Preko svoje tvrtke Acta Med d.o.o. Vili Beroš dugi niz godina angažiran je kao sudski vještak na nizu predmeta koji se vode pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu, a s tom praksom nastavio je nakon što je u siječnju 2018. godine postao pomoćnikom ministra, pa čak i kada je u siječnju ove godine imenovan za ministra zdravstva. Samo u tih pet mjeseci Beroš je radio na 24 sudska predmeta i za to primio ukupno 19.100 kuna, a on sam za Nacional tvrdi da je taj dodatni posao obavljao „isključivo u svoje slobodno vrijeme, poslije radnog vremena ili vikendom“. Kada ga se podsjetilo na to da taj angažman katkad zahtijeva i fizički dolazak na sudske rasprave, i to u jutarnjim satima tijekom radnog dana, ministar zdravstva objasnio je da „to traje nekoliko minuta do najviše pola sata“. Kako je vidljivo iz dokumentacije koju posjeduje Nacional, Beroš se bavio dodatnim poslom čak i u doba kada je eskalirala kriza s koronavirusom, a manja pauza uslijedila je tek u drugoj polovici ožujka i u travnju, kada sudovi ionako nisu radili.

Berošev angažman u formalnom smislu ne bi trebao biti sporan jer je on prethodno o tome pribavio pozitivno mišljenje Povjerenstva za sprječavanje sukoba interesa, no ipak se postavlja legitimno pitanje je li primjereno da jedan ministar tako sudjeluje u sudskim postupcima. Također, iznova se postavlja pitanje koliko smisla imaju odredbe Zakona o sprječavanju sukoba interesa po kojima dužnosnici po stupanju na dužnost prenose svoje poslovne udjele u tvrtkama najčešće na odvjetnike – pa je i Vili Beroš prebacio vođenje tvrtke Acta Med na odvjetničko društvo Kallay i partneri – dok se u biti zapravo ništa nije promijenilo. Ova tvrtka, naime, ionako nema zaposlenih i još od 2008. godine služi isključivo za Beroševa vještačenja. Kako je to činio kao pročelnik zavoda za endokranijalnu neurokirurgiju Klinike za neurokirurgiju KBC-a Sestre milosrdnice, a zatim kao pomoćnik ministra zdravstva, tako to sada čini kao ministar. U njegovoj imovinskoj kartici ispunjenoj neposredno nakon stupanja na najnoviju dužnost, prihodi od te djelatnosti procijenjeni su na 32.493,02 kune, a u prethodnim godinama u istoj rubrici stajali su iznosi od 120 tisuća do 200 tisuća kuna godišnje. To se uglavnom precizno poklapa s podacima koji se o Beroševoj tvrtki mogu pronaći na poslovnim servisima i u službenim registrima. Po istraživanju Nacionala, velika većina tih prihoda dolazi upravo od angažmana na Općinskom građanskom sudu u Zagrebu: u 2019. godini oni su iznosili 72.025 kuna, u 2018. godini 103.525 kuna, a u 2017. godini 154.500 kuna. Radi se o desecima, pa i stotinama predmeta s isplatama male vrijednosti – najčešće od 250 do tisuću i pol kuna – a po njihovim urudžbenim brojevima vidljivo je da se neki od njih vode i preko deset godina. U svakom slučaju, kao pomoćnik ministra on je imao veće prihode „od drugog dohotka“ u odnosu na redovitu plaću koja mu je tada iznosila 15.622 kune i tek po dolasku na ministarsku funkciju taj odnos je promijenjen. Vili Beroš je inače stalni sudski vještak iz područja neurokirurgije te je i član Hrvatskog društva sudskih vještaka.

Od početka godine do zaključenja ovog broja Nacionala njegova tvrtka zabilježila je 24 isplate Općinskog građanskog suda u Zagrebu, od čega se 23 odnose na vještačenja u parničnim i tek jedna u ovršnim predmetima. Brojne uplate „grupirane“ su po određenim datumima pa su tako 10. siječnja Berošu isplaćene tri odvojene naknade za vještačenje, 31. siječnja čak pet, 14. veljače tri i tako dalje. Iznosi se kreću od minimalnih 250 kuna do najviše tisuću i pol kuna.

