SDP-ov gradonačelnik Varaždina Neven Bosilj netipična je politička osobnost u svojoj stranci: kao obični član SDP-a pobijedio je na izborima za gradonačelnika, a predsjednik varaždinskog SDP-a Miroslav Marković postao je njegov dogradonačelnik. Bosilj je odbio biti kandidat na listi koalicije Rijeke pravde jer se protivio strategiji Peđe Grbina i Zorana Milanovića za parlamentarne izbore. Sada, nakon neželjenog poslijeizbornog raspleta za SDP, u intervjuu za Nacional analizirao je izborne rezultate te iznio svoje viđenje politike stranke u budućnosti.

Neven Bosilj rođen je 1968. u Varaždinu. U Zagrebu je diplomirao na Fakultetu elektrotehnike i računarstva te magistrirao i 2011. doktorirao na varaždinskom Fakultetu organizacije i informatike Sveučilišta u Zagrebu. Od 1992. do 2015. radio je u T-Comu, a od 2015. Ericssonu Nikola Tesla. Vanjski je suradnik-predavač na Fakultetu organizacije i informatike, član Hrvatske komore inženjera u elektrotehnici i MENSA-e, a svojedobno se, među ostalim, uspješno natjecao na televizijskim kvizovima poput „Kviskoteke“ i „Brojki i slova“.

NACIONAL: Kako komentirate izborni rasplet?

Očekivan je. Desnica je osvojila dominantnih 60 posto mandata, ljevica 40 posto. Nekad je bilo obrnuto: kad je SDP pobjeđivao 2000. i 2011., ljevica je osvajala 60 posto, a desnica 40 posto. Zemlja je otišla udesno, vjerojatno zato što su birači centra, koji glasaju nekad za jedne, a nekad za druge, sada glasali za desni centar, i to zato što se SDP nije do kraja profilirao kao lijevi centar.

NACIONAL: Strahujete li od radikalne desnice?

Malo me je strah kako će to sve izgledati. Plenković je želio promijeniti HDZ, ali je HDZ više promijenio njega. Nadam se da ova vlada neće izgledati poput vlade Tihomira Oreškovića i Tomislava Karamarka i da će Plenković uspjeti zadržati proeuropski stav s kakvim je 2016. i nastupio.

NACIONAL: Kako predviđate razvoj odnosa HDZ-a i DP-a u parlamentarnoj većini?

Zadovoljan sam što DP nije dobio neke resore, poput kulture, obrazovanja ili unutarnjih poslova. Poprilično bi me zabrinulo da su ih dobili. Bez obzira na to što je HDZ takav kakav jest, u odnosu na DP čak je i umjeren. Mislim da će ta vlada opstati toliko dugo dok HDZ ne bude pod prevelikim pritiscima DP-a. Neće me iznenaditi bude li HDZ cijelo vrijeme paralelno radio da si osigura „back-up“ varijantu, pogotovo nakon europskih izbora. Vrlo vjerojatno će aktivno raditi na okupljanju 76 ruku na nekoj drugoj strani.

NACIONAL: Slično onome što se dogodilo s Mostom 2016?

Otprilike, da, a možda i razbijanjem DP-a na „zdravi“ i onaj drugi dio.

NACIONAL: Kako komentirate ultimativni zahtjev DP-a da SDSS bude izguran iz vlasti? Promatrate li to politički ili civilizacijski?

To je civilizacijsko unazađenje Hrvatske. Žao mi je što su se manjinci pristali podijeliti. Sabor, sa zastupnicima dijaspore, a bez manjinaca, ima 143 zastupnika. Mislim da bi osmero manjinaca trebalo biti neka vrsta podrške većini nakon što netko skupi 73 potpisa podrške. Prije nekoliko godina u Sloveniji, koja ima dva manjinska zastupnika, talijanskog i mađarskog, kada je jedan od njih htio postati presudni glas za Janeza Janšu, digla se cijela javnost i morali su odustati jer se smatra da manjinski zastupnici jesu punopravni članovi parlamenta, ali da o njima ne bi trebalo ovisiti formiranje parlamentarne većine. To je stvar političke kulture.

