Nacional otkriva kako se glasanje ustavnih sudaca o Sporazumu kojim Katolička crkva može sama utvrđivati što je njeno vlasništvo otuđeno nacionalizacijom pretvara u ogromnu aferu Plenkovićeve vlade koja prijeti ustavnom krizom uoči predsjedničkih izbora

Dok je 17. listopada 2024. saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav pod predsjedanjem Ivana Malenice, bivšeg ministra pravosuđa, sada u ulozi predsjednika tog saborskog odbora, napokon napravio prvi korak u izboru 10 ustavnih sudaca saslušanjem prvih jedanaestoro kandidata od njih ukupno 63, na Markovu trgu, na sjednici Ustavnog suda 8. listopada, prvi put se dogodio veliki i neočekivani obrat u toj instituciji.

Odnos glasanja bio je takav da je sedmero ustavnih sudaca glasalo za jednu odluku, a šestoro je bilo protiv od ukupno njih 13 koliko ih je u punom sastavu. Zaprijetilo je na trenutak da HDZ izgubi kontrolu nad Ustavnim sudom. A bila je riječ o odluci za davanje prednosti kanonskom, dakle crkvenom pravu u odnosu na hrvatski pravni poredak i njegove sudove, a za što se opredijelila još 2023. godine Plenkovićeva vlada.

Dogodilo se tako da je prvi put ta odluka jedva prošla. Iako Nacional nije uspio saznati tko je sve od ustavnih sudaca glasao protiv, osim uobičajenih troje ustavnih sudaca s čestim izdvojenim mišljenjima, nije isključeno da im se priključilo i četvero sudaca iz nekadašnje oporbene kvote poput Ingrid Matičević Marinović, Josipa Leke, a možda čak i Mate Arlovića. Za to nema dokaza, ali prema konzultiranim pravnim stručnjacima, nema dvojbe oko toga da se tom odlukom Ustavni sud, dajući prednost kanonskom pravu Katoličke crkve u odnosu na pravni poredak Republike Hrvatske, ogriješio o Ustav Republike Hrvatske. Iako se većina ustavnih sudaca s tim nije složila….