NEMIRI&NESANICE: Nadbiskup Mate Uzinić nagovjestitelj je zdrave Crkve koja ne robuje nacionalizmu

Autor:

11.10.2013., Zagreb - U Novinarskom domu odrzana je konferencija za medije na kojoj je predstavljen novi portal www.autograf.hr autora i urednika Drage Pilsela i Zdravka Zime. Projekt okuplja pedesetak prominentnih autora iz Hrvatske i regije.
Photo: Sanjin Strukic/PIXSELL

Sanjin Strukic/PIXSELL

Potrebno je zapaziti tragove puta kojim Bog od nas traži da kročimo. To je put jedinstva i mira koji nitko ne smije izbjegavati. Njega iziskuje sam razbor, još prije vjere

Kao prvi među svjetovnim medijima, portal nacional.hr je u nedjelju prijepodne donio važne naglaske i prepoznao važnost intervjua koji je nadbiskup koadjutor (onaj koji pomaže, ali ima pravo nasljedstva) Riječke nadbiskupije i administrator Dubrovačke biskupije, mons. Mate Uzinić, dao bosanskom portalu Polis.ba koji ga je objavio u subotu, 6. ožujka. U cijelosti su ga prenijeli samo Informativna katolička agencija i, s dozvolom izdavača, portal Autograf.hr koji vodi ovdje potpisani komentator. Do trenutka slanja ovog osvrta redakciji Nacionala (ponedjeljak, 13.15 sati) nijedan relevantni katolički ili samoproglašeni katolički portal nije ga prenio niti spomenuo.

Jasno je i zbog čega: nitko do sada tako otvoreno, kako to radi nadbiskup Uzinić, nije prozvao nacionalističke strukture koje su strane Katoličkoj Crkvi. Nitko kao on do sada nije progovorio o tomu da važni dokumenti Hrvatske biskupske konferencije ostaju “mrtvo slovo na papiru”. Nitko do sada tako otvoreno nije priznao da Crkva u Hrvatskoj ima poteškoća sa strančarenjem i nije skroz fokusirana na to “da postane sveopća, katolička”. Nismo imali do sada priliku pročitati da je neki (nad)biskup kazao da ovdašnja Crkva ne pokazuje punu sposobnost za dijalog, snagu da se istinski bavi promicanjem pomirenja, potrebu da promovira teološki pluralizam itd. Štoviše, nadbiskup Uzinić konstatira da se “na različitim vjerskim portalima, kako stranim tako i domaćim, ponekad osjeća kao da se drugačiji glasovi žele ignorirati, pa i isključiti one koji ‘drugačije misle’”.

Jasno je, stoga, zašto ovaj važan intervju prešućuju “vjerski portali”. Ali polako, nije isključeno da Uzinića opet napadnu oni isti vjerski portali koji su pozdravili nasrtaj tadašnjeg mostarskog biskupa Ratka Perića na dubrovačkog biskupa, kada je optužio Uzinića za krivovjerje bacivši na njega anatemu jer je na jednu ljetnu teološku školu pozvao predavače koji nisu bili po ukusu katoličkih fundamentalista i ekstremista. Ima, hoću kazati, dosta onih koji ne mogu prihvatiti fundamentalne riječi nadbiskupa Uzinića: da suvremeno društvo mora biti i pluralno i sekularno.

Mate Uzinić progovara evanđeoskim riječima i postaje eho pape Franje, koji je upravo u Iraku još jednom zagrlio sve predstavnike abrahamskih religija i govorio isto što je rekao Uzinić: da “bez bratstva među narodima na našim prostorima nema i ne može biti budućnosti”. Uzinić se tu referira na dio enciklike „Fratelli tutti“ (4. 10. 2020.) u kojoj papa Franjo citira “važan dokument Hrvatske biskupske konferencije o pedesetoj obljetnici završetka Drugog svjetskog rata – koji je, nažalost, u mnogim svojim izjavama ostao mrtvo slovo na papiru – a čime nam je, naravno kao i svima drugima, uputio važnu poruku da je vrijeme prestati mjeriti tko je više ili manje kriv za ono što se dogodilo na ovim prostorima i da sve žrtve imaju jednako dostojanstvo”. “Ovo bih proširio na cijeli ulomak koji govori o opraštanju, u kojemu se doista mogu pronaći veoma važni elementi da na ovim prostorima i bez onog ‘jedinstvo’ koje je zasigurno nešto što u smislu državne povezanosti pripada prošlosti, ponovo imamo ‘bratstvo’ bez kojega nema i ne može biti budućnosti”, kazao je Uzinić.

Hrvatima se Papa obraća u dijelu u kojem citira svoj govor u prigodi posjeta Sarajevu, “a u kojem je stavio naglasak na razgovor, dijalog, koji on prepoznaje kao vrijednost koja nam može pomoći da otkrijemo međusobno bogatstvo i vrednujemo ono što nas ujedinjuje. To je također nešto bez čega nema i ne može biti budućnosti”.

Zdravu ekleziologiju i potrebnu teologiju mira koju iznosi nadbiskup Uzinić, mi koji se bavimo teologijom pronalazimo, naravno, u temeljnim dokumentima Drugog vatikanskog sabora, ali i u riječima ponajboljeg koncilskog i postkoncilskog hrvatskog teologa dr. fra Tomislava Janka Šagi-Bunića koji je nas, svoje studente, učio da je “katolištvo nadnacionalno” i da se ono “ne smije zatvarati isključivo u nacionalne okvire”.

To posebno moraju ostvariti dvije kršćanske crkve, Istočna i Zapadna, pravoslavna i katolička, koje upravo u ovim krajevima oduvijek žive zajedno. Uzinić nam zapravo želi kazati da je potrebno zapaziti tragove puta kojim Bog od nas traži da kročimo. To je put jedinstva i mira koji nitko ne smije izbjegavati. Njega iziskuje sam razbor, još prije vjere. Nije li povijest, kako nas je podsjetio sveti Ivan Pavao II. u rujnu 1994. na zagrebačkom hipodromu, stvorila tisuće neraskidivih veza među našim narodima? Naši jezici, iako različiti, nisu li među nama tako bliski da se međusobno sporazumijevamo i razumijemo više nego je to slučaj u ostalim dijelovima Europe? I sam zemljopisni položaj balkanskih zemalja nameće se kao graditelj mira, jer su naše zemlje obavezan prolaz između Bliskog istoka i srednje Europe.

Nadbiskup Uzinić nam se pokazuje kao navjestitelji onoga što je neminovno i što je nužno. Teologija mora biti autentična, a ne oportunistička ili konformistička. Teologija mora biti slobodna, a ne autoritativna. To mora biti aktivnost koja neće biti ometana administrativnim mjerama ili sankcijama onih koji vladaju crkvama, jer joj je cilj priopćiti ono u što je uvjerena.

Konačno, teologija mora biti ekumenska, a ne sektaška ili usko konfesionalna, jer u drugoj teologiji mora vidjeti sugovornika a ne neprijatelja, kako ad intra, unutar kršćanstva, tako ad extra, u susretu s drugim religijama. Stoga, veliko hvala nadbiskupu Uziniću uz želju da ne ostane osamljen glas u episkopatu i da oni koji se pripremaju za svećenički poziv i hoće se baviti teologijom ili religiologijom, shvate da nam je hitno važno ulagati sebe i u tome poticati i pomagati druge.

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.