Nacional je proteklog tjedna doznao kako je Općinsko državno odvjetništvo u Sisku u četvrtak 6. lipnja, nepuna tri mjeseca nakon što je Nacional otkrio taj skandal, podiglo optužnicu protiv petoro djelatnika Fakulteta hrvatskih studija (FHS), među kojima je čak troje sveučilišnih profesora povijesti na FHS-u: Vlatka Vukelić, inače i pretendentica za položaj dekanice FHS-a, te Mijo Beljo i Vladimir Šumanović, a uz njih su optuženi i voditelj održavanja računalnih sustava FHS-a Dario Knežić i stručni suradnik u Službi za nastavu i studente FHS-a Goran Dejanović.

Optužnica protiv petoro visokopozicioniranih djelatnika FHS-a, sudeći po reakcijama koje je prikupio Nacional, šokirala je nadležna fakultetska i akademska tijela Sveučilišta u Zagrebu. Ništa čudno jer je optužnica skandal vjerojatno nezapamćen u povijesti hrvatskoga sveučilišnog života, koji optužene tereti da su počinili niz kaznenih djela sustavnog i višemjesečnog uhođenja službene i privatne e-mail prepiske savjetnika dekana FHS-a za organizacijska, kadrovska i programska pitanja Petra Marije Radelja i još nekoliko profesora i zaposlenika tog fakulteta, među kojima je i profesor FHS-a Ante Čović.

O tom zaplotnjaštvu, nezapamćenom u povijesti hrvatskoga akademskog života, Nacional je iscrpno izvijestio u člancima od 12. i 19. ožujka ove godine, otkrivši kako su opsežni i brojni dokazi o toj raboti – koji potvrđuju ozbiljnu sumnju da je grupa profesora s Hrvatskih studija organizirano počinila niz teških kaznenih djela – tada već dulje bili u posjedu Općinskog državnog odvjetništva u Sisku, ali u to vrijeme još bez vidljivih rezultata. No nakon što je Nacional razotkrio organizirano uhođenje važnoga administrativnog djelatnika FHS-a i još nekoliko profesora i zaposlenika tog fakulteta, ODO u Sisku očito je prionuo poslu te, nepuna tri mjeseca nakon članaka u Nacionalu, podnio optužnicu protiv navedenih ljudi. U službenoj obavijesti koja je dostupna Nacionalu piše kako je ODO Sisak “u predmetu KO–DO-317/2024 (prijašnji broj predmeta KP–DO-325/2023) pred nadležnim Općinskim sudom u Sisku podiglo optužnicu od 6. lipnja 2024. protiv 1. osumnjičenog Daria Knežića zbog produljenog kaznenog djela protiv računalnih sustava, programa i podataka – neovlaštenim pristupom, opisanog u članku 266. stavku 1. u vezi članka 52. Kaznenog zakona (Narodne novine broj: 125/11., 144/12., 56/15., 61/15., 101/17., 118/18., 126/19., 84/21., 114/22. i 114/23., dalje u tekstu: Kazneni zakon), te kažnjivog po članku 266. stavku 1. Kaznenog zakona i produljenog kaznenog djela protiv privatnosti – povredom tajnosti pisama i drugih pošiljaka, opisanog u članku 142. stavku 1. u vezi članka 52. Kaznenog zakona, a kažnjivog po članku 142. stavku 1. Kaznenog zakona, te protiv 2. osumnjičene Vlatke Vukelić, 3. osumnjičenog Mije Belje, 4. osumnjičenog Vladimira Šumanovića i 5. osumnjičenog Gorana Dejanovića zbog kaznenog djela poticanja na počinjenje produljenog kaznenog djela protiv računalnih sustava, programa i podataka – neovlaštenim pristupom, opisanog u članku 266. stavku 1. u vezi članka 52. Kaznenog zakona i u vezi članka 37. Kaznenog zakona, te kažnjivog po članku 266. stavku 1. Kaznenog zakona, kaznenog djela poticanja na počinjenje produljenog kaznenog djela protiv privatnosti – povredom tajnosti pisama i drugih pošiljaka, opisanog u članku 142. stavku 1. u vezi članka 52. Kaznenog zakona i članka 37. Kaznenog zakona, a kažnjivog po članku 142. stavku 1. Kaznenog zakona, te kaznenog djela protiv privatnosti – povredom tajnosti pisama i drugih pošiljaka, opisanog u članku 142. stavku 1. u vezi članka 52. Kaznenog zakona, a kažnjivog po članku 142. stavku 1. Kaznenog zakona, sve u vezi članka 51. Kaznenog zakona.” Predmet se na Općinskom sudu u Sisku vodi pod oznakom Kov-298/2024, a pokrenut je u utorak, 11. lipnja, te dodijeljen u rad sutkinji Andrijani Žugaj Jambrek.

