Hrvatska udruga za odnose s javnošću (HUOJ) objavila je u nedjelju opis deset osoba koje su se tijekom 2017. u Hrvatskoj istaknule lošom javnom komunikacijom, a među njima su troje članova Vlade – Martina Dalić, Milan Kujundžić i Nada Murganić, te dvojica saborskih zastupnika – Davor Bernardić i Željko Glasnović.

Deset osoba koje su se lani istaknule lošom javnom komunikacijom izabrao je Stručni žiri Grand PRixa Hrvatske udruge za odnose s javnošću.  Jedna od njih bit će u utorak, 20. veljače, proglašena Antikomunikatorom 2018. pa će dobiti nagradu – “Šipak godine”, priopćeno je iz HUOJ-a.

Na tom su popisu potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić, ministar zdravstva Milan Kujundžić, ministrica demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nada Murganić, saborski zastupnici Davor Bernardić (Socijaldemokratska partija Hrvatske) i Željko Glasnović (nezavisni zastupnik), glavni državni odvjetnik Dinko Cvitan, rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras, sisački biskup Vlado Košić, predsjednik Hrvatske narodne stranke – liberalnih demokrata Ivan Vrdoljak i predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Davor Šuker, navode iz HUOJ-a.

Dodaju kako nije bilo lako napraviti uži izbor najvećih komunikacijskih gafova i da bi bi popis mogao biti i trostruko duži.

“Međutim, odlučili smo se usredotočiti na deset osoba koje su se prošle godine zaista istaknule lošom komunikacijom, neovisno o tome jesu li ostale zapamćene po izoliranim slučajevima ili su kontinuirano loše ili nedovoljno komunicirale“, kazala je Maja Gradišar Perotić, zamjenica predsjednika žirija 11. Grand PRixa HUOJ-a.

Lani je Antikomunikatorom godine proglašen rektor zagrebačkog Sveučilišta Boras, a budući da su mu izostali volja i trud za poboljšanje komunikacije, za istu titulu konkurira i ove godine, dodaje Gradišar Perotić.

Nominirani za “Šipak godine” 

Žiri HUOJ-a naveo je i obrazloženja  za nominaciju 10 osoba za “Antikomunikatora godine”, navevši ih abecednim redom njihovih prezimena.

Davor Bernardić – “Neuvjerljiv, neautentičan i monoton u komunikaciji s nedostatkom liderskih osobina – riječi su kojima bismo na temelju njegovih komunikacijskih karakteristika opisali Davora Bernardića, predsjednika SDP-a. Od šefa oporbe zaista bismo očekivali puno više na komunikacijskom polju, osobito kad se uzme u obzir koliko su mu vladajući u protekloj godini dali prilika na kojima se mogao nametnuti i žestoko poentirati”.

Damir Boras – “Čovjek bi rekao da je jedna nominacija za Antikomunikatora dovoljna da te potakne na razmišljanje o komunikacijskim vještinama i obrascima ponašanja u javnim nastupima, a pogotovo bi se stvari trebale mijenjati ako je nominacija pretvorena u pobjedu i nimalo laskavu titulu ‘Šipka godine’. No, ne i kod Damira Borasa, rektora Sveučilišta u Zagrebu koji je na prošlogodišnjem Grand PRixu zbog svoje iznimno loše javne komunikacijeodnio pobjedu u toj kategoriji”.

Dinko Cvitan – “Netransparentnost u komuniciranju te prešućivanje podataka od javnog značaja obilježja su prošlogodišnje komunikacije Dinka Cvitana, glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske kojima je zaslužio ući na ovaj popis. Na primjeru afere Dnevnice mogli smo se uvjeriti u nedosljednost i neiskrenost u komuniciranju koja je rezultirala ozbiljnom reputacijskom krizom DORH-a”.

