Iako su glazbenici natječaj ‘’Jer svirati se mora’’ pokrenut 2020. godine u suradnji Ministarstva kulture i medija i Hrvatske glazbene unije za pomoć glazbenicima pogođenim pandemijom covida-19 dočekali kao slamku spasa, Teatar.hr i Nacional istragom su otkrili niz nepravilnosti i nelogičnosti u dodjeli sredstava brojnim organizatorima koncerata i kršenje kriterija natječaja autora tih kriterija.

Kada je početkom 2020. proglašena pandemija, a potom i prvi lockdown, bilo je jasno da će najviše nastradati radnici u kulturi, naročito izvedbeni umjetnici jer bez publike njihova umjetnost gubi smisao. Glazbenici koji su živjeli i zarađivali od svojih nastupa gotovo su cijelu 2020. ostali zatvoreni u četiri zida, kao i velik broj ljudi čiji je angažman potreban kako bi se ti koncerti održali. Bez nastupa, bez zarade, bez perspektive jer je epidemiološka situacija bila sve gora.

Slamka spasa ukazala im se u sredstvima iz programa REACT–EU, čiju je distribuciju – kad je u pitanju organizacija koncerta – Ministarstvo kulture povjerilo Hrvatskoj glazbenoj uniji (HGU) temeljem međusobnog sporazuma. Iako su sredstva bila namijenjena isključivo organizatorima koncerata i pratećem osoblju, ne i glazbenicima, Ministarstvo kulture svoj je odabir objasnilo ovako: “Kao strukovna udruga koja je najbolje upoznata s potrebama glazbenika, Hrvatska glazbena unija bila je logičan izbor za provedbu projekta”. Prvi rezultat te suradnje bio je natječaj za poticanje koncertnih aktivnosti nazvan “Jer svirati se mora”, za koji je Ministarstvo kulture u HGU proslijedilo 5,226 milijuna kuna.

Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture i medija koje je putem natječaja ‘Jer svirati se mora’ financiralo održavanje na desetke koncerata; Nikša Bratoš, predsjednik Hrvatske glazbene unije, kaže da je sve bilo zakonito. FOTO: Patrik Macek/PIXSELL

Natječaj je bio namijenjen organizatorima koncerata uz jasnu napomenu da odobrena sredstva ne smiju trošiti za honorare glazbenika pa čak ni za njihove putne troškove, smještaj, prehranu i slično, već isključivo za troškove organizacije nastupa. Posebno je naznačeno kako se honorari glazbenika i davanja na honorare isplaćuju iz naplaćenih ulaznica. Potom je u srpnju Ministarstvo kulture dodijelilo HGU još 5.000.000 kuna za subvencioniranje brzih antigenskih testova na koncertima, a onda, kako su objavili, i dodatnih 7.000.000 kuna za organizaciju natječaja “Jer svirati se mora 2”. Ukupno 17.226.000 europskih kuna čije je raspolaganje bilo povjereno HGU-u. Istražujući distribuciju tih sredstava portal Teatar.hr uočio je niz nelogičnosti, nepravilnosti i nezakonitosti te svoja otkrića objavio u seriji od tri teksta, netom nakon objave rezultata natječaja “Jer svirati se mora 2”, početkom ove godine.

Na prvom natječaju ‘’Jer svirati se mora’’ najveći iznosi potpora odobreni su za koncerte u arenama u Zagrebu, Splitu i Puli, no kako je otkrio Teatar.hr, niti jedan od njih nije održan. Tome usprkos, na koncu cijele akcije Ministarstvo kulture i HGU pohvalili su se da su potrošili manje novca za više koncerata. Umjesto planiranih 177 koncerata, održano ih je 182, a umjesto 5.226.000 kuna na njih je potrošeno tek 4,528,023.55 kn. Ostalo je nepoznato kojim su organizatorima, zašto i kako odobreni dodatni ili zamjenski koncerti, odnosno koji su koncerti uopće održani. Na potonje pitanje predsjednik HGU-a Nikša Bratoš nije želio odgovoriti Teatru.hr, ali jest Nacionalu, kojem je nakon višekratnog inzistiranja poslao navodno službeni popis održanih koncerata. Upravo taj dokument, koji ekskluzivno objavljujemo, otkriva nove probleme.