Podnošenjem optužnice protiv petero profesora i administrativnih djelatnika FHS-a počelo je raspetljavanje mučnog slučaja višemjesečnog uhođenja i zlostavljanja na radnom mjestu

Podnošenjem optužnice protiv spomenutih profesora i administrativnih djelatnika FHS-a počelo je raspetljavanje mučnog slučaja višemjesečnog uhođenja i zlostavljanja na radnom mjestu savjetnika dekana FHS-a za organizacijska, kadrovska i programska pitanja Petra Marije Radelja, koje je organizirana skupina započela još u svibnju 2017. godine, očito potaknuta paranoidnom idejom da bi uhođenjem i praćenjem mogli osigurati dominaciju na FHS-u, s ciljem da se Vlatka Vukelić, javnosti poznata kao revizionistička, pa i negacionistička povjesničarka, domogne položaja dekanice FHS-a. No nakon što je dio presretnute prepiske objavljen na portalu nacionalno.hr – protiv čijeg je urednika Dražena Prše Ante Čović podnio i odvojenu tužbu – Radelj i Čović shvatili su da netko prati njihovu osobnu prepisku e-mailom, prikupili dokaze i cijeli slučaj prijavili policiji, koja je vrlo brzo pronašla mnoštvo dokaza da je Dario Knežić, na poticaj svojih današnjih suoptuženika, 105 dana sustavno uhodio komunikaciju e-mailom Petra Marije Radelja i nekoliko drugih zaposlenika FHS-a. Sada će, međutim, zaplotnjačka družina odgovarati prema člancima 266. i 142. Kaznenog zakona (KZ). Prvi i drugi stavak članka 266. KZ-a glase ovako: “Tko neovlašteno pristupi računalnom sustavu ili nekom njegovom dijelu ili računalnim podacima, kaznit će se kaznom zatvora do dvije godine. Tko kazneno djelo iz stavka 1. ovoga članka počini u odnosu na računalni sustav ili računalne podatke tijela državne vlasti, Ustavnog suda RH i međunarodne organizacije koje je RH član, tijela jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, javne ustanove ili trgovačkog društva od posebnog javnog interesa, kaznit će se zatvorom do tri godine.” Stavak prvi članka 142. KZ-a glasi ovako: “Tko neovlašteno otvori tuđu pošiljku, pismo, brzojav, elektroničku poštu ili kakvo drugo sredstvo dopisivanja, ili na neki drugi način povrijedi njihovu tajnost, ili neovlašteno zadrži, prikrije, uništi ili drugome preda tuđu zatvorenu pošiljku ili pismo, brzojav, elektroničku poštu ili kakvo drugo sredstvo dopisivanja, kaznit će se kaznom zatvora do jedne godine.”

Prema prepisci koja je dio državnoodvjetničkog i sudskog spisa, ali i dostupna Nacionalu, skupinu je okupila Vlatka Vukelić kako bi uhođenjem Radelja ovladala odnosima na FHS-u te uspjela u nakani da postane dekanica tog fakulteta. FOTO: Nikola Cutuk/PIXSELL

