NEMOĆNA EUROPA 'Sustav kontrole kohezijskog novca ne funkcionira'; prozvali i Hrvatsku

Europska unija nije uspjela u značajnijoj mjeri ispraviti ‘tvrdokorne’ nepravilnosti u potrošnji proračunskog novca koji bi trebao ublažiti razlike među članicama, a odgovornost za manjkave mehanizme kontrole snose i vlasti i revizori zemalja EU-a i Europska komisija, upozorio je Europski revizorski sud (ECA).

Od 2014. do 2022. Unija je za “koheziju” izdvojila 409 milijardi eura, otprilike trećinu proračuna, a kontrolni mehanizmi potrošnje tog novca i dalje su manjkavi, i to na svim razinama, pokazala je ECA-ina analiza, objavljena u ponedjeljak.

Članice bi mogle otkriti i spriječiti više nepravilnosti, naglasili su revizori.

Komisija je pak objavila prenisku procjenu nepravilno potrošenog novca i nije dovoljno koristila raspoložive alate kako bi potaknula članice da poboljšaju kontrolni sustav, dodali su.

Upravo kohezijska politika spada među područja s najviše propusta u potrošnji novca iz sedmogodišnjeg proračuna EU-a, stoji u izvještaju, a ukupna stopa nepravilnosti u potrošnji snižena je u razdoblju od 2014. do 2022. na 4,8 posto, sa šest posto u prethodnih sedam godina, izračunao je europski revizorski sud.

LEGLO KORUPCIJE U Hrvatskoj svaki četvrti euro u javnim nabavama prolazi bez pravog natječaja i nadzora

I Hrvatska probila plafon

Propisani plafon iznosi dva posto, a prekoračen je u svih sedam godina, u razdoblju od 2014. do 2022., dosegnuvši vrhunac od 6,7 posto u 2022.

“Naša analiza pokazuje da je Komisija u novim izračunima utvrdila da su stope neispravljenih grešaka značajno iznad propisanog plafona posebno česta pojava u pojedinim zemljama – u Grčkoj (u 45 posto “paketa jamstava”), Francuskoj (22 posto), Italiji (26 posto), Litvi (36 posto), Portugalu (36 posto) i Slovačkoj (39 posto)”.

Plafon je prekoračila i Hrvatska sa stopom neispravljenih grešaka u potrošnji kohezijskog novca od 15 posto, pokazuje izvještaj.

“Vlasti u paketima jamstava potvrđuju da su njihovi računi potpuni, točni i istiniti i da su interne kontrole programa (ili skupine programa) efikasne”, podsjećaju europski revizori.

Komisija potom prihvaća njihove račune i doznačuje preostali novac iz EU-a samo ako se u zaključku složi s tom tvrdnjom, uzimajući u obzir mišljenje revizora.

Ministrica skriva da sustav napravljen bez javne nabave ne radi

Propusne ‘linije obrane’

U piramidi kontrola prvu liniju obrane čine upravljačka tijela u državama članicama, koja su mogla spriječiti više od trećine grešaka, ističu revizori.

Drugu liniju obrane čine revizori zemalja-članica, koji su također odgovorni za propuste, “različite prirode i ozbiljnosti”, dodaju, navodeći da su otkrili greške u tom mehanizmu kontrole potrošnje kod 40 od 43 revizorska tijela.

Treća je linija obrane Europska komisija koja temelji procjene na kontroli članica. Ta je pak kontrola pouzdana tek u ograničenoj mjeri, upozoravaju revizori, istaknuvši i brojne nedostatke u EK-ovim alatima za otkrivanje, sprječavanje i ispravljanje pogrešaka.

Većina nepravilnosti u potrošnji kohezijskog novca rezultat je nepoštivanja propisanih uvjeta pri odobravanju rashoda i projekata. Na drugom je mjestu kršenje propisa o državnoj pomoći i javnoj nabavi.