NEOČEKIVANI OBRAT Zbog sporazuma koji je s Crkvom potpisao Malenica, HDZ umalo izgubio kontrolu nad Ustavnim sudom

Autor:

21.10.2024., Hrvatski sabor, Zagreb - U Dvorani Ivana Mazuranica u Hrvatskom saboru odrzana je 6. sjednica Odbora za Ustav, Poslovnik i politicki sustav na kojoj su se odrzali javni razgovori s kandidatima radi utvrdjivanja prijedloga kandidata za suce Ustavnog suda Republike Hrvatske. Ivan Malenica, Sasa Djujic, Tonci Restovic, Pedja Grbin. Photo: Goran Stanzl/PIXSELL

Goran Stanzl/PIXSELL

Nacional otkriva kako se glasanje ustavnih sudaca o Sporazumu kojim Katolička crkva može sama utvrđivati što je njeno vlasništvo otuđeno nacionalizacijom pretvara u ogromnu aferu Plenkovićeve vlade koja prijeti ustavnom krizom uoči predsjedničkih izbora

Dok je 17. listopada 2024. saborski Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav pod predsjedanjem Ivana Malenice, bivšeg ministra pravosuđa, sada u ulozi predsjednika tog saborskog odbora, napokon napravio prvi korak u izboru 10 ustavnih sudaca saslušanjem prvih jedanaestoro kandidata od njih ukupno 63, na Markovu trgu, na sjednici Ustavnog suda 8. listopada, prvi put se dogodio veliki i neočekivani obrat u toj instituciji.

Odnos glasanja bio je takav da je sedmero ustavnih sudaca glasalo za jednu odluku, a šestoro je bilo protiv od ukupno njih 13 koliko ih je u punom sastavu. Zaprijetilo je na trenutak da HDZ izgubi kontrolu nad Ustavnim sudom. A bila je riječ o odluci za davanje prednosti kanonskom, dakle crkvenom pravu u odnosu na hrvatski pravni poredak i njegove sudove, a za što se opredijelila još 2023. godine Plenkovićeva vlada.

Dogodilo se tako da je prvi put ta odluka jedva prošla. Iako Nacional nije uspio saznati tko je sve od ustavnih sudaca glasao protiv, osim uobičajenih troje ustavnih sudaca s čestim izdvojenim mišljenjima, nije isključeno da im se priključilo i četvero sudaca iz nekadašnje oporbene kvote poput Ingrid Matičević Marinović, Josipa Leke, a možda čak i Mate Arlovića. Za to nema dokaza, ali prema konzultiranim pravnim stručnjacima, nema dvojbe oko toga da se tom odlukom Ustavni sud, dajući prednost kanonskom pravu Katoličke crkve u odnosu na pravni poredak Republike Hrvatske, ogriješio o Ustav Republike Hrvatske. Iako se većina ustavnih sudaca s tim nije složila….

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.

NijeRuza

prije 2 mjeseca

Dakle, Hrvatska nije niti republika, niti nezavisna država, već samo Vatikanska provincija, koja kao takva nema pravo biti dio Evropske Unije, jer jedan od osnovnih uvjeta za članstvo E.U. je taj da država članica, kao i njen zakon i vlada, mora biti nezavisna i neovisna o bilo kojoj vjerskoj ustanovi. To ujedno propisuje i Evropski zakon za ljudska prava, što dovodi do zaključka da Hrvatska, također, nije niti pravna država.

Marijan

prije 2 mjeseca

To je zločin prema Hrvatskoj, što prije treba ustavnu sramotu ukinuti. Crkva se ne treba ohrabrivati u otimanju imovine koja je vraćena ljudima nakon IIWW. Crkva nema što tražiti u politici, proračunu i javnom obrazovanju.

Cina

prije 2 mjeseca

Slažem se sa ovim komentarima, iako crkva želi povratiti svoju nekadašnju moc moje je mišljenje da nikada nije ni trebala imati takvu moć a kroz povijest su dokazali da je po pitanju vjere ucinjeno puno više zločina nego svi negativci u povijesti čovječanstva,a i dalje misle da zivmo u srednjem vijeku pa da smo podložni njihovim "pričama"da je Biblija pisana božja riječ i da je tako treba doživljavati,pa neka onda crkva počinje raditi ono što bi i trebali a ne da vjera utječe na političkoj sceni,jer to su dvije suprotne strane,jer kao prvo nisam ni vjernik a kao drugo, barem po mojem mišljenju,ni crkva a kamoli Bog mi sigurno neće reći da glasam za Plenkovića ili Milanovića,jer u svoj svojoj mudrosti i znanja Boga neće zanimati neki neadekvatni seoski činovnik barata nekoj stranci u zemlji koja je manja od malo većeg grada u svijetu, ujedno pojam vjere je izumljen samo zbog kontrole mase

Cina

prije 2 mjeseca

Bilo bi sramota pred cijelim svijetom da u današnjem svijetu unatoč našim napretku, znanju,i spoznaji da damo vjeri da se upliće u politiku i sam način zivota,zar nista nismo naučili iz križarskih ratovima, stogodišnjem ratu između krscana i protestantima? izgleda da nismo,i nikad ni necemo tako dugo dok god imamo vodstvo koje ambicije predodređenju materijalnom smislu