‘Vjerujem da će se ‘provjetriti Ibler’, da će doći neki novi ljudi i da će se taj cijeli narativ promijeniti. Mislim da smo previše kritički nastrojeni, a nudimo premalo konstruktivnih rješenja’

NACIONAL: Mislite li da zastupnici manjina nisu trebali unaprijed podržati Plenkovića?

Upravo tako. Oni trebaju podržati onoga tko skupi većinu, a ne biti ključni jezičac na vagi. Ovako postaju meta različitih napada, ali i element za kojekakve političke trgovine. A to nije dobro za predstavnike manjina, za nacionalne zajednice koje predstavljaju, ali ni za Hrvatsku.

NACIONAL: Tko je za to odgovoran? Plenković ili sami zastupnici manjina?

Sami zastupnici manjina. To ne piše u Ustavu, ali demokratski je uzus u razvijenim demokracijama da manjine ne odlučuju o parlamentarnoj većini i to se podrazumijeva. Necivilizacijski bi bilo takve stvari upisivati u Ustav ili ustavne zakone, ali određeni standardi u drugim zemljama postoje: predstavnici manjina ne sudjeluju u stvaranju parlamentarne većine. I takva bi politička praksa morala biti i kod nas.

NACIONAL: Znači li to da podržavate prijedlog Mosta za referendumom da se zastupnicima manjina zabrani odlučivanje o formiranju vlade i glasanje o proračunu?

Ne, ne govorimo o istom rješenju. Prema mom stajalištu, manjinski predstavnici ne čine prevagu, ali imaju sva prava kao saborski zastupnici. I to je razlika između Mostovog prijedloga i moga stajališta. Ima primjera država u kojima zastupnici manjina imaju sva prava, ali ne sudjeluju u formiranju vlade. Možda bismo mogli u demokratskoj atmosferi raspraviti o modelima manjinske zastupljenosti, u kojemu bi se utvrdila i ova okolnost.

NACIONAL: Ali je li primjereno da se takve rasprave vode baš sad, kad ekstremno desna stranka uvjetuje formiranje vlade izbacivanjem zastupnika srpske nacionalne manjine iz parlamentarne većine?

Nije, imate pravo. Manjinci su sami sebi napravili medvjeđu uslugu jer su vrlo rano Plenkoviću dali podršku svrstavajući se uz HDZ-ov prijedlog za predsjednika Hrvatskog sabora, a nakon čega je DP pojačao svoje ucjene Plenkovića da SDSS ne smije biti dio većine. Žalosno je da je HDZ pristao na to, ali su očito bili spremni na sve samo da bi formirali parlamentarnu većinu. Ali krimen je i manjinskih zastupnika što su se tako u početnoj fazi slaganja većine požurili svrstati, i to u okolnostima kada na vrata vlasti snažno lupa krajnja desnica.

NACIONAL: Smatrate li da su trebali čekati da se oformi većina i tada podržati većinu, neovisno o tome tko ju je formirao?

Tako je, da. I tako bi trebalo biti uvijek.

NACIONAL: Je li moglo završiti drugačije?

Vrlo teško. Kad smo vidjeli rezultate izbora, nije mi izgledalo logično pokušavati sastaviti većinu u kojoj bi bili svi, od Možemo! do Domovinskog pokreta. Nisam sumnjao u to da će DP uletjeti u zagrljaj HDZ-a jer je velika većina njih izrasla iz krila te stranke. Poruke DP-a u kampanji su čista prevara njihovih birača. Ideja anti-korupcijske većine je bila zanimljiva, ali neostvariva. Domovinski pokret je u svojoj srži imovinski pokret, a za to je dokaz odabir ministarstava u kojima su vrlo veliki budžeti za potpore. Gdje je novac tu je Domovinsko-imovinski pokret. Ali da se ne farbamo, ne bih bio osobito sretan s parlamentarnom većinom u kojoj bi bili SDP i DP. To mi je puno neprirodnije od ovoga što sada imamo.

