Glavna tema konferencije za medije na kraju redovitog 66. plenarnog zasjedanja Sabora Hrvatske biskupske konferencije, održane u Zagrebu u četvrtak, 20. travnja 2023., bila je, ipak, zaštita maloljetnih i ranjivih osoba u Crkvi. Ekstenzivno je govorio predsjednik Povjerenstva HBK-a za zaštitu maloljetnika i ranjivih osoba, riječki nadbiskup Mate Uzinić. Izvijestio je da je Povjerenstvo radilo na novim vatikanskim smjernicama za zaštitu maloljetnika i ranjivih odraslih osoba te dodao da je prevedena nova inačica dokumenta “Vademecum” Dikasterija za nauk vjere o postupcima u slučajevima seksualnog zlostavljanja maloljetnika što su ih počinili klerici, a koji olakšava postupanje u suočavanju s tom problematikom. I taj dokument bit će uskoro dostupan na mrežnim stranicama HBK-a, kao i priručnici za učitelje, odgojitelje i pastoralne radnike “Rane zlostavljanja” i “Primjeri dobre prakse za prevenciju i zaštitu maloljetnika u župi”.

U pripremi je i prijevod trećeg priručnika “Za početnu formaciju u vremenu zlostavljanja” koji je namijenjen kao pomoć odgojiteljima kandidata za prezbiterat i posvećeni život te mladima u formaciji. Vijeću HBK-a za katolički odgoj i obrazovanje i Nacionalnom uredu HBK-a za katoličke škole skrenuta je pozornost na „Priručnik s uputama za školski život i formaciju odgojitelja katoličke škole za zaštitu maloljetnika“, s prijedlogom da se nešto slično napravi za katoličke škole kojih je u Hrvatskoj sve više.

Biskupi su nastavno na tu temu potaknuti da u svojim biskupijama, u suradnji s Centrom za promicanje dobrobiti ranjivih osoba pri Hrvatskom katoličkom sveučilištu, organiziraju edukaciju za svećenike i druge djelatnike u biskupijama, za vjeroučitelje i sve koji su na bilo koji način uključeni u pastoral i poslanje Crkve. Na zasjedanju je zaključeno da bi kontakti za prijavu zlostavljanja u nekim biskupijama trebali biti dostupniji. Dakle, postoji neujednačen pristup problemu u biskupijama, što se osobito vidi i u raspoloženju da se organizira edukacija klera i ostalih pastoralnih radnika.

Dva su razloga što se nije pristupilo izglasavanju novih smjernica, pojasnio je nadbiskup Uzinić. Prvo, mreža ureda i povjerenstava ustanovljena Smjernicama za osnivanje metropolijskih ureda i imenovanje biskupijskih povjerenika nije funkcionalna u mjeri u kojoj je to bilo planirano. Osobito kada je riječ o umnažanju metropolijskih ureda koji nisu funkcionalni zbog nedovoljnog broja stručnih osoba koje su na raspolaganju te je nužno da se cijeli sustav drugačije organizira, istaknuo je mons. Uzinić.˝Predloženo je da se zadaća pripreme novog ustroja povjeri Stalnom vijeću HBK-a, koje će u suradnji s pravnom komisijom, Povjerenstvom za zaštitu maloljetnika i odraslih ranjivih osoba, Centrom za promicanje dobrobiti ranjivih osoba pri Hrvatskom katoličkom sveučilištu i Hrvatskom katoličkom mrežom za sljedeće zasjedanje pripremiti novi nacrt u smislu uspostave jednog jedinstvenog ureda za zaštitu maloljetnika za cijelu Hrvatsku biskupsku konferenciju, koji bi imao profesionalno zaposlene osobe i određenu mrežu stručnih suradnika koji bi pomagali u suočavanju s eventualnim prijavama, oko edukacije i svega što treba činiti da bi žrtva doista bila na prvom mjestu, i to ne samo u početnoj fazi nego i nakon što završi cijeli proces.

Kao drugi razlog odgode mons. Uzinić naveo je manjkavosti koje je uočio potaknut proteklim događajima i dokumentom “Vos estis lux mundi”. Trebalo bi obraditi “detaljniji opis načina pomoći žrtvama želimo li da nam žrtve doista budu na prvom mjestu, zatim dotaknuti određena financijska pitanja, dodatno razraditi pitanje edukacije, suočiti se s eventualnim zataškavanjem i kažnjivostima prema novim crkvenim propisima”.

Inače, žrtva pedofila, bivšeg svećenika, obratila se redakciji N1 televizije i u komunikaciji otkrila da je više puta tražila odgovore i reakciju Hrvatske biskupske konferencije. U redakciji N1 televizije pitali su o tome nadbiskupa Matu Uzinića. Potvrdio je da se žrtva nedavno javila i njemu, da ju je uputio na adrese u Vatikanu i Hrvatskoj na koje se treba obratiti te joj dao upute kako tražiti i dobiti naknadu za ono što je pretrpjela. Uzinić je rekao i da ga je nedavno kontaktirala još jedna žrtva istog svećenika iz Splita. Nadbiskup smatra kako je potrebno napraviti neovisne istrage, da se kolokvijalno izrazimo, pročešljati teren i hrvatske slučajeve dobro proučiti, ali i educirati sav kler i redovništvo kao i zauzete vjernike laike u uredima biskupija i HBK-a.

Uzinić se na presici HBK-a osvrnuo i na komuniciranje o slučaju u Sotinu. “Nadbiskup Hranić je uočio svoju pogrešku, javno je zatražio oprost i mislim da se ne trebamo zaustavljati na propustima i pogreškama koje je netko napravio, nego da trebamo vidjeti iskorake koje je uspio napraviti, polazeći od vlastitih djela i onoga što je učinio”, naglasio je. Mons. Hranić kolegama u episkopatu predstavio je “cijeli tijek događaja i način na koji se odvijao cijeli proces”.

Uzinićev stav je da treba cijeniti Hranićevu ispriku. “Ono što se dogodilo njemu svakako je pouka za sve nas. Zahvaljujući pogreškama, mi se možemo učiti kako u budućnosti ne ponavljati iste stvari”, rekao je nadbiskup dodajući da se više radi o pogrešci u odnosu s javnošću negoli o postupanjima u tom slučaju. Možda je tako, ali ako se ne promjeni mentalitet i ako se žrtve ne stave u sredinu, sve bi ovo moglo biti uzaludno. Mons Uzinić je voljan da se sve odradi najstrože i najdjelotvornije moguće.