Nacional je proteklog tjedna tražio reakcije nadležnih tijela na optužnicu protiv petorke. U četvrtak, 13. lipnja, uredu dekana FHS-a poslali smo pitanja jesu li obaviješteni da je Općinsko državno odvjetništvo u Sisku podnijelo optužnicu protiv spomenutih petoro zaposlenika njihova fakulteta te kako komentiraju taj dokument, a željeli smo doznati i hoće li FHS poduzeti mjere protiv svojih optuženih djelatnika i kakve – ili će oni nastaviti uobičajeno raditi. Istoga dana dobili smo šturi odgovor potpisan s “dekanov ured – Fakultet hrvatskih studija”: “Poštovani, zahvaljujemo vam na upućenom upitu. Na isti ćemo vam odgovoriti u primjerenom roku.” Sadržajno isti odgovor poslala je Nacionalu dan kasnije, u petak, 14. lipnja, glasnogovornica Sveučilišta u Zagrebu Tamara Dagen, obavještavajući nas da su zaprimili pitanja te dodajući da ćemo “odgovor Uprave Sveučilišta u Zagrebu zaprimiti u propisanim rokovima, čim prije bude moguće”. Taj odgovor koji ne odgovara ništa glasnogovornica Dagen poslala je usprkos činjenici da je Petar Marija Radelj dan ranije, u srijedu, 12. lipnja, o optužnici e-mailom obavijestio rektora Sveučilišta u Zagrebu Stjepana Lakušića, sve članove Rektorskog kolegija, Odbora za statutarna pitanja i Etičkog povjerenstva Sveučilišta, kao i članove Povjerenstva za provedbu partnerskih konzultacija na FHS-u, koje upravo nastoji razriješiti duboku krizu upravljanja na FHS-u i pronaći osobu koja bi mogla preuzeti dužnost vršitelja dužnosti dekana. Uz pitanja koja je Nacional poslao FHS-u, Upravu Sveučilišta pitali smo i dva dodatna pitanja: kakve obveze i prava ima Sveučilište kada su u pitanju ovakvi slučajevi, u kojima sveučilišni profesori i zaposlenici fakulteta bivaju optuženi po službenoj dužnosti, te smatra li Sveučilište načelno da sveučilišni djelatnici mogu nastaviti normalno raditi kada je protiv njih po službenoj dužnosti podnesena optužnica. Nacional je i Ministarstvu znanosti i obrazovanja poslao ista pitanja, a kratki odgovor stigao je u petak, 14. lipnja: “Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih nije službeno zaprimilo obavijest o podizanju optužnice protiv navedenih zaposlenika Fakulteta hrvatskih studija od strane ODO Sisak. Obzirom se radi o postupku u tijeku nismo u mogućnosti komentirati konkretan predmet.”

Među žrtvama višemjesečnog uhođenja i prisluškivanja je i profesor fakulteta Hrvatskih studija Ante Čović. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

Ovdje valja podsjetiti na dio otkrića Nacionala o spomenutom slučaju. U članku od 12. ožujka Nacional je objavio kako se Dario Knežić na adresu elektroničke pošte Petra Marije Radelja redovito spajao od 19. listopada 2022. do 31. siječnja 2023., tijekom tri mjeseca i 12 dana, odnosno, ukupno tijekom 105 dana. Knežić je neovlašteno i svakodnevno ulazio u privatne Radeljeve e-mailove, a nekih dana to je činio i više puta dnevno. Pritom je tijekom 88 dana, od 3. studenoga 2022. do 29. siječnja 2023., najmanje 137 puta po određenim sebi zanimljivim pojmovima pretraživao sadržaj pretinca Radeljeve elektroničke pošte, koju Radelj ima otvorenu od 21. ožujka 2006. i u kojoj ima osobnu korespondenciju tijekom cijeloga toga razdoblja. Samo u razdoblju od zadnja 23 dana špijuniranja, nadgledanja i uhođenja Radeljeve pošte, od 9. do 31. siječnja 2023., Knežić je na svojem računalu napravio ispis 36 e-mailova iz Radeljeva pretinca i obavio 664 pregleda pretinca njegove elektroničke pošte. Osim toga, neovlašteno je otvarao e-poštu i drugih zaposlenika, osobito pravnice Fakulteta Josipe Kanjir. Štoviše, Knežić je neovlašteno pristupao sustavu nadzornih kamera Fakulteta kako bi se pratilo kretanje zaposlenika. Učinio je to djelujući u organiziranoj grupi koju je, sudeći prema prepisci koja je dio državnoodvjetničkog i sudskog spisa, ali i dostupna Nacionalu, okupila Vlatka Vukelić kako bi uhođenjem Radelja ovladala odnosima na FHS-u te uspjela u nakani da postane dekanica tog fakulteta. Ta je nakana, pak, s obzirom na otvoreni revizionizam i radikalno desne stavove Vlatke Vukelić, izazvala snažan i učinkovit otpor javnosti i dijela vjerodostojnih akademskih krugova pa Vukelić ni do danas nije postala dekanica. S Vlatkom Vukelić u toj su skupini Mijo Beljo zvan Krilnik, sveučilišni nastavnik povijesti FHS-a, Vladimir Šumanović zvan Vlado ili Šuma, također sveučilišni nastavnik povijesti FHS-a, inače sin ustavnog suca Miroslava Šumanovića te s Vukelić suautor najmanje jedne knjige koja se može smatrati teškim povijesnim revizionizmom. Policija i Općinsko državno odvjetništvo u Sisku raspolažu većim brojem šokantnih poruka koje su pripadnici te organizirane grupe međusobno razmjenjivali putem mobitela, korištenjem aplikacije WhatsApp. Te poruke otkrivaju da oni jako dobro razumiju da krše zakon i potvrđuju ranije spomenute motive zbog kojih su zainteresirani pratiti privatnu prepisku Čovića i Radelja.

