Scena Amadeo u svojoj 23. sezoni, koja će se odvijati u atriju Galerije Klovićevi dvori, u kolovozu i rujnu zagrebačkoj i inozemnoj publici predstavit će četrnaest vrhunskih koncerata u izvedbi renomiranih hrvatskih i inozemnih umjetnika. Pokretač Scene Amadeo Nenad Jandrić dao je intervju Nacionalu.

NACIONAL: Što biste izdvojili iz programa i na što ste stavili fokus?

Nastojali smo nagraditi publiku koja je strpljivo podnosila sve mjere koje smo sukladno odluci Stožera morali provoditi. A sukladno našim programskim načelima, u okviru ovogodišnjeg programa koji započinje 17. kolovoza i traje do 10. rujna nastupit će vrsni izvođači, a među njima i stari prijatelji i suradnici Scene. Kao voditelju Scene Amadeo teško mi je izdvojiti neku od ovoljetnih priredbi, no ipak bih istaknuo koncert kojim otvaramo ovogodišnji program. To je koncert „Amigo, dugih sedam godina“- Matija svira Arsena, uz uvodno slovo Gorana Matovića, koji će se održati upravo na sedmu godišnjicu odlaska u onostrano velikog prijatelja Scene Amadeo Arsena Dedića, koji je obilježio njen rad i na kojoj je od 2000. do 2015. godine održao gotovo pedeset koncerata. Tu je svakako i koncert „Jazz continuo“, glazba Boška Petrovića kojim ćemo se podsjetiti na našeg vrsnog dugogodišnjeg tonca i glazbenika Nenada Jalševca Nenčija koji nas je iznenada napustio 2018. Veseli nas da ćemo nakon deset godina ponovno ugostiti i fantastičnu Braću Teofilović, čiji koncert nosi znakovit naslov ‘’Čuvari sna’’. Raduje nas i nastavak projekta praizvedbi novih skladbi hrvatskih skladatelja koje naručujemo za Scenu od 2002., i na kojoj su svoje nove kompozicije praizveli brojni hrvatski skladatelji. Ove godine izbor je pao na vrsnog glazbenika i skladatelja Bornu Šercara koji će se 4. rujna, uz sudjelovanje brojnih gostiju, predstaviti autorskom večeri. Također, nastavljamo suradnju s Rotary clubom Zagreb Kaptol na promociji dugovječne humanitarne akcije ‘’Korak u život’’ uz nastup sjajnog skladatelja i pijanista Mateja Meštrovića i njegovih gostiju.

NACIONAL: Prethodnih je godina bilo i kazališnih predstava, ove godine ih nema, zašto?

Scena je započela s radom 2000. u atriju Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja kao Klupsko kazališno-glazbena scena na čijem su se programu, uz kazališne predstave, odvijale glazbene, filmske i likovne priredbe. Od samog početka Scena je imala polivalentan karakter i po tome je bila jedinstvena. Uz petnaest kazališnih premjera i praizvedbi novih skladbi naručenih od suvremenih hrvatskih skladatelja, na Sceni Amadeo održani su filmski programi Motovun Film Festival u Zagrebu, Pula u Zagrebu, homage Tomislavu Gotovcu uz projekcije njegovih kultnih filmova… Scenu su obilježili i kazališni programi za djecu „Mali Amadeo“ i od 2010. kazališni „Amadeoff festival“ i „Festival kazališnih akademija“ te serija likovnih izložbi. U ovom jedinstvenom likovnom ciklusu do danas je izlagalo 12 suvremenih hrvatskih likovnih umjetnika koji su svoju trajnu inspiraciju našli u prirodoslovlju. Ciklus kojem su između ostalih izlagali Vatroslav Kuliš, Marija Ujević, Petar Dolić, Denis Krašković, Dora Kovačević, Manuela Pauk i mnogi drugi posvećen je uspomeni na članicu programskog odbora Scene Amadeo, akademsku slikaricu i grafičarku Izabelu Šimunović. Svi likovni umjetnici koji su izlagali ili će tek izlagati u ovom ciklusu, jedan svoj rad s izložbe poklanjaju Hrvatskom prirodoslovnom muzeju, čime je udaren temelj danas već respektabilnoj muzejskoj likovnoj zbirci. Sve je normalno teklo do 2016. godine kada je Scenu zadesio prvi teški udarac. Te godine je Kazališno vijeće Ureda za kulturu grada Zagreba pod predsjedanjem Zlatka Viteza uskratilo financijsku potporu kazališnom programu bez ikakvog obrazloženja pa je Scena od 2017. orijentirana na glazbeni, filmski i likovni program.

