Papa Franjo prihvatio je u subotu, 15. travnja 2023., odreknuće od službe kardinala Josipa Bozanića. Time je zagrebačkim nadbiskupom postao mons. Dražen Kutleša, kojeg je Papa u utorak, 14. veljače, imenovao nadbiskupom zagrebačkim koadjutorom. Splitsko-makarsku nadbiskupiju, koju je do tada vodio Kutleša, ostavio je u rukama privremenog upravitelja, bivšeg predsjednika HBK-a, umirovljenog zadarskog nadbiskupa Želimira Puljića. Budući da se opet svakakve neutemeljene stvari pišu i o Kutleši i o Bozaniću (portal Telegram iz pera Mladena Pleše, naprimjer, grubo ih i nekorektno pokušava svađati šireći izmišljotine o pozadini smjene), podsjetimo na govor kardinala Josipa Bozanića na objavi vijesti o imenovanju mons. Dražena Kutleše zagrebačkim nadbiskupom koadjutorom (dakle, u utorak 14. veljače 2023. u privremenom sjedištu Zagrebačke nadbiskupije):

‘’Zahvaljujem papi Franji što je prihvatio moju prošlogodišnju zamolbu i sada Zagrebačkoj nadbiskupiji dodijelio nadbiskupa koadjutora. Kao kršćani, na svom hodočašću u vremenu, raspoznajemo i vidimo kako stablo Crkve uvijek iznova raste. Crkva se neprestano obnavlja jer njezina budućnost pripada Bogu. Crkva je Božje stablo koje živi u vremenu i u sebi nosi vječnost. Čestitam mons. Draženu Kutleši, dosadašnjem nadbiskupu metropolitu splitskom, na imenovanju za nadbiskupa koadjutora zagrebačkog. Crkva zagrebačka, ispunjena nadom i otvorena prema budućnosti, vjernički prima i prihvaća svoga nadbiskupa koadjutora. Neka je blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje! (…) Crkva zagrebačka želi prepoznati u nadbiskupu koadjutoru dar Duha Svetoga, željna da se na njezinoj plodnoj njivi nastavi orati obnovljenim zanosom. A svi smo pozvani neprestano prihvaćati prolaznost ovozemnog života. Stoga, i zbog svoga narušenog zdravlja, jako želim da novi nadbiskup, koji nam je sada dân kao koadjutor, što prije preuzme potpunu odgovornost za svetu Crkvu zagrebačku… “ (istaknuo D. P.).

Dakle, kardinal Bozanić je bolestan i molio je, lani, da mu se nađe zamjenika. To je i učinjeno. Tada je molio da se rošada na čelu Nadbiskupije učini čim prije. Bilo je logično da će to biti odmah iza Uskrsa pa za mene iznenađenje nije bilo u tome da je Kutleša, kako se pisalo ovih dana, ‘’tako brzo’’ naslijedio Bozanića. Bilo je naznaka da će biti tako. Predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković i zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić susreli su se na Vazmeni utorak, 11. travnja, u Banskim dvorima u Zagrebu. Susret je upriličio predsjednik Vlade kako bi kardinalu povodom 25. obljetnice nadbiskupske službe odao priznanje za kvalitetnu suradnju i dijalog između Vlade RH i Katoličke Crkve. U prijateljskom razgovoru međusobno je naglašena važnost otvorene suradnje između predstavnika državnih i crkvenih vlasti za dobrobit građana RH. Tom je prigodom predsjednik Vlade poklonio kardinalu umjetničku sliku Raspela, a kardinal predsjedniku Vlade medalju 25. obljetnice nadbiskupske službe i knjigu Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije. Susret je zaista izgledao kao ‘’oproštaljka’’.

Osim toga, proljetni susret Hrvatske biskupske konferencije – Redovito 66. plenarno zasjedanje Sabora HBK-a, pod predsjedanjem predsjednika HBK-a zagrebačkog nadbiskupa Dražena Kutleše, održat će se, kako je najavljeno, od 18. do 20. travnja 2023. u Zagrebu, u sjedištu HBK-a (Ksaverska cesta 12a), s početkom u 10 sati. Svaki susret ima goste. Na zasjedanju će ovoga puta sudjelovati izaslanstva Poljske, Talijanske, Slovenske, Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine. Odbacio sam već, kao potpuno netočnu, tezu novinara Slobodne Dalmacije Ivana Ugrina da je Kutlešin izbor na čelo HBK-a iregularan. Ne, nije! Izabran je kao ordinarij jedne naše (nad)biskupije (Splitsko-makarske), ali stoji činjenica da, kada je već Josip Bozanić zamolio Svetu Stolicu da ga što prije oslobodi obaveza, Dražen Kutleša bude de jure i de facto nadbiskupom prije ovog zasjedanja HBK-a. Na 65. plenarnom zasjedanju Hrvatske biskupske konferencije, na blagdan sv. Luke, 18. listopada 2022., izabran je za predsjednika HBK-a. U tijelima HBK-a obnaša službe predsjednika Stalnog vijeća, predsjednika Pravne komisije i predsjednika Biskupske komisije za odnose s državom.

