tajnik Sindikata pomoraca Hrvatske Neven Melvan.

Screenshot/N1

Od povratka kući puno je kompliciraniji odlazak i ukrcaj na brod u međunarodnoj plovidbi, tu postoje velike razlike od kompanije do kompanije kao i velike razlike od zemlje do zemlje u kojoj se pomorac ukrcava na brod. 

“Tako naprimjer, ako je ukrcaj u Kini onda je to ekstremno komplicirano, imate pomoraca koji su doslovce testirani unutar tri dana sedam do osam puta. Pomorac se mora testirati kada ide u kinesko veleposlanstvo napraviti vizu, onda se mora testirati prije nego kreće na put, onda kada dolazi na aerodrom u Frankfurt da se ukrca na kineski zrakoplov tražit će od njega da napravi brzi test, dolaskom u Kinu stavljaju ga u samoizolaciju i odmah ga testiraju. U samoizolaciji ostaje dok ne dođu rezultatu testa. Tek nakon toga može na brod gdje ga se, ovisno o kompaniji,opet može testirati. Neke su zemlje malo pojednostavile pravila i proceduru, primjerice Singapur, ali i tamo se ta pravila mijenjanju svakih mjesec dana. U prosjeku se prilikom ukrcaja u roku od dva tri dana mora napraviti tri do četiri testa”, kaže Melvan.

Prema naputku Međunarodne pomorske organizacije i UN – a preporučeno je da se pomorcima također da i prioritet pri cijepljenju. Puno se priča o ‘zelenim ili covid’ putovnicama – potvrdama o cijepljenju bez kojih bi uskoro moglo biti ograničeno kretanje ljudima koji nisu cijepljeni. To bi uvelike moglo otežati kretanje i rad pomorcima.

“Nažalost, prilično sam siguran da bi moglo biti tako. Nažalost, cijepljenje bi trebalo biti u  domeni ljudskog prava i odluke svake osobe pojedinačno hoće li se ili neće cijepiti. Ono što uopće ne dvojim je da ćemo vrlo skoro imati situaciju da će kompanije i države kroz koje pomorci prilikom ukrcaja i iskrcaja prolaze početi uvjetovati putovanje i dolazak na brod time da je pomorac cijepljen. Uopće ne dvojim da će se to dogoditi. Europska unija se nije proslavila u nabavi cjepiva dok su Izrael, Singapur i Velika Britanija, a koje jesu velike tranzitne luke, u  puno boljoj situaciji. Ono na čemu mi inzistiramo i imamo podršku svih udruga, a u konačnici i resornog ministarstva, je da se hrvatskim pomorcima omogući cijepljenje što je prije moguće, kako bi mogli nastaviti obavljati svoj posao. Tu nije riječ da bi trebali odmah procijepiti 16 tisuća pomoraca, bilo bi sasvim dovoljno da na početku, u roku od mjesec dana imamo na raspolaganju oko 500 do 600  cjepiva kako bi pomorci koji bi u tom ritmu odlazili na brodove bili cijepljeni. Taj prvi val cijepljena pomoraca trebao bi krenuti odmah sada, u svibnju i lipnju već će biti riječi o tisućama doza cijepova za pomorce. Jednostavno bi trebalo rezervirati taj broj jer će ljudi početi gubiti poslove, a to će biti tragedija.  Iako se to još nije dogodilo, niti je itko najavio da će se to u skoro vrijeme dogoditi, vjerujem da će do početka ljeta cijepljene  sigurno postati uvjet za mogućnost putovanja. Alternativa je da će 16 tisuća pomoraca  koji zarađeni novac donose u Hrvatsku i njime hrane svoje obitelji ostati bez posla, što bi bila tragedija”, upozorio je predsjednik Sindikata Hrvatske Neven Melvan. 

Tri kategorije pomoraca

Hrvatske pomorce možemo svrstati u tri kategorije, na one koji rade u kompanijama koje se bave prijevozom ljudi, robe ili se bave turizmom u hrvatskim teritorijalnim vodama – to su Jadrolinija koja zapošljava oko 1500 pomoraca, zatim su tu Brodospas, Rapska plovidba i niz drugih manjih kompanija koje sveukupno zapošljavaju između šest do sedam tisuća ljudi. Druga kategorija su hrvatske kompanije koje rade u međunarodnoj plovidbi – kao što su Tankerska plovidba, Atlantska plovidba iz Dubrovnika, Jadroplov iz Splita, Alpha Adriatic i druge,  koje zapošljavaju oko dvije tisuće ljudi. Treća kategorija – ona u kojoj radi najviši broj ljudi, njih više od 14 tisuća – su hrvatski pomorci u međunarodnoj plovidbi koji rade na stranim kompanijama.