NACIONAL: A prijedlog da se napravi velika koalicija?

To možda čak i nije nerealna opcija, ovisno o tome što će se događati sljedeće godine. Budu li zahtjevi DP-a uistinu pretjerani… Sjetimo se velike koalicije CDU–SPD u Njemačkoj. Vladali su četiri godine, a nakon toga SPD nije propao nego je preuzeo vlast jer su se pokazali kao stabilizirajući faktor i tako neutralizirali i krajnju desnicu i krajnju ljevicu.

‘Dosad se nisam mislio previše aktivirati ni u jednom stranačkom tijelu. Samo sam član stranke. Sada razmišljam o kandidaturi za neku od stranačkih funkcija na državnoj razini’, kaže Neven Bosilj. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: U ovoj kampanji dominirala je ideja sanitarnog kordona oko HDZ-a. Što mislite o njoj?

Prije svega, kampanja u kojoj su tri glavne poruke – HDZ su lopovi, promijenit ćemo lex AP i smijeniti Turudića – ne može dobiti izbore.

NACIONAL: To ste mislili i u kampanji, a ne samo sad, nakon izbora?

Naravno. Zoran Milanović u startu je dao pozitivan poticaj lijevoj opciji, ali kasnije je sve to postalo „one man show“. On je upravo imao taj narativ „hajmo svi kontra HDZ-a“. Za takvu široku frontu trebalo je prije izbora puno jasnije tražiti javno iskazivanje postizbornih pozicija, kako bi se izbjegla ovakva prevara glumaca iz DP-a, predstava koju sada gledamo. Možda je predsjednik Milanović imao neke takve dogovore s vodstvom DP-a, ali javnost za njih ne zna.

NACIONAL: Bi li sanitarni kordon trebalo napraviti prema DP-u?

Vlast kvari ljude. Daj čovjeku vlast pa ćeš vidjeti kakav je. DP nije imao priliku biti na vlasti na državnoj razini i ne znamo kako će se ponašati. Nadam se da će biti pristojniji od onoga što su govorili u kampanji i kakvi su im bili uvjeti u dogovaranju saborske većine. Jer danas, trideset godina poslije Domovinskog rata, zahtijevati da predstavnici Srba ne mogu biti u parlamentarnoj većini ili dio vlade ili tražiti deratifikaciju Istanbulske konvencije, po meni je necivilizacijski korak.

NACIONAL: Zahtijevaju i gašenje novina.

Pogotovo onih koje nisu „hrvatski nastrojene“ ili to nisu po njihovim mjerilima. Uvijek je problem tko postavlja mjerila. Nadam se da to neće biti DP, jer budu li oni postavljali mjerila, Hrvatskoj se ne piše dobro. A ni vama, nezavisnim novinama.

NACIONAL: Je li u SDP-u bilo ikakvih ozbiljnih ideja o mogućnosti velike koalicije kad je već postalo jasno da HDZ ozbiljno pregovara DP-om?

Nisam sudjelovao u pregovorima, ali mislim da ne. S obzirom na cijeli narativ kampanje, animoziteti su bili preveliki, naročito između Peđe Grbina i Andreja Plenkovića, da bi se o tome uopće moglo razgovarati.

NACIONAL: Ali zanimljivo je da sad kažete da ćemo vidjeti što će biti u sljedećih godinu dana.

