Željko Ivanković, politički ekonomist i urednik portala Ideje.hr, ocijenio je u intervjuu za N1 kako nejednakost u Hrvatskoj dramatično raste.

Na početku je komentirao argumentaciju premijera Andreja Plenkovića prema kojoj hrvatski građani nikada nisu bolje živjeli.

“Plenković je iznio dva argumenta oko toga da građani žive bolje nego ikada. Posljednje istraživanje HNB-a pokazuju da je upitno to što govori i da koristi selektivne argumente. U tom smislu oni su neuki. Naime, prvi mu je dizanje kreditnog rejtinga. Drugi argument mu je da je domaći bruto proizvod na 78 posto europskog bruto proizvoda i da će u ovom mandatu to napredovati do 82 posto. Kreditni rejting govori o sposobnosti proračuna da vraća dugove. Dakle hrvatski proračun je dobio ocjenu recimo minus četiri, no hrvatski građani prema HNB-u su puno lošiji dužnici. Odnosno, ranjiviji su na eventualne šokove i njihov rejting je niži. Ako je argument da je kreditni rejting dokaz boljeg života to nije jer je rejting građana nizak, loš”. rekao je Ivanković

“U Europskoj uniji kućanstvo koje ostane bez prihoda može živjeti tri mjeseca kao da nije ostalo bez prihoda, a u Hrvatskoj samo tri dana”, upozorio je Ivanković dodavši kako je bogatstvo i imovina hrvatskih građana narasla puno manje nego li je raslo kod drugih europskih građana.

Europska unija odobrila nova pravila za smanjenje nejednakosti u plaćama između muškaraca i žena

“HNB je objavio podatke o depozitima građana. Imate milijun i 600 građana kojima je prosjek 200 eura na računu. A imate tisuću s oko dva i pol milijuna. Smiješno mi je uspoređivati te prosjeke”, rekao je Ivanković osvrćući se na rastući problem nejednakosti u Hrvatskoj.

“Kada uspoređujete prihode najsiromašnijih kućanstva i onih relativno najbogatijih, Hrvatska je među najgorim zemljama u Europi. Nejednakost u Hrvatskoj je jako jasna i samo je u Nizozemskoj ovaj omjer veći”, pojasnio je Ivanković.

Ivanković je pojasnio kako postoji nekoliko razloga za rastuću nejednakost među najbogatijim i najsiromašnijima u Hrvatskoj.

“Ovakva situacija u Hrvatskoj je normalizirana i to desetljetnom argumentacijom kako nejednakost nije važna nego broj siromašnih, da je nejednakost poželjna i motivirajuća. Treći argument bi bio da je jednakost prepreka razvoju”, rekao je Ivanković.

Radnička fronta upozorava na nejednakost: Preko milijun ljudi na računu ima svega 60 eura

Upitan o tome kakvi će biti rezultati porezne reforme Ivanković je utvrdio kako je to pitanje kapacitiranosti Vlade.

“Puno reformi u Hrvatskoj je pokrenuto s dobrim idejama, međutim poslije se to nije pratilo i nije bilo upravljačkog kapaciteta da ih se izvede na najbolji način. Ako će se stvari popravljati u hodu to stvara nesigurnost poreznog sustava. U ovom trenutku je dobro čuti da je iza reforme ideja pravednosti. Hoće li oni u tome uspjeti ovisi o kapacitiranosti onih koji to provode. Ono što se u Hrvatskoj događalo je da se dogodi mjera i pusti se da ide sama”, ocijenio je Ivanković.

Ivanković je za kraj iskoristio primjer mirovinske reforme kao primjer toga što se dogodi ako je realizacija reforme neuspješna.

“Realizacija mirovinske je bila takva da su svi digli ruke od mirovinskih fondova. To je realni pokazatelj rezultata. U trenutku kada se krenulo s prihvatljivom idejom, njome se nije upravljalo tako da se ona ostvari. Vi možete krenuti s pravednom poreznom politikom ali ako to ne pratite te niste kapacitirani da ju realizirate onda će kola otići nizbrdo”, zaključio je Ivanković.

Oxfam u Davosu: Nejednakost prijeti budućnosti planeta, oporezujte bogatstvo