Iako je otpočetka bio upozoravan na slučaj na fakultetu Hrvatskih studija, ministar Radovan Fuchs nije uopće reagirao na optužbe. FOTO: Davor Javorovic/PIXSELL

Zanimljivo je i kako su Radelj i Ante Čović otkrili da ih optuženici uhode. Portal nacionalno.hr objavio je 29. siječnja 2023. tekst pod naslovom „Kadroviranje na Fakultetu hrvatskih studija iz sjene“. Članak je potpisan samo slovom „N“. U tom tekstu objavljen je dio privatnog e-maila koji je Ante Čović 4. prosinca 2022. u 14.38 poslao Danici Ramljak te na znanje Petru Radelju, a faksimil tog e-maila objavljen je kao ilustracija članku u sklopu fotomontaže. Potom je dva dana kasnije, 31. siječnja 2023., Vlatka Vukelić na svojoj stranici na Facebooku objavila faksimil spomenutog Čovićeva privatnog e-maila s vidljivom adresom pošiljatelja i s poveznicom na članak „Kadroviranje na Fakultetu hrvatskih studija iz sjene“. Dan poslije, 1. veljače 2023., Ante Čović uputio je Vlatki Vukelić elektroničkim putem „Zahtjev za uklanjanje protuzakonitog sadržaja s Facebook stranice“, u kojem ju je upozorio da je u članku „Kadroviranje na Fakultetu hrvatskih studija iz sjene“, u faksimilu i slici, objavljen sadržaj njegova privatnog e-maila te zatražio da sa svoje službene stranice na Facebooku trenutno ukloni slikovni sadržaj i poveznicu na sporni članak. Kako se Nacional uvjerio u subotu, 15. lipnja, sporni članak je i danas na stranici portala nacionalno.hr.

O skandalu kakav se ne pamti u hrvatskim akademskim krugovima Nacional je izvijestio u člancima od 12. i 19. ožujka ove godine, otkrivši kako postoje opsežni i brojni dokazi koji potvrđuju ozbiljnu sumnju da je grupa profesora s Hrvatskih studija organizirano počinila niz teških kaznenih djela. FOTO: Nacional