SDP u statutu ima da se nakon parlamentarnih izbora moraju provesti unutarstranački izbori. Izabrat će se novi predsjednik, novo predsjedništvo i glavni odbor i tijela stranke će odlučivati. Dakle, tko zna što će biti. Vjerujem da će se „provjetriti Ibler“, da će doći neki novi ljudi i da će se taj cijeli narativ promijeniti. Mislim da smo previše kritički nastrojeni, a nudimo premalo konstruktivnih rješenja. Ne može se samo govoriti „oni su lopovi“, premda po ovome što je DORH u posljednjih osam godina radio i koliko je HDZ-ovih ministara otišlo, postoji ozbiljna sumnja da je veliki dio ministara korumpiran. Ali, koliko ja vidim, Plenkovića nitko nije odveo, a ljudi su na izborima honorirali njegov način vođenja države, rada i komunikacije. Mislim da SDP mora biti prije svega stranka lijevog centra, s politikama koje će privući i birače građanskog i političkog centra. Kad god je bilo tako, SDP je pobjeđivao na izborima. Hrvatska je dominantno umjerena, uljudna i demokratska sredina. Vrlo malo ljudi je ili krajnje lijevo ili krajnje desno. Za takvo biračko tijelo moramo pripremiti i ponuditi rješenja i ozbiljne politike. Poput politika koje promoviramo i provodimo u Varaždinu, ali i na sjeveru općenito.

‘Trideset godina poslije Domovinskog rata zahtijevati da predstavnici Srba ne mogu biti u većini ili dio vlade ili tražiti deratifikaciju Istanbulske konvencije, po meni je necivilizacijski korak’

NACIONAL: Koje bi to bile?

Priuštivo stanovanje, na primjer. U Varaždinu smo raspisali natječaj za novu POS listu jer mislimo graditi novo POS-ovo naselje od 180 stanova, što će trajati tri godine. Uskoro krećemo graditi prvu zgradu s 30 stanova. Dobili smo 750 prijava, ne samo iz Varaždina nego iz cijele zemlje, većinom od mladih, i to zato što je cijena POS-ova stana sada 1480 eura po kvadratu, a u Varaždinu po komercijalnoj cijeni više ne možete naći kvadrat jeftiniji od 2500 do 3000 eura. Nekad je polovina prosječne plaće bila „al pari“ s prosječnom stanarinom, a sada je to u Hrvatskoj 70 posto. Mladi si, dakle, ne mogu priuštiti stan, a ne mogu ni plaćati stanarinu. To su teme o kojima treba govoriti. Mislim da takve ideje možemo crpiti iz lokalnih sredina, poput Varaždina i Koprivnice, gdje su na vlasti SDP-ovi gradonačelnici. Možemo pokazati da i država može tako. „Ibleru“ najviše zamjeram što je premalo uključivao ljude s terena i premalo njihove ideje ugrađivao u politike na državnoj razini.

NACIONAL: Moj je dojam da vrh SDP-a i koalicije Rijeke pravde, predvođen prije svega Milanovićem, radikalnom retorikom pokazuje neku vrstu antiparlamentarizma. O HDZ-u nitko nema iluzija, daleko od toga, ali činjenica je da ta stranka 25 godina vodi ovu zemlju, kao što je činjenica i da je Plenković, za razliku od Milanovića, čvrsto branio mjesto SDSS-a u vladajućoj koaliciji.

Takav mi se narativ od početka nije sviđao i slutio sam da neće dobro završiti. Ovdje kod nas na sjeveru, gdje su ljudi naklonjeniji SDP-u, govorili su mi: „Nije vam to dobro.“ Ipak su glasali za nas, ali zato što u našoj izbornoj jedinici takav narativ nismo previše ni primjenjivali. On se vrtio u Zagrebu, s Iblera, ali u trećoj izbornoj jedinici pokušali smo afirmativno, proaktivno i mislim da je rezultat zbog toga bolji. D’Hondt je rezultirao time da je lista SDP-a s 37 posto glasova dobila samo šest mandata, a HDZ s 27 posto glasova pet mandata. A pravi odnos snaga je 7:4 za SDP.

NACIONAL: Smatrate li da bi Milanović zbog svog poigravanja s Ustavom i zbog neuspjeha koalicije Rijeke pravde, trebao sada, poslije izbora, podnijeti ostavku na položaj predsjednika Republike?

To što govorite bit će na testu za šest mjeseci, na predsjedničkim izborima. Građani će reći što misle o Milanoviću i njegovom potezu. Ali s obzirom na to da je formirana krajnje desna vlada, vjerujem da će lako pobijediti. Veći bi problem imao da je formirana vlada lijevog centra, jer birači, kako znamo, obično ne vole „stavljati sva jaja u istu košaru“.