Martina Dalić – “Suočavanje s jednim od najvećih izazova u hrvatskome gospodarstvu dosad, krizom u Agrokoru, i koraci u rješavanju krizne situacije pokazali su se lakšim zalogajem za Martinu Dalić, potpredsjednicu Vlade i ministricu gospodarstva, poduzetništva i obrta, od komunikacije koja je pratila njezin rad. Njezinu je komunikaciju u 2017. godini obilježila agresivnost u potpunom neskladu s pozicijom i institucijom koju je predstavljala”.

Željko Glasnović – “Strijeljao bi suce, lustrirao pravosudni aparat, micao srpske kadrove iz Ministarstva unutarnjih poslova, prognao nevladine udruge, zabijao novinarima mikrofone u stražnjice. … Iako su navedene izjave, a ima ih još takvih, u ovom obrazloženju izvučene iz cjelokupnog konteksta, nema tih okolnosti koje bi mogle opravdati takav način komunikacije, osobito kad je riječ o zastupniku u Hrvatskom saboru”.

Vlado Košić – “U svojim brojnim propovijedima, izjavama i statusima na Facebooku tijekom 2017. sisački biskup Vlado Košić širio je netrpeljivost, netoleranciju, pa i mržnju prema određenim političkim i socijalnim skupinama, sasvim neprimjereno poziciji pastira svoje pastve. Ne samo da takvim izjavama nije doprinosio izgradnji kulture javnog dijaloga u Hrvatskoj, već upravo suprotno – slao je poruke koje su bile u suprotnosti s misijom, vizijom i temeljnim vrijednostima vlastite organizacije, Katoličke crkve”.

Milan Kujundžić – “Niz komunikacijskih i prezentacijskih gafova obilježio je u 2017. godini javno djelovanje Milana Kujundžića, ministra zdravstva, a naposljetku je i sam na kraju godine zaključio da se njega uljepšati ne može. Zaboravio je ministar pritom kako se unapređenje komunikacijskih vještina ne može izjednačiti s ‘uljepšavanjem’, već ponajprije s jasnijim artikuliranjem i oblikovanjem poruka koje su važne svakoj od njegovih ciljanih skupina”.

Nada Murganić – “Je li ikome jasno što se zapravo dogodilo s paketićima koji su početkom prosinca umjesto u rukama potrebite djece završili u privatnom katoličkom vrtiću? Iz nesuvisle komunikacije ministrice demografije, obitelji, mladih i socijalne politike Nade Murganić dalo bi se zaključiti da nije jasno ni njoj samoj. Novinari koje je zanimalo zbog čega su paketi s oznakom Europskoga socijalnog fonda doneseni u privatni vrtić, ostali su bez odgovora,”.

Davor Šuker – “Svojim (ne)komuniciranjem i izbjegavanjem očitovanja na pitanja od javnog interesa stari/novi predsjednik Hrvatskog nogometnog saveza Davor Šuker potvrđivao je sliku javnosti o Hrvatskom nogometnom savezu kao začahurenoj, zatvorenoj i nepristupačnoj organizaciji. Propustio je očitovati se o prekidu utakmice Hrvatska – Kosovo i u toj je situaciji bio nedostupan medijima, pokazavši tako potpuno ignoriranje opravdanog interesa javnosti i nepoštivanje novinarskog poziva”.

Ivan Vrdoljak – “Nakon što je pukla suradnja HDZ-a i Mosta, tjednima je u intervjuima, na Twitteru, na sjednicama Sabora i u drugim prilikama tvrdio da HNS neće sudjelovati u većini Andreja Plenkovića, da kreću u opoziv ‘Titanik-vlade’, da neće ići u preslagivanja niti dati podršku manjinskoj vladi. Trebalo je samo mjesec dana nakon tih rezolutnih izjava da Ivan Vrdoljak, predsjednik HNS-a, uputi prijedlog na sjednici Predsjedništva stranke da uđu u koaliciju s HDZ-om”.

Izvršna direktorica nagrada Grand PRix  HUOJ-a je  Andreja Barberić.