Uz gubitak prostora u Hrvatskom prirodoslovnom muzeju zbog zagrebačkog potresa, novi udarac dolazi prošle, 2021. godine kada novo Vijeće za likovnu djelatnost Gradskog ureda za kulturu, međugradsku i međunarodnu suradnju i civilno društvo uskraćuje podršku likovnom programu, zajedničkom projektu Scene i Hrvatskoga prirodoslovnog muzeja. Uz pomoć prijatelja i suradnika, unatoč uskrati sredstava, ovogodišnja izložba Domagoja Rogine ‘’Vrijeme oseke’’ uspješno je realizirana u zagrebačkoj Galeriji Šira čime je fundus Muzeja obogaćen novim likovnim djelom.

NACIONAL: Scena Amadeo se isprofilirala kad je u pitanju glazba. Nastupit će vrsni umjetnici kao što su Matija Dedić, Aljoša Jurinić i Petrit Çeku. Birate li goste prema osobnom afinitetu?

Od osnutka Scene i realizacije prvog programa imam tu privilegiju da sam ne samo jedan od osnivača nego i njen voditelj što mi, uz pomoć suradnika, daje mogućnost biranja i selektiranja programa. Uz neizmjerno zadovoljstvo ovaj posao predstavlja i veliku odgovornost u odnosu na ukus zagrebačke i inozemne publike. Od samoga početka smo u Programskom odboru scene odredili da nema podilaženja vezanog za lakonotne trendove i estradizaciju kulture. I toga se tvrdoglavo držimo.

NACIONAL: Zanimljiv koncert publiku čeka ove godine, a to je koncert polaznika masterclassa Dunje Vejzović, o čemu se radi?

Ovaj projekt nas iznimno veseli. Moram priznati da smo kao Scena ponosni što ćemo ovaj koncert održati u sjajnom ambijentu atrija Klovićevih dvora i što će na njemu, prvi put u Zagrebu, svjetska operna diva Dunja Vejzović nastupiti kao dirigent OMG Orkestra. Na koncertu će uz počasnog gosta iz Njemačke, tenora Hansa-Georga Wimmera, nastupiti polaznici njezina masterclassa koji će izvesti najljepše operne arije iz djela Bizeta, Donizettija, Puccinija, Rahmanjinova, Rimski Korsakova, Saint Saensa, Čajkovskog, Verdija, Wagnera i Zajca pod zajedničkim naslovom „Najljepše operna arije romantike“.

NACIONAL: Koliko je Scena Amadeo važna za zagrebačku kulturnu ponudu?

Siguran sam da bi pravi odgovor na ovo pitanje mogli potražiti među našom vjernom publikom koju već godinama susrećemo svakog ljeta. Isto tako jako nas raduje što iz godine u godinu vidimo sve veći broj mlade publike na koncertima klasične glazbe. Čini se, prema recepciji javnosti, da je Scena Amadeo stekla veliki ugled kako kod izvođača koji nam se svake godine obraćaju za nastup, tako i kod širokog kruga zagrebačke i inozemne publike. Prepoznale su to i institucije koji nam godinama pružaju financijsku potporu.

NACIONAL: Ove godine održat će se 23. Scena Amadeo, koliko je teško održati jedan festival toliko godina, gdje su bili najveći izazovi?

Neke momente i udarce koje je Scena doživjela proteklih godina već sam naglasio. Scena opstaje sve ove godine unatoč pokušajima da se maksimalno suzi njen rad. Nažalost, proteklih godina smo doživjeli da od jedine polivalentne zagrebačke i hrvatske ljetne scene koja je u lipnju, srpnju, kolovozu i rujnu na programu znala imati 50-ak i više raznovrsnih programa danas djelujemo kao isključivo glazbena scena. No u svemu što smo do sada radili težili smo izvrsnosti, da budemo najbolji u onome što radimo. Tako je i danas i tako će biti ubuduće.