Koncert Josipe Lisac u Slavonskom Brodu jedan je od onih koji je 2021. održan uz pomoć natječaja. FOTO: Ivica Galovic/PIXSELL

Za početak, izvještaj provedbe akcije ‘‘Jer svirati se mora’’ navodi pogrešne datume održavanja za najmanje šest koncerata. Za koncert Crvene jabuke u Varaždinu pišu da je održan 11. 6. 2021., dok medijski napisi dokazuju da se zbio 14 dana kasnije. Nadalje, iako je u izjavi za Nacional Bratoš kazao da je “rok za održavanje koncerata iz natječaja bio do 30. 6. 2021.”, iz popisa je razvidno da je barem 58 od 182 koncerta održano nakon tog roka, a dio čak i u rujnu, daleko nakon ugovorima određenog roka za slanje kompletnih izvješća, 20. srpnja. Drugim riječima, izvješće koje smo dobili ne sadrži niz važnih informacija o raspodjeli sredstava, ali sadrži niz netočnih podataka.

Brojne glazbenike i organizatore koji su na natječaju sudjelovali nemalo je iznenadila činjenica da je nekim njihovim kolegama omogućeno pomicanje koncerata na srpanj, kolovoz ili čak rujan. Primjerice, nakon koncerata održanih u natječajem propisanom terminu u svibnju, Pips Chips & Videoclips bili su na društvenim mrežama izloženi kritikama zbog strogog poštivanja propisanih epidemioloških mjera. Na koncertima se, naime, sjedilo, s maskama i na velikoj međusobnoj udaljenosti. “To svakako nisu niti za koga poželjne stvari. Ali smo pokušali, i vjerujem uspjeli, tu neospornu traumu prvenstveno za publiku, a logikom i za bend, učiniti koliko je to moguće podnošljivom. a to je zbilja jako teško, i kapa do poda svima koji su usprkos svemu došli, duboko sam uvjeren da ih svojim ponašanjem i stavom nismo iznevjerili“, objavili su tada na službenoj Facebook stranici benda. Nasuprot tome, u srpnju, kolovozu i lipnju koncerti su se masovno održavali na otvorenom, u puno boljim epidemiološkim uvjetima, a nerijetko i u nizovima na istim pozornicama što im je – ne manje važno – smanjivalo troškove.

Zato nam je niz organizatora s kojima smo razgovarali potvrdilo da bi i oni radije bili održali koncerte kasnije da su znali da takva mogućnost postoji, odnosno da su o njoj bili obaviješteni iz HGU-a. Ali – nisu.

Ni Teatar.hr ni Nacional nisu uspjeli saznati tko je sjedio u stručnom tijelu koje je odlučivalo o distribuciji sredstava i po kojim kriterijima jer su primjerice istom organizatoru za koncerte u istom prostoru s jednakobrojnim izvođačima odobrena različita sredstva. Pokušavajući to saznati, Nacional je kontaktirao i udrugu Menadžeri i organizatori (MIO), vjerujući da su upravo oni kao najstručniji za dodjelu sredstava organizatorima i menadžerima sudjelovali u procesu odlučivanja, ali smo od Branka Paića, jednog od osnivača udruge MIO, dobili sljedeći odgovor: „U radu stručne komisije Hrvatske glazbene unije u zajedničkoj akciji Ministarstva kulture i medija RH Hrvatske glazbene unije ‘Jer svirati se mora 2’ nitko od predstavnika udruge menadžera i organizatora MIO nije sudjelovao.“ Znači li to da su u prvom natječaju “Svirati se mora” sudjelovali, i tko, nismo uspjeli saznati. Pri tom su nam neki članovi udruge MIO dali do znanja da su bili izuzetno nezadovoljni kriterijima za dodjelu sredstava te su smatrali da su uvjeti napravljeni neprofesionalno i aljkavo i da su sastavljači natječaja ispustili neke izuzetno važne podatke za kriterije dobivanja financijske potpore.

