Ovogodišnja proslava Stepinčeva, na spomendan bl. Alojzija Stepinca, u srijedu, 10. veljače 2021. godine u 17 sati (o 61. godišnjici smrti tog zagrebačkog nadbiskupa) bit će takva da će kardinal Josip Bozanić, nadbiskup zagrebački, predvoditi središnje euharistijsko slavlje ispred potresom “ranjene” zagrebačke prvostolnice. Misu će prenositi Hrvatska radiotelevizija: radio na Prvom, a televizija na Drugom programu. Kada smo pitali v.d. pročelnika Tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije Zvonka Franca kako je stvar zamišljena, a da se poštuju važeće epidemiološke mjere, ostao je zatečen i prvo je rekao što je i najavljeno (na mrežnim stranicama Nadbiskupije, u Glasu Koncila i preko Informativne katoličke agencije), a što nije bilo odgovor na naše pitanje, da će misa biti “pred katedralom, na otvorenom, na trgu ispred nje”. Ponovio sam mu pitanje i on se ispričao jer nije “ovlašten dati takva tumačenja” te je obećao nastojati ga dobiti i našoj redakciji proslijediti. Gospodin Franc nije uspio dobiti “službeno stajalište” te je kazao da će se osobe zadužene za liturgijsko slavlje truditi poštivati mjere i da “vjeruje u savjesno ponašanje vjernika laika”.

Podsjećam: Stožer civilne zaštite RH donio je Odluku o nužnim epidemiološkim mjerama kojima se ograničavaju okupljanja i uvode mjere i preporuke radi sprječavanja prijenosa bolesti covid-19 putem okupljanja. Nužne epidemiološke mjere određene su u trajanju do 15. veljače 2021. Naime, s obzirom na epidemiološku situaciju i mogući prijenos bolesti covid-19, sve osobe na području Republike Hrvatske obvezne su pridržavati se stroge mjere fizičkog distanciranja, svih propisanih protuepidemijskih mjera, posebnih preporuka i uputa Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo te nužnih epidemioloških mjera propisanih ovom odlukom.

Stroga mjera fizičkog distanciranja nalaže izbjegavanje bliskog osobnog kontakta u razmaku od najmanje 2 metra u zatvorenom prostoru i 1,5 metara na otvorenom prostoru. Među nužnim epidemiološkim mjerama koje se nalažu ovom odlukom su i: zabrana održavanja svih javnih događanja i okupljanja na kojima je prisutno više od 25 osoba na jednom mjestu; tako da na privatnim okupljanjima i svečanostima može biti prisutno najviše 10 osoba iz najviše 2 različita kućanstva; zatim da javna događanja te okupljanja i svečanosti svih vrsta mogu trajati najdulje do 22 sata; i što je za potrebe teme ove kolumne osobito važno: da na pogrebima, posljednjim ispraćajima i polaganjima urni može biti prisutno najviše 25 osoba, sućut ožalošćenima se ne smije izražavati bliskim kontaktom, a uprave groblja obvezne su nadzirati pridržavanje protuepidemijskih mjera. Ovo ovdje rečeno vrijedi i za javna crkvena okupljanja poput ove Bozanićeve tradicionalne mise zadušnice za Alojzija Stepinca koja se, zbog potresa koji je oštetio katedralu, prvi put od 1960. slavi na otvorenom.

Jasno je iole upućenoj osobi u religiologiju i liturgiju da se dozvoljeni broj od 25 ljudi zajedno na otvorenom, sa zaštitnim maskama i propisanom razdaljinom od metar i pol, odmah popunjava s onima koji koncelebriraju, služe kod oltara ili izvode liturgijsko pjevanje. Kako je gospodin Bozanić zamišljao provesti ovu misu: kao i HDZ svoj ispraćaj Miroslava Tuđmana, s namjerom da se prekrše mjere koje ta ista HDZ-ovska vlast donosi, uz veliki prezir preostalih građana koje se odmah trpa u zatvor i kazni drakonskim kaznama ako te iste mjere ne poštuju? Je li nadbiskup i kardinal Josip Bozanić smatrao da je on iznad zakona, da je on važniji od vlasnika teretane ili kafića? Vjerojatno da je tako.

Ali da ne bude zabune: ništa ja nemam protiv namjere da Katolička Crkva u RH ili mjesna zagrebačka Crkva (ili ona u Stepinčevu rodnom Krašiću gdje će te iste srijede, možda isto kršeći mjere, misu zadušnicu predvoditi apostolski nuncij u Hrvatskoj, mons Giorgio Lingua) slavi pokojnika Stepinca i da mu se moli, naime, da traži njegov zagovor. To što ja mislim o Stepincu nije meritorno u ovoj kolumni. Ovdje se iznosi nešto sasvim drugo, a to je nešto što se tiče etike: ako papa Franjo, koji je pretpostavljen Josipu Bozaniću, smatra i urbi et orbi pojašnjava da je ovo vrijeme koje živimo, “vrijeme koje traži višak empatije i solidarnosti” ili ako, na primjer, Bozanićev subrat u episkopatu, požeški biskup Antun Škvorčević kaže da Crkva mora “razborito slijediti preporuke ili odredbe Nacionalnog stožera civilne zaštite i hrvatske vlade”, odnosno da nam “valja biti ustrajni u svijesti da nismo pozvani dokidati svetinje, nego ih prilagoditi epidemiološkom stanju”, zašto gospodin Josip Bozanić nastupa tako da ne poštuje i ne vodi brigu o epidemiološkim mjerama?

Ministar zdravlja Vili Beroš je izjavio, pokušavajući opravdati sebe i premijera Andreja Plenkovića, da na Tuđmanovu sprovodu “to nije izgledalo loše”. Bozanić je pak rekao ovako: “Svjesni duboke znakovitosti ovoga slavlja, uz ‘majku svih crkava’ naše Nadbiskupije posvjedočimo molitvenu povezanost i zajedništvo te nastavimo pronalaziti najdublje nadahnuće i snagu za suočavanje s poteškoćama i djelotvornu ljubav prema bližnjima. Blaženi Alojzije na brojne načine očitovao je milosrđe Boga Oca, koje je po Crkvi prisutno u svijetu. Neka nam on izmoli ustrajnost u ljubavi i pouzdanje u istini da Bog vodi naše zemaljske putove i da nas nikada ne ostavlja”. Treba dvojiti, dakle, i u iskrenosti crkvenih vlasti i u molitvu koja može ispasti ruganje građanima koji se teško nose s gubitkom slobode i posla, s represijom i s dvostrukim moralom i aršinima vladajuće kaste.