U Papinoj tradicionalnoj novogodišnjoj poruci, to jest za Svjetski dan mira (1. siječnja 2024.) što se već prakticira 57. godina (potpisana je 8. prosinca), Franjo kaže da se s pravom radujemo i zahvalni smo za izvanredna dostignuća znanosti i tehnologije zahvaljujući kojima se doskočilo bezbrojnim zlima koja su mučila ljudski život i uzrokovala veliku patnju. Istodobno znanstveni i tehnološki napredak, koji omogućuje dosad nezapamćenu kontrolu nad stvarnošću, ljudima u ruke stavlja mnoštvo mogućnosti od kojih neke mogu predstavljati prijetnju čovjekovom opstanku i opasnost za zajednički dom.

U poruci naslovljenoj „Umjetna inteligencija i mir“ Papa ističe da je prijeko potrebno postaviti neka hitna pitanja. Na primjer: koje će, srednjoročno i dugoročno gledano, biti posljedice novih digitalnih tehnologija? I kakav će utjecaj one imati na život pojedinaca i društva, na međunarodnu stabilnost i mir? Moramo zapamtiti, kaže Franjo, da znanstveno istraživanje i tehnološke inovacije nisu odvojeni od stvarnosti i “neutralni”, nego su podložni kulturnim utjecajima. Kako je riječ o potpuno ljudskim aktivnostima, smjerovi kojima idu odražavaju izbore uvjetovane osobnim, društvenim i kulturnim vrednotama svakog doba. Isto vrijedi i za rezultate koje postižu: upravo zato što su plod specifičnog ljudskog pristupa svijetu koji nas okružuje, uvijek imaju etičku dimenziju, usko povezanu s odlukama onih koji provode eksperimente i usmjeravaju proizvodnju prema određenim ciljevima.

To vrijedi i za oblike umjetne inteligencije, naglašava Papa. U svijetu znanosti i tehnologije zasad za nju ne postoji jedinstvena definicija. Sam izraz, koji je već ušao u svakodnevnu upotrebu, obuhvaća niz znanja, teorija i tehnika kojima je cilj postići da strojevi u svom radu reproduciraju ili oponašaju kognitivne sposobnosti ljudi.

Umjetnu inteligenciju treba shvaćati kao zaseban svijet sazdan od različitih stvarnosti pa ne možemo, kaže Franjo, a priori pretpostaviti da će njezin razvoj dati pozitivan doprinos budućnosti čovječanstva i miru među narodima. Takav pozitivan ishod bit će moguć samo ako se ljudi pokažu sposobnima ponašati se odgovorno i poštovati temeljne ljudske vrednote kao što su “inkluzivnost, transparentnost, sigurnost, pravda, povjerljivost i pouzdanost”.

Nije dovoljno, isto tako, pretpostaviti da će se oni koji razvijaju algoritme i digitalne tehnologije ponašati etično i odgovorno. Potrebno je ojačati ili uspostaviti tijela zadužena za razmatranje novih etičkih pitanja i zaštitu prava onih koji koriste neki od oblika umjetne inteligencije ili su izloženi njihovu utjecaju. Silno veliko širenje tehnologije, smatra rimski biskup, mora biti praćeno odgovarajućom izgradnjom za preuzimanje odgovornosti za njezin razvoj. Sloboda i miran suživot ugroženi su kad ljudi podlegnu iskušenjima egoizma, osobnog interesa, žudnje za profitom i želje za moći. Stoga, apelira Papa, imamo dužnost proširiti svoj pogled i usmjeriti tehnološka i znanstvena istraživanja prema težnji za postizanjem mira i općeg dobra, u službi cjelovitog razvoja čovjeka i zajednice.

Neotuđivo dostojanstvo svakog ljudskog bića i bratstvo koje nas povezuje kao članove jedne ljudske obitelji, moraju biti u temelju razvoja novih tehnologija i služiti kao neosporan kriterij za njihovu procjenu prije nego ih se stavi u upotrebu, kako bi se digitalni napredak ostvarivao u duhu pravde i pridonosio miru. Tehnološki razvoj koji ne vodi do poboljšanja kvalitete života cijelog čovječanstva, nego naprotiv pogoršava nejednakosti i sukobe, nikako se ne može smatrati pravim napretkom, smatra Papa.

Umjetna inteligencija postaje sve važnija. Izazovi koje pred nas stavlja su tehnički, ali i antropološki, didaktički, društveni i politički. Obećava, primjerice, uštedu napora, efikasniju proizvodnju, učinkovitiji transport i dinamičnija tržišta kao i revoluciju u prikupljanju, organizaciji i provjeri podataka. Silna su očekivanja od umjetne inteligencija na području zdravstva, dijagnoze i terapija. Moramo biti svjesni, kaže Franjo, brzih promjena koje se trenutno događaju i njima upravljati tako da se štite temeljna ljudska prava i poštuju institucije i zakoni koji promiču cjeloviti ljudski razvoj. Umjetna inteligencija mora biti u službi najboljih ljudskih potencijala i naših najviših ciljeva, a ne u suparništvu s njima.

Papa upozorava na mnoga iskušenja, na probleme koje već sada utvrđujemo. Sposobnost nekih uređaja da iznjedre sintaktički i semantički suvisle tekstove nije jamstvo pouzdanosti. Za njih se kaže da mogu “halucinirati”, odnosno, generirati tvrdnje koje se na prvi pogled čine uvjerljivima, ali zapravo nisu utemeljene ili odaju predrasude. To predstavlja ozbiljan problem kad se umjetna inteligencija koristi u kampanjama dezinformiranja koje šire lažne vijesti i vode do rastućeg nepovjerenja u sredstva komunikacije. Tiče se to, dakle, i našeg posla, novinarstva. Pada mi na pamet i ovo: hoće li umjetna inteligencija biti sposobna razviti i vlastitu ideju Boga te ako će to biti moguće, kamo nas to vodi? Muskov jedan robot ovih dana je napao i teško ozlijedio inženjera. Hoću reći, izazova je zaista mnogo i papa Franjo ne govori napamet. Dapače. Nova godina bit će godina eksplozije umjetne inteligencije što će i nas u Nacionalu primorati na budnost te da znamo postaviti prava etička pitanja, odnosno, braniti društvo solidarnosti, pravde i ljudskih prava.