Iako i Ministarstvo kulture i HGU tvrde da su izvješća o svim njihovim provedenim zajedničkim akcijama javno dostupna, na izravan upit da nam pošalju poveznice na njihove objave – to ne čine. Stoga javnost sve do sad nije saznala koji su koncerti održani, a koji nisu. A i dalje se ne zna koliko je novca utrošeno za njihovo održavanje, a koliko i za koje vraćeno HGU-u. Iz popisa koji nam je poslao Bratoš razvidno je i da su organizatori pet otkazanih koncerata u arenama održali neke druge, ali po kojim su im kriterijima odobravane prenamjene (a koje je ugovorom moralo odobriti i Ministarstvo kulture) nepoznato je, kao i koliko je sredstava vraćeno. Tvrtka koja je dobila potpore u iznosu od 425.000,00 kn za koncerte Prljavog kazališta u pulskoj Areni i na zadarskom Trgu pet bunara, tvrdi da ih je u cijelosti vratila.

Mladen Bodalec, Jasenko Houra i Tihomir Fileš, članovi grupe Prljavo kazalište. FOTO: Goran Stanzl/PIXSELL

No Jasenko Houra je u izjavi za Teatar.hr ustvrdio da nije znao baš ništa o spomenutim koncertima ni o odobrenom novcu te je o tome i pismeno obavijestio HGU i zatražio odgovore.

To nam je potvrdio i Bratoš. “Pismo g. Houre primili smo 4. 11. 2021. Dakle, nakon što su održani svi koncerti koji su dobili potporu, i nakon što su svi organizatori poslali financijska izvješća. I nakon što su oni koji nisu iskoristili dobivena sredstva, vratili ista na račun HGU. Očito smo tek tada i mi i g. Houra shvatili da je netko dogovarao koncerte u ime benda Prljavo kazalište, i to prijavio na natječaj, a da ni g. Houra ni članovi grupe o tome nisu imali saznanja. G. Houra nas je opravdano upozorio da o tome trebamo ubuduće voditi računa. Upravo zbog toga smo u pravila natječaja JSSM2 stavili da organizator koji se prijavljuje na natječaj treba dostaviti i pisanu izjavu izvođača kojom pristaje na navedeni koncert.“ Nacional je naknadno saznao da u ime Prljavog kazališta sve njihove koncertne aktivnosti dogovara Tihomir Fileš koji nije o traženim sredstvima obavijestio Houru.

Bratoš je prethodno za Teatar.hr otkrio kako im je na koncu od natječaja “Jer svirati se mora” ostalo 697.976,45 kn. “Organizatori koji nisu održali dio koncerata, (jer nema niti jednog koji je primio iznos po ugovoru a da nije održao niti jedan koncert, odnosno da nije odustao od ugovora i odmah po odustanku vratio sredstva) vratili su sredstva za neodržane koncerte”, navodi Bratoš. Ta sredstva nisu vraćena Ministarstvu kulture, nego su prenamijenjena za drugi, nedavno okončani natječaj. Za razliku od njih, od 5.000.000,00 kn što ih je Ministarstvo kulture osiguralo za brze covid-testove publike, potrošeno je tek „948.330,00 kn, a preostali iznos koji nije korišten u iznosu od 4.051.670,00 kn vraćen je na račun državnog proračuna, također s cjelokupnim podnesenim izvješćem, tako da iznos od 5 milijuna predstavlja namijenjeni, a ne utrošeni iznos (utrošeno je manje od 1/5 sredstava)”, ističe Bratoš u dopisu koji je potpisao u ime HGU-a.

Teatar.hr je otkrio i da je, za razliku od brojnih drugih strukovnih organizacija u kulturi koje su sudjelovale u kreiranju kriterija i distribuciji covid-potpora, HGU za provođenje natječaja bio plaćen i to 100.000 kn, što je podatak koji do istrage tog portala nigdje javno nije bio objavljen. “Kako bi se realizirao takav natječaj potrebno je izraditi informatičku platformu na koju prijavitelji mogu uploadati potrebne dokumente. Nakon toga je potrebno angažirati neke ljude koji će pregledati dokumentaciju (za natječaj JSSM 2 pristigle su prijave 332 organizatora za ukupno više od 700 koncerata). Za svaki koncert potrebni su mnogi dokumenti (pravila natječaja, kao i popis potrebnih dokumenata su i dalje dostupni na web HGU). Sam proces pregledavanja i ocjenjivanja prijava je ovaj put trajao gotovo mjesec dana. Sudjelovalo je šest ljudi. Sve ovo navedeno u prethodnim rečenicama je tek pola posla. Jer, nakon završetka roka za održavanje koncerata (ili odmah po odrađenom koncertu) svi prijavitelji imaju obvezu podnošenja kompletnog financijskog izvješća o svakom održanom koncertu.

