Prema mišljenju 48,1% Rumunja, komunistički režim značio je dobru stvar za Rumunjsku (u usporedbi s 45,5% u studenom 2013.), dok je 42,3% suprotnog mišljenja (u usporedbi s 44,7% u studenom 2013.). 9,7 % ispitanih ne zna ili ne želi odgovoriti na ovo pitanje (u usporedbi s 9,7 % u studenome 2013.).

46,4% Rumunja vjeruje da su prije 1989. živjeli bolje u usporedbi s trenutnom situacijom (u usporedbi s 44,4% u studenom 2013.), 34,2% da su živjeli lošije (u usporedbi s 33,6% u studenom 2013.), a 13,7% da su živjeli isto (u usporedbi s 15,6% u studenom 2013.). Ne znam ili ne odgovaram izjasnilo se 5,7% od ukupnog uzorka (u usporedbi sa 6,4% u studenom 2013.).

“Mnogi Rumunji misle da je prije 1989. život bio bolji u usporedbi s današnjom situacijom, posebno: ljudi s osnovnim obrazovanjem, radno aktivni, stanovnici ruralnih područja, ali i oni s nižim prihodima”, otkriva društveno-demografska analiza.

“Očito je šokantno što gotovo polovica Rumunja izjavljuje kako je komunistički režim značio dobru stvar za Rumunjsku, a gotovo polovica izjavljuje kako je tijekom komunističkog razdoblja život bio bolji nego danas. Objektivna stvarnost i apsolutno svi podaci jasno pokazuju da su današnji životni standard, nacionalno bogatstvo, prava i slobode očito superiorniji od situacije prije 1989. godine. Međutim, percepcija javnosti je drugačija, ali postoje neka objašnjenja, neka djelomično objektivna, druga djelomično subjektivna, koja hrane taj akutni osjećaj nostalgije. To uključuje: snažno nezadovoljstvo stanovništva sadašnjošću obilježenom uzastopnim krizama posljednjih godina, koje je kulminiralo galopirajućom inflacijom koja je ozbiljno utjecala na životni standard, trenutno nejednaku raspodjelu nacionalnog bogatstva, što snažno povećava razlike između kategorija pogođenih siromaštvom i stanovništva sa srednje visokim prihodima, osobnu nostalgiju dijela stanovništva za njihovom mladošću, proces druženja i edukacije mladih koji od nostalgičnih odraslih ljudi uče o iluzornim prednostima tog razdoblja (siguran posao, kuća koju osigurava država), poticanje mitova iz komunističkog razdoblja kroz agresivne kampanje koje provode neki političari, posebno u online prostoru. Sve je to dovelo do mitologizacije prednosti komunizma za sve šire dijelove stanovništva, potičući trenutno, usred atrofije kolektivnog pamćenja, nesretne političke izbore. Suzbijanje ovog trenda šira je odgovornost intelektualnih elita, političkih, ekonomskih i medijskih elita”, kaže Remus Ştefureac, voditelj istraživanja.

Istraživanje je proveo INSCOP Research na zahtjev News.ro. Podaci su prikupljeni u razdoblju od 20. do 27. studenog, CATI metodom (telefonski razgovori), putem upitnika na 1.100 osoba.