NACIONAL: Smatrate li da SDP i ljevica ne bi trebali podržati Milanovićevu kandidaturu za drugi mandat?

Mislim da SDP u ovom trenutku nema prepoznatljivog kandidata za tu borbu.

NACIONAL: Svojom kritikom središnjice stranke posljednjih dana, zapravo, iznosite obrise nove politike za SDP?

Nisam nacionalni političar. Gradonačelnik sam Varaždina. Dosad se nisam mislio previše aktivirati ni u jednom stranačkom tijelu. Samo sam član stranke. Sada razmišljam o kandidaturi za neku od stranačkih funkcija na državnoj razini. Primio sam se posla u Varaždinu jer nisam mogao gledati što se događalo oko prethodnog gradonačelnika Čehoka i njegove ekipe. Osjećam i odgovornost jer je SDP, bez obzira na sve, velika stranka. HDZ mora imati protutežu jer vidimo što se događa ako je nema. Jedna velika stranka mora imati ravnopravan uteg na drugoj strani koji će je tjerati da bude bolja i da što više poštuje demokraciju i radi u korist građana. SDP treba ozbiljne promjene. Stranka ima mnogo dobrih primjera: gradonačelnici Trogira, Makarske, Koprivnice… Treba ići tim putem.

NACIONAL: Jeste li odlučiti za koju ćete se funkciju kandidirati? Za predsjednika?

Za predsjednika ne jer bi to iziskivalo promjenu cijelog života. Vezan sam uz Varaždin. Ovdje mi je obitelj i Varaždin mi previše znači. Ali mislim da mogu pomoći u predsjedništvu stranke i biti među deset, petnaest ljudi koji će odlučivati o smjeru kojim će SDP krenuti. Mislim i da sjever Hrvatske mora dati kandidata za predsjednika stranke jer Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Međimurska i Koprivničko-križevačka županija, uz riječko područje, ostale su posljednji bastioni SDP-a. A kad me već pitate, mislim da bi Mišel Jakšić, koprivnički gradonačelnik, bio izvanredan kandidat za budućeg predsjednika. On je istodobno i dovoljno mlad, ali i dovoljno iskusan. Ima beskrajnu energiju i nezabilježenu spremnost za timski rad, za organizaciju stranke na terenu, što je pokazao na nedavnim izborima kad je prebačen u vrlo tešku izbornu jedinicu. I tamo se dokazao. A dokazao se i u ovih sedam godina mandata gradonačelnika Koprivnice, u kojoj je značajno potaknuo rast i razvoj, izmijenio je izgled toga grada. Nama u SDP-u trebaju takvi ljudi koji imaju znanja, volje, energije i iskustva u konkretnim poslovima. Zahtjevan je posao gradonačelnika: vodite veliki sustav, imate veliku odgovornost za funkcioniranje brojnih sustava. Zato je snažnije uključivanje uspješnih gradonačelnika u kreiranje politika SDP-a i u vođenje naše stranke od velike važnosti za izgradnju novog SDP-a.

NACIONAL: Vođama SDP-a, od Račana preko Milanovića do Grbina, možda nije nedostajalo upravljačkih sposobnosti, ali zasigurno jest nekih drugih: nijedan predsjednik SDP-a nije imao dovoljno odlučnosti, čvrstoće i spretnosti da se efikasno suprotstavi „sirovim momcima“ HDZ-ove desnice: sjetimo se uličnih prosvjeda HVIDRA-e 2001. i šatora u Savskoj 2014. Ima li Mišel Jakšić te sposobnosti?

Uvjeren sam da ima. Ali ne treba se uvijek sukobljavati. Mi na sjeveru volimo stvari rješavati razgovorom pa bi bilo dobro da se taj „duh sjevera“ prelije i na druge dijelove ove prekrasne zemlje. Najlakše se posvađati.

