Više od 4000 djece i ove je godine dobilo odgodu upisa u prvi razred osnovne škole. Neki od razloga su zdravstveni, psihofizički, socijalna nezrelost i problemi s grafo-motorikom.

Oko 35 700 prvašića u ponedjeljak će sjesti u školske klupe. No, sve je veći broj djece koja su dobila odgodu upisa u prvi razred.

Ekipa Nove TV prikupila je podatke i došli do poprilično velike brojke.

“Radi se o općoj nezrelosti djece za polazak u školu, ali imamo i zahtjeva roditelja. Radi se o manjem broju u odnosu na mišljenja povjerenstava“, rekao je Tomislav Đonlić iz Upravnog odjela za prosvjetu Splitsko-dalmatinske županije.

Sve županije su poslale podatke, jedino grad Zagreb još nema konačan broj rješenja. Godinama je ta brojka u Zagrebu oko 900.

U tom slučaju se dolazi do do brojke od 4044 djece koja su ove godine dobila odgodu upisa na nacionalnoj razini. Prošle godine ih je bilo 4042.

EKRANIZAM Djeca su previše pred ekranima i zato zaostaju u razvoju, posljedice mogu biti katastrofalne

“Svake godine možemo vidjeti sve više problema u nerazvijenoj finoj motorici, grafomotorici. Učenici ne znaju držati olovku kada dođu u školu, ne znaju pratiti crtu na papiru, ne znaju precrtati nešto s papira”, rekla je Antonija Mirosavljević, predsjednica Udruge ravnatelja osnovnih škola.

Tako,   recimo,  ne znaju razdvojiti ili sastaviti riječ. Splitsko-dalmatinska županija ove godine ima blagi pad odgoda, ali su zabrinuti.

“Radi se o nešto više od deset posto u odnosu na ukupni broj upisanih učenika u prvi razred što doista pokazuje da se nešto događa. Pokazuje da očito ima potrebe kod djece koje su izražene”, rekao je Đonlić.

Je li problem u tehnologiji? Stručnjaci tvrde da je to sigurno jedan od problema.

ZA KOGA ĆE GLASATI? Čak 70 posto hrvatskih srednjoškolaca će biti politički nepismeno

“Djeca previše vremena provode pred ekranima. Lica koja svijetle u mraku i famozno plavo svjetlo. Kad oni imaju vremena iskusiti stvarni život, stvarne okolnosti. Mi se odaljavamo od prirode, mi se odaljavamo iz nekih različitih situacija koje nam stvaraju uvjete za učenje”, rekla je izv. prof. dr. sc. Katarina Pavičić Dokoza, ravnateljica poliklinike Suvag.

Zbog toga imaju različitih poteškoća, evo jednog zanimljivog primjera.

“Primjerice, djeca u vrtićkoj dobi znaju, kada dobiju slikovnicu, unutar slikovnice pokušati povećati cvjetić. Kao što to rade na mobilnim ekranima”, rekla je Mirosavljević.

Roditelji u pripremama za školu često djecu pripremaju u smislu općeg znanja. Struka smatra da je to nepotrebno jer će te dobiti u školi.

“Ono što je najbitnije da dijete bude naučeno socijalizaciji, brizi o sebi, da znaju doći od kuće do škole samostalno, da prepozna opasnost na cesti”, rekla je Mirosavljević.

“Razvijanje fonoloških sposobnosti je preduvjet dobrog razvoja čitanja i pisanja. Hodajte s djecom, pokazujte predmete oko sebe, imenujte predmete, koje je prvo slovo, igre slovo na slovo. Jednostavne stvari, rima, pjevanje, stvaranje rime”, rekla je Dokoza.