Radikalne fundamentalističke skupine problem su za religije. Nema ih u Hrvatskoj, što ne znači i da ih neće jednom biti, ali smo ih pratili u Bosni i Hercegovini. Još tamo neke tinjaju, problem vehabizma nije prestao. Dakle, ovo o čemu danas pišem ne odnosi se samo na islam, nego i na kršćanstvo, a rekao je to apostolski nuncij u Saveznoj Republici Njemačkoj nadbiskup Nikola Eterović 2. studenoga 2023. u Dresdenu. Eterović je nuncij u Berlinu već deset godina.

Nadbiskup se osvrnuo i na ruski agresorski rat protiv Ukrajine. Kao rezultat toga, ukrajinski i ruski pravoslavni kršćani sada su neprijateljski raspoloženi jedni prema drugima. Ima, dakle, radikalizma i fundamentalizma. “To je loše, pogotovo kada crkveni poglavari to podržavaju”, rekao je nadbiskup Eterović. “To je protiv evanđelja”, naglasio je.

Papa Franjo, međutim, kao što smo ovdje mnogo pisali, promiče mir i pruža humanitarnu pomoć u ratu između Rusije i Ukrajine. Osim Kijeva i Moskve, vatikanska diplomacija uključivala je u nedavnim akcijama i Washington i Peking. To je važno kako rat u Ukrajini ne bi stvorio daljnje izvore sukoba u međunarodnoj zajednici. Vatikan se zalaže za mir u pravednosti. “Nije lako, ali drugog puta nema”, objasnio je mons. Nikola Eterović. S obzirom na rat na Bliskom istoku, nuncij je naglasio da Sveta Stolica ima jasan stav o radikalnoj terorističkoj organizaciji Hamas i pravu Izraela na samoobranu. Sveta Stolica zagovara dvodržavno rješenje.

Povezano s time i kao odgovor na eskalaciju vjerske mržnje u Sjedinjenim Američkim Državama, katolički biskupi u zemlji osudili su vjersko nasilje, napominjući da je “mržnja prema bližnjima težak grijeh protiv Boga”, izvijestio je 3. studenoga 2023. Vatican News. Sukob u Izraelu i Palestini potaknuo je vjersku mržnju u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), upozorila je konferencija katoličkih biskupa te zemlje. Predsjednik Odbora Konferencije katoličkih biskupa SAD-a (USCCB) za vjersku slobodu, kardinal Timothy M. Dolan iz New Yorka, oštro je osudio taj razvoj događaja. ‘’Posljednjih dana ovdje u Americi, gdje su stotinama godina mnogi tražili utočište od vjerskih progona, vidjeli smo izljeve vjerske mržnje koji šokiraju’’, upozorio je. Posebno je ukazao na tragično ubojstvo šestogodišnjeg muslimanskog dječaka u Chicagu te izvještaje da se muškarac Joseph Czuba optužen za zločin identificira kao katolički župljanin. ‘’Ništa ne može biti suprotnije učenju naše Crkve od navodnog zločina ovog čovjeka’’, rekao je kardinal Dolan. Napomenuo je također da neki slave Hamasove ‘’brutalne terorističke napade 7. listopada’’, dodajući da se ‘’naša židovska braća i sestre opravdano boje za svoje živote’’. Ima toga velikog straha i u židovskim općinama u našoj regiji, tako isto i u Sarajevu i nažalost u Hrvatskoj, o čemu znam iz prve ruke. Jedna je Židovka, mlada, od 30 godina, ovih dana ustrijeljena in odium fidei u Francuskoj! ‘’Pred takvom mržnjom moraju se afirmirati neke temeljne istine, poput one da je svaki ljudski život jednako neprocjenjive vrijednosti’’, rekao je Dolan. ‘’Mržnja prema bližnjemu teški je grijeh prema Bogu koji nas je sve stvorio na svoju sliku i priliku’’, istaknuo je, dodavši da ‘’nasilje rađa samo još nasilja, a ne pravdu’’. Kardinal je završio svoju poruku pozivom na pokajanje za one čija su srca zahvaćena mržnjom i za ljude dobre volje da ‘’budu hrabro za mir’’.

Papa Franjo neprestano potiče religije da budu primjer dijaloga i altruizma u ovom vremenu ‘’razdiranom sukobima i neslogom’’ i da ponude ono u što vjeruju poštujući savjesti drugih i u svrhu najvećega dobra za sve. Upozorava da fundamentalizam i ideološko forsiranje kompromitiraju mir. ‘’Vjerske tradicije predstavljaju izvanredan potencijal dobra u službi društva i imaju veliku odgovornost, jer njihovo ponašanje treba djelima potvrditi ono što ispovijedaju, ona učenja kojima se ne može proturječiti i tako postati razlog za skandal’’, kazao je Papa tijekom nedavna posjeta Mongoliji. Papin apel nedvosmisleni je poticaj religijama da preuzmu odgovornost u vremenu u kojemu je svijet razdiran sukobima i neslogom, ali je istodobno i poziv da se ne stvara zbrka između vjere i nasilja, između svetosti i nametanja, između vjerskoga puta i sektaštva, te da se ne nasjeda na fundamentalizam i ideološko forsiranje koji ‘’kompromitiraju mir’’.

Vjerske tradicije, u svojoj izvornosti i različitosti, izvanredan su potencijal dobra u službi društva. Kad bi oni koji su odgovorni za narode izabrali put susreta i dijaloga s drugima, dali bi odlučujući doprinos okončanju sukobā koji i dalje uzrokuju patnje brojnim narodima. Altruizam gradi sklad i gdje vlada sklad, tu su i razumijevanje, blagostanje, ljepota. Naprotiv, zatvaranje, jednostrano nametanje, fundamentalizam i ideološko forsiranje narušavaju bratstvo, potiču napetosti i ugrožavaju mir. Sklad priliči zajednici; raste uz susretljivost, slušanje i poniznost, a religije su pozvane ponuditi ga svijetu jer ga tehnički napredak sâm ne može dati. Stoga, susrećući se, religije obogaćuju čovječanstvo koje je na svojem putu često dezorijentirano kratkovidnim traženjem profita i blagostanja. Tako nas uči Papa. Meni je, pak, izuzetno bolno što u ovom vremenu obnovljenog ludila ne čujemo svoje biskupe. Osobito ne čujemo Komisiju za pravdu i mir Hrvatske biskupske konferencije. I nije mi jasno: ako o fundamentalizmu i opasnosti ekstremizma može govoriti Eterović, zašto ne mogu Dražen Kutleša i braća mu u episkopatu?