Suprotno tužiteljstvu, odvjetnik Nobilo ustvrdio je da navodi iz optužnice nisu dokazni. “U spisu ne postoji nijedan posredni ili neposredni dokaz da je Pripuz na ikoga utjecao da njegova tvrtka dobije posao. Nema dokaza ni da je Pripuz tražio da se provede hitni postupak, a legitimni javni interes je bio da se ulice što prije očiste od glomaznog otpada”, kazao je Nobilo.

Zaključio je da optužnica u ovom slučaju u suštini analizira ispravnost javne nabave, što može biti eventualno prekršaj, a ne i kazneno djelo.

Uskok: Sve nezakonitosti uz Bandićevu suglasnost

Na raspravi početkom ožujka 2021. postupak protiv Bandića je obustavljen budući da je zagrebački gradonačelnik preminuo 28. veljače prošle godine, pa je prvooptuženi u aferi Agram postao poduzetnik i suvlasnik tvrtke C.I.O.S. Petar Pripuz, kojeg tužiteljstvo tereti za neimovinsku korist.

Uz Pripuza, pred sudskim vijećem kojim predsjeda sutkinja Rahela Valentić sudi se najbližim Bandićevim suradnicima koje Uskok tereti za pogodovanje Pripuzu u dobivanju posla sa zbrinjavanjem glomaznog otpada, nezakonita zapošljavanja u gradskoj upravi, korištenje službenih vozila u privatne svrhe, isplatu dnevnica iako se radilo o privatnim putovanjima te nezakonite zamjene zemljišta.

Sve te nezakonitosti, tvrdi Uskok, odvijale su se uz Bandićevu suglasnost, a ukupna šteta Gradu Zagrebu procijenjena je na nešto više od sedam milijuna kuna. Isprva je tužiteljstvo tvrdilo da je šteta oko 20 milijuna kuna, no optužnica je kasnije izmijenjena.

Većina optuženika, među kojima i prvooptuženi Pripuz, tvrdi da nisu krivi, no dio njih se tijekom postupka ipak nagodio s Uskokom.

Krivnju za nezakonita zapošljavanja priznali su nekadašnji voditelj podružnice Zagrebačkog holdinga za upravljanje sportskim objektima Dragutin Kosić, bivši šef Gradske plinare Ante Dodig te bivši tajnik zagrebačkog Sportskog saveza Zdenko Antunović, koji je priznao i korištenje službenog automobila u privatne svrhe.

U optuženičkoj piramidi nakon Pripuza našli su se nekadašnji Bandićev savjetnik Željko Horvat, bivši direktor ZET-a Ivan Tolić, referent za javnu nabavu Zagrebačkog holdinga Filip Čulo, nekadašnji direktor Čistoće Miljenko Benko, zamjenica pročelnice gradskog Ureda za imovinsko-pravne poslove Ines Bravić, nekadašnja načelnica odjela za pravne poslove u Gradskom uredu za imovinsko-pravne poslove Koraljka Rožanković Uremović, direktor građevinske tvrtke Bramgrad Branko Mihaljević, pročelnik stručne službe gradonačelnika Vidoje Bulum i pročelnik Bandićevog ureda Miro Laco.

Među optuženima u aferi Agram bio je i bivši šef Holdinga Slobodan Ljubičić, koji je zbog bolesti proglašen trajno nesposobnim za suđenje premda je, prema tvrdnjama Uskoka, za vrijeme suđenja višekratno prelazio granicu pa je proces protiv njega bio razdvojen.

I dok Uskok smatra da je tijekom višegodišnjeg suđenja dokazao optužbe protiv Pripuza te 15 suradnika pokojnog gradonačelnika i poslovnih partnera gradskih tvrtki, Pripuzov odvjetnik Anto Nobilo istaknuo je da u ovom slučaju nema ni kaznenog djela.

Uskokova tužiteljica Marta Šamota Galjer ustvrdila je da, “uzimajući u obzir rezultate dokaznog postupka, nesporno je dokazano da su okrivljenici počinili kaznena djela kako im se to stavlja na teret”.

Kazala je i da su okrivljenici postupali protivno zakonom propisanoj proceduri, sve kako bi pogodovali društvima prvookrivljenog Pripuza.

“Vidljivo je kako je Milan Bandić imao ne samo saznanja i kontrolu svih važnijih predmeta u gradskim uredima, kao što je bio ovaj sa zamjenom zemljišta s tvrtkom Bramgrad, već da je donosio i konkretne odluke kako se predmet ima riješiti”, zaključila je tužiteljica.