Nužno je, stoga, prekinuti lavinu izuzetno lošeg novinarstva. ‘’Imajući rečeno u vidu, kao i nove okolnosti u Crkvi u Hrvatskoj usred kojih je predsjednik HBK-a nadbiskup koadjutor, smatrao sam činom ljubavi prema Crkvi zamoliti Svetog Oca da što prije prihvati moje odreknuće. Stoga zahvaljujem papi Franji što je u smislu mog prijedloga danas prihvatio moje odreknuće od službe nadbiskupa metropolita zagrebačkog i time je, snagom Papinog dekreta, mons. Kutleša postao zagrebački nadbiskup. On je sada 77. zagrebački biskup, odnosno 9. nadbiskup metropolit zagrebački. Drevna Crkva zagrebačka, obdarena čudesnim djelovanjem Božjega Duha sada na podlozi sinodskoga hoda i objavljenih Izjava i odluka Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije, započinje jedno novo razdoblje što, kako je to redovito bivalo i u prošlosti, ostavlja svoj trag ne samo na crkvenom nego i društvenom području. Radosna srca čestitam novom zagrebačkom nadbiskupu mons. Draženu Kutleši. On i draga Zagrebačka nadbiskupija bit će uvijek u mojim molitvama. Svoga novog Pastira prihvatimo s iskrenim poštovanjem, povjerenjem i obećanjem poslušne suradnje, uključujući ga uvijek u svoje molitve. Od sada treba u euharistijskoj molitvi spomenuti ime novoga nadbiskupa’’, kazao je kardinal Bozanić prošle subote. Ujedno se obavještava da će liturgijski početak službe zagrebačkoga nadbiskupa mons. Dražena Kutleše biti u Bogoslužnom prostoru bl. Alojzija Stepinca u Zagrebu, u subotu 29. travnja 2023. godine s početkom u 10 sati. Inače, pred Crkvom zagrebačkom puno je posla i izazova. Ta je mjesna Crkva pogođena teškim potresom u 2020. godini. U Prvostolnici još nije moguće slaviti bogoslužje, nadbiskupski dom nije useljiv. Poslijepotresna obnova je u tijeku i sada u dobrom zamahu. Crkva zagrebačka želi prepoznati u nadbiskupu Kutleši ‘’dar Duha Svetoga, željna da se na njezinoj plodnoj njivi nastavi orati obnovljenim zanosom’’, kazao je Bozanić. Mons. Zlatko Koren, kanonik Prvostolnog kaptola zagrebačkog, osvrnuo se 15. travnja za podnevni Dnevnik Hrvatske televizije na odluku pape Franje o prihvaćanju odreknuća zagrebačkog nadbiskupa kardinala Josipa Bozanića. Govoreći o novom zagrebačkom nadbiskupu mons. Draženu Kutleši, mons. Koren je poručio: ‘’Nadbiskup koadjutor već je do sada vršio mnoge odgovorne službe u različitim dijelovima djelovanja i ostvarenja života Katoličke Crkve – i u Hrvata i Katoličke Crkve u svijetu. Ako sam ja dobro upućen, on je kao djelatnik Svete Stolice sudjelovao i u onim odlukama koje su dovele do osnutka dviju lijepih biskupija: Sisačke biskupije i Bjelovarsko-križevačke biskupije. Tako da mu susret sa Zagrebačkom nadbiskupijom sigurno nije bio susret koji bi živio samo kroz ova protekla dva mjeseca’’, kazao je.

U posljednjim javnim nastupima mons. Kutleša govorio je baš evanđeoski. Središnju misu na Uskrs, 9. travnja 2023., u Hrvatskom nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke, iskoristio je da kaže da ‘’u svojim životima imamo različite situacije koje nas dovode do različitih velikih problema“. „I ako gledamo samo u strahu, ako gledamo i oslanjamo se samo na svoje moći i sposobnosti, vjerujem da nećemo naći neko dobro i zadovoljavajuće rješenje. Ali ako vjerujemo u Uskrsloga koji svemu daje drugačiji smisao, tj. on je napustio onu grobnicu i otišao u nebesa i nama rekao: ‘Ja sam uskrsnuo, ali isto tako i vas to čeka.’ Mi trebamo u to vjerovati, a kao vjernici to svake nedjelje ispovijedamo u vjerovanju. Upravo to je Uskrs’’, istaknuo je u homiliji mons. Kutleša. ‘’Mi ljudi obično želimo raditi po svome. Iako ćemo moliti u Očenašu ‘neka bude volja tvoja’, svi ćemo tražiti da bude volja moja, da bude kako ja želim, čak i da Bog čini onako kako meni odgovara, da rješava moje probleme. Zato na ovaj veliki blagdan uvijek imajmo na pameti da je Isus uskrsnuo i mi ćemo uskrsnuti s njime’’, poručio je Kutleša.