NACIONAL: Mislite li da se u Hrvatskoj napokon može okončati ta radikalizacija političkog suprotstavljanja?

Nadam se. Evo, prije vas kod mene su bili pripadnici 104. brigade HV-a. Sa svim braniteljskim udrugama, premda su uvijek više vezane uz HDZ, imamo vrlo korektne odnose. Mislim da bi tako trebalo biti na razini cijele Hrvatske.

NACIONAL: U SDP-u slijede unutarstranački izbori. Kako zamišljate taj proces?

Nadam se temeljitom „provjetravanju“. Opet, ne trebaju otići svi ljudi iz predsjedništva. Nisu ni Grbinu sve odluke prolazile glatko. Važno je imati na umu da je SDP brend. Vidjelo se to kad je Bernardićeva ekipa izašla iz stranke i osnovala Socijaldemokrate, pa su na izborima prošli „ko bosi po trnju“. I među njima ima kvalitetnih ljudi. Nadam se da će budući predsjednik SDP-a pronaći načina da u SDP-u okupi cijelu hrvatsku socijaldemokraciju, odnosno, sve progresivne snage lijevog centra. Jedan od najvećih problema SDP-a je što je izgubio intelektualce. Veći dio lijevih intelektualaca sada više simpatizira Možemo! nego SDP.

NACIONAL: Kako ih vratiti?

Samo konzistentnim stavovima i politikama.

NACIONAL: Kako unaprijediti odnose SDP-a i Možemo!? Možemo! je odbio koaliciju, a da ste išli zajedno, možda biste pobijedili na izborima.

I Fokus je trebao s nama. Radio sam analizu: ako bismo samo zbrojili glasove, premda sinergija uvijek donosi više, ta bi koalicija pobijedila u prvoj, drugoj, trećoj, šestoj, osmoj jedinici… Mislim da bi rezultat na razini Hrvatske bio dva ili tri mandata više za tu koaliciju u odnosu na HDZ. I za ovo što danas gledamo desno-desniju vladu koja se dogovara nama pred očima i obračunava s predstavnicima jedne manjine, krivac je Možemo! koji je odbijanjem koalicije ostavio HDZ na vlasti. Ima grijeha i kod SDP-ovih pregovarača, koji drugu stranu očito nisu uvjerili u mogućnost pobjede i promjene politike. Osobno, na primjer, s Tomislavom Tomaševićem imam korektne odnose. Znamo se i vjerujem da ubuduće možemo dobro surađivati.

NACIONAL: O politikama koje bi SDP ubuduće trebao provoditi nešto ste već rekli. Ali pod pretpostavkom da će se provesti „provjetravanje“, navedite još neke koje smatrate ključnima.

Jedna je svakako promjena retorike prema konstruktivnosti. Ljudi u Hrvatskoj očito su navikli da se krade, pa parola „drž’te lopova“ ne prolazi kao jedini predizborni cilj. Od saborskih zastupnika i dužnosnika SDP-a na svim razinama vlasti očekujem što više konstruktivnih rasprava. Demografija koju spominje DP uistinu je bitna, ali tek ćemo vidjeti kako oni to kane provesti. Demografija, što se mene tiče, znači mjere priuštiva stanovanja. Nešto se u tom smislu mora napraviti. To je jedna od najvećih rak rana ovog društva: mladi ljudi ne mogu si priuštiti stanove. Treba nam ozbiljan program. Mi u lokalnim sredinama to pokušavamo preko POS-a. Problem je što je u Hrvatskoj stanogradnja skuplja nego u susjednoj Sloveniji. Nevjerojatno je po kojim cijenama u Hrvatskoj trošimo europski novac u odnosu na druge države. U Varaždinu je nedavno varaždinski komunalac Varkom raspisao natječaj na kojemu su slovenski izvođači bili jeftiniji od naših građevinskih tvrtki: isplati im se, dakle, dolaziti iz Maribora, dovoziti čak i beton iz Slovenije i strojeve, a imaju veće plaće.

