Komisija “Iustitia et Pax” (Pravda i mir) Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine uputila je 26. veljače 2024. svoj Apel domaćim političarima, ali i cijeloj domaćoj javnosti. Apel je potpisao predsjednik spomenute komisije mons. Franjo Komarica, biskup banjolučki u miru i apostolski upravitelj, koji je napomenuo da Apel upućuje s članovima Komisije nakon njihove sjednice, održane 23. veljače u Sarajevu. Mons. Komarica ostavio je, praktički, tog ponedjeljka kraće napisani svoj politički testament. Naime, u subotu, 2. ožujka, zaređen je njegov nasljednik, od 8. prosinca 2023. imenovani biskup mons. Željko Majić, koji još ne otkriva karte – u intervjuima je nastupao vrlo oprezno, ali će na plećima imati veliki teret: nije lako naslijediti mirotvorstvo i jasan politički diskurs biskupa Franje.

Mons. Komarica podsjeća da Bosna i Hercegovina ovih dana proživljava povijesne trenutke glede budućnosti svojih stanovnika. I kao država i kao društvo BiH se nalazi pred jedinstvenom, dragocjenom prilikom pristupnih pregovora s Europskom unijom, to jest pred ulaskom u novu dionicu procesa s koje se pobliže vidi zajednički „dom“ europske civilizacije, kulture, solidarnosti i ekonomskog napretka. Iako to ne znači istodobno participiranje u svim pogodnostima te zajednice država – u kojoj su mnogi građani BiH svih nacionalnosti, nakon posljednjega rata, našli svoje novo mjesto življenja – ipak je važan korak k boljoj budućnosti Bosne i Hercegovine. Na tom putu razumljivo je da drugi stanovnici tog europskog „doma“ s pravom očekuju da oni, koji predstavljaju sve žitelje zemlje, pokažu pozitivno, razborito i međusobno ujednačeno poimanje, obranu i promoviranje svih onih temeljnih vrijednosti koje su u skladu s europskim civilizacijskim i pravnim normama.

Komarica smatra da biti dijelom ujedinjenog, ne samo ekonomskog tržišta nego i kulturnog miljea kao što je Europska unija, treba biti prioritetna zadaća svih političkih predstavnika koji govore da im je na prvom mjestu dobrobit zemlje i njezinih građana. Ta briga političara ne smije biti samo deklarativna. Dijeli, kaže, opravdan zahtjev cjelokupnog bh. društva prema političkim predstavnicima vlasti o tome da zemlja ne smije propustiti prigodu koja joj se pruža glede otvaranja pristupnih pregovora s EU-om. Komisija „Iustitia et pax“ to čini svjesna obveze Katoličke Crkve da služi čovjeku u svim njegovim dimenzijama i doprinosi onim ciljevima koji pospješuju zajedničko dobro društva (usp. „Gaudium et spes“ 75).

Uz rečeno, valja razumjeti i da bi aktualni napeti međusobni politički odnosi i neprestane tenzije s prijetnjama novim ratom i odcjepljenjem, zasigurno izgubili na svom intenzitetu i važnosti. To je poglavito važno kada se ima na umu da, nažalost, u bh. društvu već dugo javnim prostorom dominiraju politički predstavnici i politički programi koji izazivaju nesigurnost i strah nemalog broja građana i koji rezultiraju zabrinjavajućom apatijom u pogledu na vlastiti život i na konstruktivni doprinos koji je potreban sveukupnoj izgradnji zemlje. Kroz kontinuirane zapaljive političke poruke dodatno se obeshrabruju oni koji vjeruju i nadaju se da je moguće od Bosne i Hercegovine stvoriti jednu uljuđenu europsku demokraciju. Ne treba prešućivati takve negativne politike i političke poruke, posebno u vremenu kada znatan broj građana i čitavih obitelji razmišlja o napuštanju vlastitog rodnog kraja i domovine. Odajući “hvalu i poštovanje” onim građanima koji su uzeli na sebe teret odgovornosti i zauzimanja za opće dobro te obnašaju javne službe, podsjeća da se s pravom očekuju njihovo bezuvjetno korektno ponašanje i čestitost koja odgovara njihovoj službi. Vjeruje Komarica da ovaj povijesni trenutak zahtijeva sve osobne i stranačke interese staviti po strani i imajući na umu zajedničko dobro, nedvosmisleno se opredijeliti te sve učiniti kako Bosna i Hercegovina ne bi ostala izvan političke, ekonomske i kulturološke zajednice europskih naroda.

Podsjeća da je papa Franjo prigodom svoga apostolskog putovanja u Sarajevo (2015.) istaknuo da je Bosna i Hercegovina „dio Europe“. „Njezini uspjesi i drame potpuno se uklapaju u povijest europskih uspjeha i drama te su u isto vrijeme velika opomena kako bi se uložile sve raspoložive snage da započeti mirovni procesi postanu sve čvršći i stabilniji“, poručio je tada članovima Predsjedništva BiH. A da BiH nedvojbeno pripada Europi, svjedoči i njena prošlost koja potvrđuje da unatoč različitim propustima i promašajima, sve dobro što se u povijesti dogodilo i na čemu danas društvo participira jest plod življenja u okviru europske civilizacije, a ne bilo koje druge.

Zbog toga, zaključuje biskup Franjo, „trebaju nam snage koje će se zdušno zalagati da naša zemlja ne ostane čamiti u civilizacijskom zapećku, nego otvarajući nove perspektive, odjelotvorivati nadu kako se ovdje život može živjeti u miru i blagostanju te izgrađivati društvo povjerenja, čestitosti i svekolikoga napretka.“ Mons. Komarica paradigma je obrane ljudskih prava na našem području, o čemu govore brojna priznanja i međunarodne nagrade koje je dobio. Pokazao se i kao dobar učitelj etike u politici i kao jasan usmjeritelj u ključnim momentima tragične povijesti BiH. Premda predano zalaganje za ljudska prava i za etiku nikada nije završeno, valja kazati jedno veliko hvala ovom doista prevažnom akteru života Crkve i društva.