Od važnijih nastupa u ovoj godini prepoznajem propovijedi poput one nedavne na slavlju svetog Tripuna 5. veljače u Kotoru. ‘’Vjerodostojnost kršćana često je potkopana nesposobnošću da vjeru utjelove i učine prisutnom u svome životu. Nema dosljednosti između onoga za što kažemo da vjerujemo i onoga što činimo. Moramo primijetiti da vjera često nije osobna i proživljena stvarnost, već samo uspomena, sjećanje na djetinjstvo, na roditelje, baku i djeda koji su išli u crkvu. Ali od uspomena i kamenih spomenika se ne živi, ‘a pravednik će od vjere živjeti’ (Rim 1,17). Život vječni, uskrsnuće tijela, prima se po vjeri plodnoj djelima. Mnogi problemi danas proizlaze upravo iz tog loma: vjere koja se ne pretvara u djela. Ponekad postoji tendencija da se vjera, a time i Bog, potisne u privatnu sferu, gdje joj se ne daje nikakva osobita važnost. Vjera više nije bitna na osobnoj ni na društvenoj razini, a to je zapravo i razlog zbog kojeg smo izgubili identitet kao pojedinci, kao narod i kao vjernici katolici. Tko je gradio ove prekrasne crkve i ovu katedralu sv. Tripuna? Vjera. Tko je podizao mnogobrojne obitelji? Vjera u Božju providnost. Tko je slavio nedjeljnu svetu misu, ispovijedao se, sklapao kršćanske brakove, krstio djecu? Vjera u srcima. Tko je svjedočio Boga pa i pod prijetnjom gubitka posla, građanskih i političkih prava i pod prijetnjom za osobni život i život svoje djece? Vjera u Krista uskrslog i živog. A što gradi naša tzv. vjera u 21. stoljeću? Crkve pretvaramo u muzeje ili još gore, kao na Zapadu u disko dvorane i kafiće. Bog nam više nije potreban. Ili stvaramo božanstva po vlastitom ukusu kojima više nisu potrebni prostori za slavlje sakramenata…’’ Tako je govorio budući zagrebački nadbiskup.

U Hrvatskoj mi dobro znamo da autoritet može pokvariti ljude – to vrijedi i za Crkvu, i za društvo, i za cijelo čovječanstvo. Kutleša želi, kao i papa Franjo, biti predvodnikom Kristove Crkve, a ne Crkve moći! Kristova Crkva će, stoga, voditi brigu o vremenitim dobrima, odgovorno će se prema njima postaviti, osobito jer taj novac većinom daju hrvatski građani, mnogi od njih i bez da ih se pita za privolu (o nužnosti da konačno poštujemo izbor ljudi govorim, hvala na pitanju). Kristova Crkva sluša svačiji glas, osobito onih najslabijih. Kutleša u ruke dobiva mjesnu crkvu koja je prošla Sinodu i koja je rekla (valja čitati!) da ne možemo tražiti sreću u sve očitovanom osjećaju nesreće koji nas prati, u našoj nesposobnosti za zajedništvo i organizirani rad za opće dobro, u rastu nasilja i netrpeljivosti. Bit će, naslućujem, jako zanimljivo pratiti proces u kojem se doktor kanonskog prava mora otvoriti teološkom pluralizmu koji želi vratiti mnoga pitanja do sada gurana u stranu. ‘’Kako napraviti otklon od krutog juridičkog dogmatizma, a prema aktualizaciji tradicionalne katoličke teološke baštine, poštujući crkveni nauk, ali ulazeći u stvarnosti problematike i izazova početka 21. stoljeća’’ (Ivan Macut, ‘’Ogledi o teologiji pape Franje – Izabrana pitanja’’, Služba Božja, Split, 2022., str. 6-7). Nadbiskup riječki Mate Uzinić ohrabrio je Kutlešu riječima: ‘’Obvezni ste da budete svima nama predvodnik u izgradnji misijske Crkve, Crkve izlaska, Crkve otvorenih vrata, siromašne Crkve za siromašne, Crkve obitelji, Crkve poljske bolnice, Crkve koja vida rane, Crkve koji širi svoj prostor, Crkve dijaloga, sinodalne Crkve… jednom riječju Crkve kakvu propovijeda i kakvu pokušava graditi papa Franjo.’’ Imamo poruku Evanđelja koja je važna za Europu i možemo se usuditi živjeti Evanđelje u svakom pogledu.