Čim su spoznali da je njihova privatna elektronička prepiska objavljena, Čović i Radelj smjesta su posumnjali da im je netko neovlašteno upao i hakirao privatne e-mailove. Radelj je potom 1. veljače 2023. od sustava tvrtke Google zatražio podatke o pristupanju svojoj internetskoj adresi te angažirao sudskoga vještaka za informatiku, koji je u svojem nalazu i mišljenju od 8. veljače 2023. utvrdio s koje IP adrese je hakiran Radeljev e-mail, kao i da je na tu adresu, odnosno računalo s tom IP adresom, prenesen sporni e-mail. Nakon što su Čović i Radelj dobili spomenuto vještačenje, prijavili su 14. veljače 2023. kaznena djela s prijedlogom da se hitno pokrenu službeni mehanizmi za osiguranje dokaza i identifikaciju počinitelja. Prijavu su uputili na adresu Policijske uprave zagrebačke. U vrlo precizno strukturiranoj kaznenoj prijavi Radelj i Čović su priložili i sumirali nalaz sudskog vještaka i osigurali policiji niz detalja kao relativno jednostavan putokaz prema izvršitelju tih kaznenih djela. Čović je u svojoj komplementarnoj kaznenoj prijavi za kaznena djela, osim nepoznatog počinitelja, prijavio i glavnog urednika portala Nacionalno.hr Dražena Pršu i direktora njegova nakladnika Hrvoja Jurkovića te Vlatku Vukelić. Policija je reagirala brzo i ustanovila da se spornom IP adresom koristio upravo Dario Knežić. Po nalogu Županijskog suda u Sisku oduzeli su mu mobitel i kompjutor. U sadržaju njegova mobitela pronađena je i spomenuta prepiska koja dodatno potvrđuje opisane aktivnosti dobro umrežene skupine predvođene Vlatkom Vukelić. Na temelju svega navedenoga Ante Čović poslao je 14. svibnja 2023. Općinskom državnom odvjetništvu u Sisku prijedlog za pokretanje kaznenog postupka protiv Vlatke Vukelić i u taj dopis priložio i sadržaj iz policijskog spisa s prepiskom putem WhatsAppa koja teško inkriminira Vlatku Vukelić, ali i ostale članove te skupine. Među dokumentima koje je policija poslala u Državno odvjetništvo u Sisku nalazi se popis većeg broja privatnih e-mail poruka Ante Čovića koje međusobno dijele i komentiraju spomenuti članovi grupe Vlatke Vukelić. Među njima je i njihova ekstenzivna šokantna prepiska putem mobitela. Sve to pokazuje da je jedna grupa profesora s Hrvatskih studija doslovno špijunirala svoje kolege koje su smatrali suprotnim taborom u borbi za prevlast na tom fakultetu. Upravo to potvrđuje i zvučni zapis koji je Knežić 24. studenoga 2022. poslao Vlatki Vukelić, u kojem joj je rekao: „Njima je sad zapravo u cilju destrukcija. Oni žele prikazati da ništa živo ne funkcionira i da se ta njegova priča mora nastaviti kako bi to ipak profunkcioniralo, a to je nedopustivo. Ja se nadam da ćemo se nekak’ riješiti ove bande gore (u dekanatu)… Vlado (Šumanović, op.a.) ti vjerojatno pokaže ovo sve što mu ja šaljem. Borite se. Ja sam tu pomoć što treba. Samo udarajte!’’

Među dokumentima koje je policija poslala u Državno odvjetništvo nalazi se popis većeg broja privatnih e-mail poruka Ante Čovića koje međusobno dijele i komentiraju članovi grupe Vlatke Vukelić

Osim toga, prepiska koja je dio spisa otkriva i zapanjujuće primitivan i okrutan način komunikacije članova te skupine te kako su se odnosili prema kolegi Radelju, ali i prema ljudima koje su smatrali suparnicima u proceduri imenovanja Vlatke Vukelić dekanicom FHS-a. Citirat ćemo, naprimjer, izraze koje je Dario Knežić upotrijebio za Radelja u prepisci putem WhatsAppa s Mijom Beljom od 19. srpnja 2022. – nekoliko dana nakon početka kandidacijskog postupka za dekana FHS-a – do 20. siječnja 2023.: “Prokleti manipulator i muljator”, “Miš obični”, “Zašamarati tu stoku, mjkjbosvoju”, “Vjerni ćuko”, “Jebo sebe, da oće u bajbukani završit”, “Sunce mu bolesno, kad će ga više vrag odnest”, “Krv mu jebem”, “Jebo sebe u dupe štakorsko”, “Sunce mu jebem”, “Luđačka košulja i u Vrapče. Druge situacije nema”, “Nek krepa u mukama”, “Krv mu jebem đubarsku. Jezik bi mu iščupao rukama.” Neke od tih poruka Knežić je poslao i Vlatki Vukelić, ali ovu je poslao samo njoj, 15. studenoga 2022. u 16.01, nakon što je Radelj dobio izvanredni otkaz: “Dobio je Perica fino po lampi. Sada samo treba dobro nagaziti na tu hobotnicu. Glava joj je već odstranjena. Možda štakorčić sam pobjegne iz jazbine na kraju.” Nepuni mjesec kasnije, 12. prosinca 2022. u 11.47, Knežić Vlatki Vukelić piše poruku iz koje je jasno da i tadašnji v.d. dekana Stjepan Ćosić sudjeluje u zaplotnjaštvu Knežića, Belje, Šumanovića i Vlatke Vukelić: “I još me Ćosić nazvao i zamolio za strpljenje, jer on radi na tome da ‘svi imaju mira’ od tog ‘skrenutog’ lika.” Evo izraza koje je o Radelju upotrijebio sveučilišni profesor povijesti Mijo Beljo u porukama Knežiću od 24. listopada do 21. prosinca 2022: “manijak”, “kakav idiot”, “bolesnik”, “bagra”, “šupak”. Vladimir Šumanović, još jedan sveučilišni profesor FHS-a, o svom kolegi Radelju napisao je Knežiću od 27. prosinca 2017. do 13. prosinca 2022. da je “budala”, “luđak”, “debil” i “bolesnik”. Vlatka Vukelić, pak, u porukama Knežiću nazvala je Radelja “bolesnikom“, “mučkim đubretom” – doslovno tako – “kreletom” i “ludim”.