NACIONAL: Kako to objašnjavate?

Mislim da je kod nas neka vrsta građevinskog kartela. Cijene u građevinarstvu u Hrvatskoj svakako su prenapuhane. Neki očito ostvaruju ekstraprofite i država bi morala intervenirati. Osim toga, treba razgovarati o tome kako postići pravedne porezne politike. U tome postoje ozbiljni problemi. Na primjer, izuzetno sam razočaran posljednjom poreznom reformom koju je proveo HDZ, koja je nepravedna i išla je protiv interesa velikih gradova. Ne mogu veliki gradovi imati isti porez kao mali gradovi jer imaju neusporedivo veće troškove kako bi održali socijalni i kulturni standard kakav mali gradovi ne pružaju. Mi u Varaždinu, naprimjer, za HNK Varaždin iz gradskog proračuna dajemo 2,5 milijuna eura godišnje, a kazalište koriste svi, iz svih općina. Bazen također, koji je energetska i financijska rupa bez dna, koriste svi, a plaća ga grad iz proračuna. Porez na dohodak u cijeloj Hrvatskoj treba biti isti, a dio PDV-a koji je državni prihod treba se vraćati gradovima na temelju mjesta izdavanja računa.

NACIONAL: Što mislite o Plenkoviću kao političaru? SDP ga je u kampanji optužio da je pokrovitelj korupcije, o Milanoviću da i ne govorimo.

Nemam loše mišljenje o Plenkoviću. Nekoliko puta čak sam mu se i zahvalio. Na svečanoj sjednici Varaždinske županije s govornice sam ga pitao odnosi li se drugačije prema gradovima u kojima vlada SDP u odnosu na one gdje je na vlasti HDZ, jer naš prijedlog uklanjanja bala otpada, tog velikog problema na ulazu u Varaždin, već mjesecima leži u ladicama HDZ-ovih ministarstava. Premijer se osjetio prozvanim i rekao: „Ne, mi ćemo se ponašati isto.“ Završilo je tako da sada HDZ pokušava uzeti zasluge za to što je počelo uklanjanje tih 100.000 tona bala, koje stoje već 18 godina. Ali u mandatu Čehoka, kad je Damir Habijan bio predsjednik Gradskog vijeća, nisu uspjeli naći rješenje, a i onda je Plenković bio premijer. Zahvalan sam Plenkoviću što je vlada odlučila prihvatiti i financirati naše rješenje. Grad je želio uzeti kredit, ali nismo morali jer je Vlada osigurala novac. Plenkovića, dakle, smatram više pozitivnim nego negativnim političarom. Stvari poput koalicije s DP-om i izbacivanja SDSS-a iz vlade ne sviđaju mi se, ali mislim da je i on to doživio kao osobni poraz.

NACIONAL: Smatrate li da bi SDP nakon unutarstranačkih izbora, ako vi budete imali utjecaja na politike stranke, trebao početi slati signale da bi se vlada mogla presložiti?

Bude li ova desna vlada normalno funkcionirala, opstat će. Sabor će, pretpostavljam, preživjeti četiri godine jer u Saboru uvijek ima sitnih duša koje znaju da drugi put sigurno ne bi postali zastupnici. Ali da bi moglo biti preslagivanja poput onih 2016. – sve je moguće. Moguć je i pritisak iz EU-a ako vide da zemlja počinje kršiti ljudska prava.

NACIONAL: Idu izbori za Europski parlament. Vaša poruka?

SDP će polučiti bolji rezultat nego na parlamentarnim izborima. Na parlamentarnim izborima birači su se trebali identificirati s Peđom Grbinom, što im je očito bilo malo teže. Sada će to biti puno jednostavnije s Biljanom Borzan i Fredom Matićem koji su se u Europi itekako dokazali. Nisu samo sjedili u Europskom parlamentu i primali visoku plaću. A dobro je radio i Tonino Picula, koji je u više navrata europski mandat osvojio preferencijalnim glasovima. Vidjet ćemo hoće li uspjeti i ovoga puta.