Na području između Grčke do granice s Hrvatskom trenutačno je između 40 i 50 tisuća izbjeglica iz afro-azijskih zemlja koji se pokušavaju domoći zapadne Europe, no nema naznaka da bi se migrantska kriza iz 2015. i 2016. mogla ponoviti u razmjerama koje su uzdrmale Europu, ocijena je Visokog povjereništva UN za izbjeglice (UNHCR) i Međunarodne organizacije za migracije (IOM).

Anne-Christine Erikson, regionalna prestavnica UNHCR-a za jugoistočnu Europu, kazala je u utorak novinarima u Sarajevu kako je kriza pod nadzorom, jer je bitno promijenjen odnos vlasti u Turskoj prema izbjeglicama, posebice onima iz Sirije, a i međunarodna zajednica je pokazala jasnu spremnost pomoći državama koje su privremeno utočište izbjeglica.

Podsjetila je kako je i 2016. godine, kada je tzv. balkanska ruta preko Hrvatske i Slovenije zatvorena, postojala zabrinutost da će se otvoriti drugi pravci masovnog dolaska izbjeglica, no to se nije dogodilo.

Ono što je činjenica je da su u međuvremenu otvorene neke alternativne rute, primjerice preko Albanije i Crne Gore ka Bosni i Hercegovini, koje izbjeglice koriste za kretanje u manjim skupinama.

“Sve je to dovelo i do povećanja zahtjeva za azil u BiH, no s druge strane stanje u Srbiji i Makedoniji je stabilno”, kazala je Erikson.

Godine 2017. policija u BiH otkrila je 913 migranata koji su ilegalno pokušavali ući u zemlju, što je povećanje za 380 posto u usporedbi s godinom ranije, kada je registrirano tek 240 takvih slučajeva.

Iste je godine registrirano 376 tražitelja azila, što je povećanje za 475 posto u usporedbi s 2016. godinom. No samo od siječnja do polovice veljače ove godine zabilježeno je 77 takvih zahtjeva pa sve ukazuje kako će povećanje broja zahtjeva za azilom do kraja ove godine biti još značajnije.

“Iz naše perspektive još je rano govoriti o novoj balkanskoj ruti, a vlasti (u BiH) sada pokušavaju odgovoriti na te izazove, u čemu UNHCR pokušava pomoći”, kazala je Erikson.

Dodala je kako je unatoč svim izazovima veoma važno je da vlasti ostave granice otvorenima za tražitelje azila jer se time pokazuje spremnost za poštivanje i zaštitu temeljnih ljudskih prava.

Peter van der Auweraert, regionalni koordinator IOM za zapadni Balkan, kazao je kako se BiH sučeljavala s većim prilivom izbjeglica u prošlosti pa sada krizu ne treba dramatizirati unatoč pojačanom broju migranata koji ulaze u zemlju.

“Toj se situaciji treba jednostavno prilagoditi”, kazao je Auweraert.

Pohvalio je policiju u BiH zbog načina na koji ona tretira migrante istaknuvši kako je taj odnos znatno drugačiji u drugim zemljama gdje policija nema puno razumijevanja za izbjeglice.

Upozorio je na problem kakvoga predstavljaju kriminalne skupine, primjerice u Crnoj Gori, gdje je krijumčarenje izbjeglica povezano s ilegalnom trgovinom drogom kao i na činjenicu da je među izbjeglicama puno muškaraca-samaca koji, za razliku od djece ili obitelji, ne uživaju puno simpatija jer ih se često promatra s predrasudama kao osobe koje mogu izazvati nevolje.

“Siguran sam da brojni mladići iz Alžira ili Maroka pate i imaju probleme i moramo im pružiti pomoć”, kazao je Auweraert dodajući kako BiH u svakom slučaju nije odredište ka kojemu su oni krenuli, nego im je cilj otići ka Hrvatskoj i drugim državama EU.

“Ovo nije problem kojim bi se trebala baviti samo BiH nego sve države zapadnog Balkana, ali i cijela EU. Moramo naći rješenje za zapadni Balkan kao cjelinu”, kazao je regionalni koordinator IOM-a.

Auweraert također smatra kako neće biti novog masovnog priliva izbjeglica ka granicama BiH i Hrvatske na proljeće.

“Ne očekujemo vidjeti tisuće ljudi, vidjet ćemo iste brojke kao i do sada, možda će ih biti nešto više s boljim vremenom”, navodi ovaj dužnosnik IOM-a koji je kategoričan u tvrdnji da se neće se ponoviti situacija iz 2015. i 2016. godine.

Podsjetio je kako se sporazum između EU i Turske koji je zaustavio masovni priljev izbjeglica ka Europi uspješno provodi.

“Turska je vlada uložila puno napora kako bi popravila odnos prema izbjeglicama iz Sirije što smanjuje njihovu potrebu da idu dalje ka Europi, a i brojni među njima su shvatili kako ih u EU ne čeka tako lagodan život kojemu su se nadali. Europa postaje sve manje atraktivna za te ljude imajući u vidu protumigranstku retoriku”, kazao je Auweraert.