Blokada 813 milijuna kuna u aferi preprodaje Inina plina najveća je u povijesti Ureda za sprječavanje pranja novca. No, taj kazneni postupak, iako su ovih dana u njega upereni svi reflektori, tek je na začetku i pitanje je iz niza razloga što će i kada od njega na kraju biti. Što je sa svom ostalom blokiranom i oduzetom imovinom?

Do kraja 2021. godine trajno je oduzeta imovinska korist temeljem pravomoćnih sudskih presuda u vrijednosti od 617.495.573,62 kuna, od čega je u državni proračun uplaćeno 116.898.925,20 kuna, doznaje Dnevnik.hr.

Hrvatska je tijekom godina svjedočila nezavidnom broju zvučnih slučajeva u kojima gotovo da nema čega nije bilo – od vila, bazena i bunkera preko polarnih medvjeda, muflona i mošusnih goveda do kolekcija umjetnina, skupih automobila i plovila. Ivo Sanader, Nadan Vidošević, Zdravko Mamić… Široj javnosti najpoznatiji su akteri niza slučajeva u kojima javno moraju dokazivati porijeklo pozamašne imovine, a što čine s više ili manje uspjeha.

Za koliko je bogatija državna blagajna?

Trajno oduzetim nekretninama i pokretninama koje su temeljem pravomoćnih sudskih presuda postale vlasništvo Republike Hrvatske upravlja i raspolaže Ministarstvo prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine u skladu sa Zakonom o upravljanju državnom imovinom.

Do kraja prošle godine trajno je oduzeta imovinska korist temeljem pravomoćnih sudskih presuda u vrijednosti od gotovo 617,5 milijuna kuna, od čega je u državni proračun uplaćeno gotovo 117 milijuna kuna.

Trajno oduzeta imovina nakon procjene ovlaštenog sudskog vještaka prodaje se putem javnog natječaja, javnim prikupljanjem ponuda, a istodobno se uzimaju u obzir i potrebe državnih tijela, ustanova socijalne skrbi te ostalih korisnika državnog proračuna.

Privremeno oduzete pokretnine veće vrijednosti, ovisno o njihovoj vrsti, koje su predane na čuvanje i upravljanje Ministarstvu čuvaju se u odgovarajućim prostorima, odnosno u specijaliziranim ustanovama ako je potrebno osigurati posebne uvjete za čuvanje pokretnina.

Privremeno oduzete pokretnine

– 1095 umjetničkih djela – procijenjene vrijednosti 19.730.000 kuna – čuvaju se u muzejima

– na čuvanju: šest osobnih automobila, tri motocikla, jedno plovilo
– prodana četiri osobna vozila za iznos od 811.227,30 kuna – Porsche Panamera, Audi A3, Mercedes S500, Mercedes B180CDI

– dano na uporabu državnim tijelima: 10 osobnih vozila vrijednosti 1.997.596,51 kuna i jedno teretno vozilo vrijednosti 122.420,88 kuna

– sud ukinuo odluke o davanju na korištenje za sedam vozila procijenjene vrijednosti 406.469,63 kuna i odluku o prodaji jednog motocikla procijenjene vrijednosti 42.859,83 kuna

Novac na računima

Privremeno oduzeta kunska novčana sredstva uplaćuju se u Državni proračun na stavku Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, a devizna novčana sredstva uplaćuju se na račun poslovne banke koji je otvorilo Ministarstvo.

– privremeno oduzeta kunska sredstva na dan 31.12.2021. – 43.553.552,44 kuna

– privremeno oduzeta devizna sredstva na dan 31.12.2021. – 6.066.589,42 EUR-a, 76.752,00 USD, 39.801,00 CHF, 15.867,97 GBP i ostale valute u manjem iznosu.

Privremeno oduzeta novčana sredstva Ministarstvo čuva sve do pravomoćnosti sudske odluke, nakon čega se, ovisno o pravomoćnoj sudskoj odluci sredstva preknjižavaju na prihod državnog proračuna ili isplaćuju okrivljeniku ili drugoj osobi od koje su privremeno oduzeta.

‘Ako su nekretnine i pokretnine blokirane temeljem rješenja o privremenoj mjeri osiguranja oduzimanja imovinske koristi, Ministarstvo će mjeru upisati u upisnike, a ako se privremena mjera osiguranja odnosi na oduzimanje nekretnine odnosno pokretnine i njeno povjeravanje na čuvanje i upravljanje Ministarstvu, Ministarstvo će preuzeti privremenu nekretninu odnosno pokretninu te njome upravljati u skladu s odredbama Uredbe o uvjetima i načinima upravljanja privremeno oduzetom imovinom u kaznenom postupku kojom su propisani uvjeti za donošenje odluka o prodaji, davanju na uporabu, iznajmljivanju ili davanju u zakup privremeno oduzete imovine u skladu s namjenom, prije pravomoćnosti presude”, objasnili su za Dnevnik.hr iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.