Sabor je u petak izglasao besplatne obroke za sve učenike u školama. Novac je osiguran, po deset kuna za obrok svakog učenika u Hrvatskoj dnevno, ali pripreme ne teku dobro jer velik dio škola nema ni kuhinje,ni blagovaonice, a ni potrebno osoblje.

Antonija Mirosavljević iz Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola je rekla da nešto više od 60 posto škola već ima barem neke uvjete za uvođenje besplatnih školskih obroka za svu djecu.

“Različito je od osnivača do osnivača. Manji osnivači, recimo u Sisačko-moslavačkoj, Varaždinskoj i Međimurskoj županiji dobro stoje, no u dosta u lošem stanju su veći gradovi koji nisu riješili probleme kuhanja, njima je to teže za riješiti”, kazala je.

Dodaje da osnivače rade analizu koliko se djece želi hraniti. “Provode se ankete, ne mora značiti da će svi htjeti. Vjerujem da će se na početku više do 90 posto učenika prijaviti, a onda će se taj broj. Provode se ankete tko želi, a tko ne jer škole neće bacati hranu”, rekla je A. Mirosavljević.

Što sa školama koje nisu spremne? “Svi se trenutačno pripremaju, vjerujem da ravnatelji traže rješenja, hoće li to biti vanjski poslužitelji, mliječni obrok prvih tjedan-dva dok se ne nađe rješenje. Osnivači su ti koji sa svojim školama razmišljaju kako će to odraditi”, odgovara A. Mirosavljević.

A jedan od osnivača je i Grad Zagreb. Pročelnik zagrebačkog Ureda za obrazovanje, sport i mlade Luka Juroš kaže da pozdravljaju ovu odluku jer je “krajnje vrijeme da se djeci osigura besplatan obrok”.

“Mi smo odmah, kad smo čuli najavu odluke, počeli pripreme za primjenu. Znamo kakva je situacija, nakon 15 god neulaganja zagrebačke škole imaju ograničene kapacitete za pružanje prehrane, no unatoč tome osigurat ćemo da sva djeca koja budu htjela od 2. polugodišta imaju besplatan obrok. Surađivat ćemo s ravnateljima. Neki na početku možda neće poslužiti topli obrok, bit će mliječni obrok. Pružanje toplog obroka ovisi o proširenju kapaciteta. Škole će pružati djeci ono što mogu”, rekao je Juroš te dodao da očekuju da država što prije raspiše poziv za EU fondove kako bi se mogla omogućiti potpora za proširenje kapaciteta i jednosmjensku nastavu jer Zagreb to ne može sam financirati.

“Očekivali smo probleme, nije se moglo očekivati da će se sve preko noći posložiti”

Jedna od začetnika inicijative, Olja Družić Ljubotina iz inicijative Pravo svakog djeteta na školski obrok rekla je da su očekivali probleme jer je cijeli sustav školske prehrane bio neujednačen.

“Nije se moglo očekivati da će se preko noći sve posložiti. Nama je Ministarstvo govorilo čekajte, tko zna koju godinu da se izjednače svi infrastrukturni kapaciteti. Mi nismo bili za to da se čeka još tko zna koliko i bilo je važno da se ipak krene. Prema podacima Ministarstva koje smo svi mogli vidjeti i u Saboru je državni tajnik rekao da 90 posto škola ima organiziranu prehrano, bilo da imaju ili nemaju kuhinju. Poroblem je kod pordučnih škola, njih 62 posto imaju organizirano. Ipak, imamo dobar infrastrukturni resurs od kojeg se može početi. Treba razumjeti da je ovo jedan proces”, rekla je

Ističe da bi Ministarstvo više trebalo sudjelovati sa školama i osnivačima, a ne samo dati novac. “Stav inicijative je da u početnom periodu svatko treba preuzeti svoj dio odgovornosti.”

Družić Ljubotina problematičnom smatra anketu koja se provodi. “To je problem i to sam htjela ukazati vezano uz način na koji se provode ankete. Nama se roditelji javljaju zbunjeni, pitanje dobivaju – želite li da vaše dijete jede besplatno. I onda pitaju roditelji zašto – ‘aha, mi nećemo besplatno jer je to za siromapne’. 80 posto đaka jede 1 obrok u školi. Zašto postavljati pitanje ako svi imaju pravo na to. Taj obrok im je zagarantiran, anketa nije potrebna. Pitanje je trebalo biti hoće li vaše dijete jesti. Ne treba se naglašavati da je obrok besplatan. Sva djeca imaju pravo na to. Roditelji su zbunjeni, trenutno malo nedostaje komunikacije, ja se nadam da će se to sve srediti kroz polugodište”, rekla je za N1