Iz Hrvatske biskupske konferencije u petak su izvijestili da ni nakon konferencije za novinare Državnog zavoda za statistiku nije jasno koliki je broj katolika u Hrvatskoj, te ocijenili kako su

Iz Hrvatske biskupske konferencije u petak su izvijestili da ni nakon konferencije za novinare Državnog zavoda za statistiku nije jasno koliki je broj katolika u Hrvatskoj, te ocijenili kako su nejasnoće oko pitanja o vjerskoj pripadnosti odvukle pozornost od drastičnog pada broja stanovnika.

“Veliki broj upita upućen je danas Tiskovnom uredu Hrvatske biskupske konferencije u svezi s današnjom konferencijom za novinare čelnih ljudi Državnog zavoda za statistiku. Nažalost, ni nakon te konferencije nije jasno koliki je broj katolika u Hrvatskoj”, izvijestili su iz HBK.

Čini se, kažu, kako su pojedina pitanja kod izjašnjavanja o vjerskoj pripadnosti bila nejasna i nedorečena, pa je to zbunjivalo ispitanike. Tako nedorečena pitanja dovela su do rezultata da su se pripadnici Katoličke Crkve našli u nekoliko rubrika (katolici, kršćani, drugi..).

“Nejasnoće i nelogičnosti gledom pitanja o vjerskoj pripadnosti odvukli su pozornost od rezultata koji su u popisu najvažniji za budućnost hrvatskoga društva, a to je drastičan pad broja stanovnika (oko 10 posto), kao i postotak udjela djece do 14 godina (14 posto), te udio stanovništva u dobi od 65 i više godina (22,5 posto)”, naglasili su.

Također, istaknuli su da Hrvatska biskupska konferencija već desetljećima upozorava upravo na te trendove.

“Stoga smatramo da upravo o tim podacima treba puno više govoriti na svim razinama našega društva kako bi se pronašla prikladna i učinkovita rješenja, te se promijenili ti krajnje nepovoljni trendovi”, poručili su iz HBK.

“Veliki broj upita upućen je danas Tiskovnom uredu Hrvatske biskupske konferencije u svezi s današnjom konferencijom za novinare čelnih ljudi Državnog zavoda za statistiku. Nažalost, ni nakon te konferencije nije jasno koliki je broj katolika u Hrvatskoj”, izvijestili su iz HBK.

Čini se, kažu, kako su pojedina pitanja kod izjašnjavanja o vjerskoj pripadnosti bila nejasna i nedorečena, pa je to zbunjivalo ispitanike. Tako nedorečena pitanja dovela su do rezultata da su se pripadnici Katoličke Crkve našli u nekoliko rubrika (katolici, kršćani, drugi..).

“Nejasnoće i nelogičnosti gledom pitanja o vjerskoj pripadnosti odvukli su pozornost od rezultata koji su u popisu najvažniji za budućnost hrvatskoga društva, a to je drastičan pad broja stanovnika (oko 10 posto), kao i postotak udjela djece do 14 godina (14 posto), te udio stanovništva u dobi od 65 i više godina (22,5 posto)”, naglasili su.

Također, istaknuli su da Hrvatska biskupska konferencija već desetljećima upozorava upravo na te trendove.

“Stoga smatramo da upravo o tim podacima treba puno više govoriti na svim razinama našega društva kako bi se pronašla prikladna i učinkovita rješenja, te se promijenili ti krajnje nepovoljni trendovi”, poručili su iz HBK.

Brković: ‘Ne mora značiti da je svaka osoba koja je rekla da je katolik rekla i da pripada Katoličkoj crkvi i obrnuto’