U prošloj godini Beroš je na tom sudu angažiran na ukupno 86 predmeta i na njima je – po sličnom obrascu – prihodio od 250 do tri tisuće kuna, ukupno 72.025 kuna. Isplate su također obavljane u grupama, u nekoliko navrata mjesečno za po nekoliko predmeta, od kojih su gotovo svi bili parnični. Godinu ranije, u 2018. godini, Beroš je na vještačenju 128 sudskih predmeta ukupno uprihodio 103.525 kuna, dok je još ranije u 2017. godini on radio na čak 174 predmeta, za što mu je ukupno isplaćeno 154.500 kuna. Po iznosima koji se ponavljaju i cjeniku sudskih vještačenja može se zaključiti da je Beroš najčešće radio na relativno jednostavnim predmetima, s obzirom na to da nikada nijedna isplata nije dosegnula ni polovicu maksimalnog iznosa predviđenog cjenikom vještačenja. No treba kazati i da taj cjenik – kao i vrijednost radnog sata sudskih vještaka – nije mijenjan još od 1995. godine i po tomu bruto sat vještaka stoji 70 kuna, dok za odvjetnike on iznosi 500 kuna. Plenkovićeva vlada koncem prošle godine komentirala je zahtjev Hrvatskog društva sudskih vještaka i procjenitelja (HDSVIP) za donošenje posebnog zakona o vještacima i priznala da je on trebao biti usvojen još 2017. godine, no da se od te ideje odustalo pa će se to područje urediti izmjenama Zakona o sudovima. To je bilo u planu za drugu polovicu ove godine.

Ministar Beroš odgovorio je na pitanja Nacionala i objasnio da kao ovlašteni sudski vještak već duži niz godina za potrebe sudovanja na Općinskom građanskom sudu vještači u pojedinim predmetima. „Poslove sudskog vještačenja, dakle analizu medicinske dokumentacije koju vještaku dostavlja sud, te izradu nalaza i mišljenja vještaka u pojedinim predmetima, radio sam i radim isključivo u svoje slobodno vrijeme, poslije radnog vremena ili vikendom“, kazao nam je Beroš. „Ako sud zahtijeva nazočnost sudskog vještaka tijekom pojedinog ročišta, sudski vještak dužan je odazvati se pozivu suda, koja obveza je regulirana zakonom. Za takve slučajeve, koji su puno rjeđi nego samo dostavljanje pisanog vještačkog nalaza i mišljenja, koristio sam dnevne pauze na radnom mjestu, tako da izostanak nema utjecaja na obavljanje mojih radnih obveza ili sam to vrijeme nadoknadio dužim ostankom na radnom mjestu. Riječ je o eventualnom odlasku jednom ili dva puta mjesečno na sudska ročišta u trajanju od nekoliko minuta do najviše pola sata. Za to nikada nisam koristio bilo koji resurs Ministarstva zdravstva. Prilikom stupanja na mjesto ministra zdravstva zatražio sam očitovanje Povjerenstva o sprječavanju sukoba interesa o mogućnosti daljnjeg povremenog obavljanja poslova sudskog vještaka. Nakon pozitivnog odgovora navedenog Povjerenstva nastavio sam povremeno prihvaćati vještačenja u sudskim sporovima u zavisnosti od raspoloživog slobodnog vremena. S obzirom na obveze koje imam kao ministar te na cjelodnevnu posvećenost tim obvezama, kao i na čestu zauzetost obvezama tijekom vikenda, broj vještačenja je sveden na izrazito manju mjeru nego u prijašnjem razdoblju“, ustvrdio je Beroš, uz napomenu da su svi njegovi financijski primici s naslova obavljanja poslova sudskog vještaka vidljivi u redovitim prijavama u imovinskoj kartici te, kao i za svakog državnog dužnosnika, predstavljaju javno dostupni podatak.

Vili Beroš inače je bio zaposlen u KBC-u Sestara milosrdnica još od početka devedesetih, a vrijedi zabilježiti i da je još prije više od godinu dana planirao odlazak iz Vlade i zapošljavanje u sasvim drugoj ustanovi: od Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa tražio je mišljenje o tome smije li po prestanku obnašanja dužnosti odmah sklopiti ugovor o radu s KBC-om Zagreb. Konkretno, pitao ih je bi li bio u sukobu interesa ako poslije odlaska s dužnosti bude primljen na natječaju za neurokirurga na Rebru. Dobio je dozvolu da učini tako nešto, no u međuvremenu je najprije postao ministar, a potom i prvi kandidat na HDZ-ovoj listi za desetu izbornu jedinicu, što vjerojatno znači da će u dogledno vrijeme ostati u sferi politike. Tek s eventualnim dodatnim prihodima sa strane.