Odobrene su potpore za 429 koncerata. Slijedom toga, dokumentaciju o troškovima 429 koncerata će također trebati pregledati. Provjeriti valjanost svih dokumenata i s pravnog i s financijskog aspekta. To je opsežan posao koji će zahtijevati i vrijeme i ljudske resurse. I trajat će sigurno duže od mjesec dana”, rekao je Bratoš.

Koliko su provjere dosad bile temeljite otkrio je Teatar.hr ustanovivši da je na oba natječaja, već pri inicijalnoj dodjeli sredstva, HGU izravno prekršio vlastita natječajna pravila. Na oba natječaja sredstva su, naime, odobrena jednoj javnoj ustanovi, što je u izravnoj suprotnosti s natječajnom odredbom da one nisu prihvatljivi prijavitelji. Teatar.hr je pak kao posebno bizaran primjer kršenja pravila istaknuo odluku da se na dva natječaja sredstva dodijele tvrtki RTL Hrvatska koja uopće nije registrirana za koncertnu djelatnost. Bratoš ni to ne smatra problemom. “U pravilima natječaja (javno dostupna na web HGU) nigdje ne stoji da prijavitelj mora biti registriran za organizaciju koncerata. Po pravilima natječaja prijavitelji mogu biti i samostalni umjetnici, kao i umjetničke organizacije, koji također nisu registrirani za organiziranje koncerata. Tvrtka RTL Hrvatska je tijekom 2021. godine uspješno samostalno organizirala niz koncerata (npr. u Šibeniku, na tvrđavi Sv. Mihovil). A u sklopu natječaja JSSM ista tvrtka organizirala je koncert grupe Daleka obala u Opatiji. Stoga ih smatramo legitimnim i uspješnim organizatorom koncertne djelatnosti.” U natječaju doduše stoji da se na njega mogu prijaviti “pravne i fizičke osobe koje obavljaju izvođačku ili drugu, s izvodilaštvom povezanu, djelatnost u kulturi”, što je također kategorija u koju RTL teško spada. No, čak i ako HGU smatra RTL organizatorom koncerata, oni to po važećim propisima sigurno nisu, pa taj posao ne bi smjeli ni obavljati. Naime, Zakon o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti u prvom članku navodi: “Obavljanje neregistrirane djelatnosti je zabranjeno”. Kako je razvidno iz izvatka Sudskog registra, organizacijom koncerata RTL je taj članak prekršio, za što su prema zakonu propisane kazne od 20.000,00 do 50.000,00 kuna za pravnu osobu te od 5.000,00 do 20.000,00 kuna za odgovornu osobu u pravnoj osobi. Posebno je zanimljivo što zakon spominje i kazne 10.000,00 do 20.000,00 kuna za “pravnu osoba koja je omogućila kao sudionik obavljanje aktivnosti”, što bi u ovom slučaju bio HGU. Možda i Ministarstvo kulture koje usprkos upitima oko kršenja natječajnih pravila odgovara: “Smatramo da je Hrvatska glazbena unija posao oko provedbe natječaja obavila profesionalno i kvalitetno te dodijelila potpore u skladu s utvrđenim kriterijima.”

Ali ako oni i ne mare za kršenje propisa, sredstva za akciju ‘’Jer svirati se mora’’ došla su iz europskih fondova pa bi se moglo dogoditi da se i distribucijom novca za pomoć domaćoj koncertnoj industriji, kao i u slučaju ministrice regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijele Žalac, pozabavi Ured europskog javnog tužitelja.

Koncert Gorana Bareta u Osijeku održan je 2021., uz pomoć novca iz natječaja ‘Jer svirati se mora’. FOTO: Davor Javorovic/PIXSELL