Postavlja se pitanje mogu li optuženi nastavnici nastaviti raditi sa studentima i voditi ustrojne jedinice Fakulteta kao da se ništa nije dogodilo te mogu li optuženi službenici i dalje voditi referadu?

Usprkos težini tih dokaza, od svibnja prošle godine Čović i Radelj nisu dobivali nikakve suvisle povratne informacije je li sisačko Općinsko državno odvjetništvo išta poduzelo po pitanju njihova prijedloga da protiv Vlatke Vukelić i njene grupe pokrene kazneni postupak. Zato je Radelj 1. prosinca prošle godine zagrebačkoj policiji poslao kaznenu prijavu protiv Darija Knežića, Vlatke Vukelić i njihove grupe zbog niza kaznenih djela. U toj kaznenoj prijavi Radelj je kao glavnog organizatora operacije „preuzimanja fakulteta“ te lidera uže skupine i organizatora špijunske mreže označio Vladimira Šumanovića. U toj kaznenoj prijavi Radelj je vrlo detaljno opisao i sve kontroverze i nepravilnosti te pritiske koji su se odvijali na Hrvatskim studijima s ciljem da Vlatka Vukelić bude imenovana za dekanicu. Obratili su se zagrebačkoj policiji zato što su mjesecima čekali reakciju sisačkog državnog odvjetništva. Manipulativno i neobjašnjivo sporo postupanje sisačkog državnog odvjetništva, po svemu sudeći, bilo je i razlog zbog kojeg su upućeni pravosudni izvori, u ožujku ove godine, dostavili Nacionalu na uvid sadržaj tog spisa. No sada, kada je protiv zavjerenika podnesena i optužnica, vrijeme je da se i javno postave pitanja koja je Petar Marija Radelj, žrtva zaplotnjačke zavjere vlastitih kolega, u srijedu, 12. lipnja, postavio rektoru Lakušiću i vodstvu Sveučilišta u Zagrebu: mogu li optuženi nastavnici nastaviti rad sa studentima i voditi ustrojne jedinice Fakulteta kao da se ništa nije dogodilo? Mogu li optuženici službenici i dalje voditi računalne sustave odnosno studentsku referadu, tj. nastaviti raditi na mjestima na kojima su počinili inkriminirana kaznena djela, kao da se ništa nije dogodilo?

Može li prorektor Tibor Pentek, koji priprema teren za postavljanje okrivljene Vlatke Vukelić za čelnicu Fakulteta hrvatskih studija, nastaviti voditi Povjerenstvo za provedbu partnerskih konzultacija na Fakultetu hrvatskih studija? Ili će – dodajmo mi – za FHS uistinu trajno vrijediti ocjena koju je u inkriminiranoj prepisci dao jedan od uključenih u cijelu operaciju, povjesničar iz Službe na za nastavu i studente FHS-a Josip Zekić, koji je imao sreće da ne bude optužen. Taj je čovjek, naime, u siječnju prošle godine ovakvom porukom putem WhatsAppa suzavjerenicima “pohvalio” ustanovu u kojoj radi: “Odmalena sam odgajan u fino ustaškom duhu. Rad u ustaškoj jazbini je bio logičan slijed događaja.”

‘Sveučilište će se suzdržati od svih komentara i radnji koje bi bilo što mogle prejudicirati’

Nacional je kontaktirao Sveučilišta u Zagrebu te je uputio pitanja rektoru Sveučilišta Stjepanu Lakušića, a njegove odgovore prenosimo u cjelosti:

Je li Sveučilište u Zagrebu obaviješteno da je Općinsko državno odvjetništvo u Sisku podnijelo optužnicu protiv petoro zaposlenika Fakulteta hrvatskih studija, među kojima su i profesori?

Sveučilište u Zagrebu, rektora i prorektore, kao i članove drugih sveučilišnih tijela, o podizanju optužnice protiv petero zaposlenika Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu e-porukom obavijestio je gospodin Petar Marija Radelj 12. lipnja 2024. Osim spomenute e-poruke, Sveučilište u Zagrebu ni formalnim ni neformalnim putem nije primilo nikakvu drugu informaciju te nema nikakvih saznanja o toj pravnoj radnji.

Ima li Sveučilište u Zagrebu informaciju zašto je optužnica podnesena, i kako je komentira?

Sveučilište nije nikakvim formalnim putem komunikacije od bilo kojega javnopravnoga tijela Republike Hrvatske zaprimilo informaciju o predmetnoj pravnoj radnji te nema nikakvih saznanja ni o podizanju optužnice ni o tome što bi podignuta optužnica sadržavala u smislu inkriminacije navedenih osoba.

Sveučilište, kao i sve njegove sastavnice, snažno inzistira na akademski etičnom postupanju svih dionika u sveučilišnoj i akademskoj zajednici, što jest jedna od najvećih vrednota njegova statutarnoga uređenja.

Hoće li Sveučilište poduzeti mjere s obzirom na podizanje optužnice, i kakve?

Ponavljamo i podcrtavamo već navedeno u odgovoru na prethodno pitanje, Sveučilište nije nikakvim formalnim putem komunikacije od bilo kojega javnopravnoga tijela Republike Hrvatske zaprimilo informaciju o predmetnoj pravnoj radnji te nema nikakvih saznanja ni o podizanju optužnice ni o tome što bi podignuta optužnica sadržavala u smislu inkriminacije.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu Mate Lakušić za Nacional je komentirao podizanje optužnice protiv petero djelatnika Hrvatskih studija. FOTO: Marko Prpic/PIXSELL

Temeljem saznanja koja ima iz e-poruke gospodina Petra Marije Radelja, Sveučilište će se, u ovoj fazi pravnog postupanja, radi jamstva nepristranosti, objektivnosti i poštenosti postupanja, ustegnuti od svih komentara i radnji koje bi bilo što mogle prejudicirati.

Kakve obveze i prava ima Sveučilište kada su u pitanju ovakvi slučajevi, u kojima sveučilišni profesori i zaposlenici fakulteta bivaju optuženi po službenoj dužnosti?

Sve dok Sveučilište u Zagrebu ne zaprimi informaciju o podizanju optužnice u propisanom postupku, njezinom sadržaju i stupanju na snagu, u ovoj fazi pravnog postupanja, radi jamstva nepristranosti, objektivnosti i poštenosti postupanja, Sveučilište će se suzdržati od svih komentara i radnji koje bi bilo što mogle prejudicirati.

Sveučilište se ni na koji način neće miješati u rad nadležnih tijela. Također, napominjemo kako je u ovoj pravnoj stvari riječ o problematici koja se odnosi na jednu konkretnu sastavnicu i da je ta sastavnica, u okvirima svoje autonomije te svojih prava i obveza kao samostalne pravne osobe, ponajprije pozvana odgovarajuće reagirati ako za tim bude postojala potreba.

Načelno, smatra li Sveučilište da sveučilišni djelatnici mogu nastaviti normalno raditi kada je protiv njih po službenoj dužnosti podnesena optužnica?

Na načelna i posve hipotetska pitanja Sveučilište ne može davati odgovore. Međutim, i Sveučilište, kao i njegove sastavnice, moraju slijediti zakone, Statut Sveučilišta, statute sastavnice i druge opće akte koji uređuju relevantna pitanja.