Loši uvjeti rada učinili su zanimanje odgojitelja nepoželjnim zbog čega je interes za studij ranog i predškolskog odgoja sve manji dok se odgojiteljice sve češće odlučuju za prekvalifikaciju. To je razlog što u Hrvatskoj nedostaje 5 tisuća odgojitelja, upozoravaju sindikati i udruge.

“Prema izvješću Hrvatskog zavoda za zapošljavanje zanimanje odgojitelja je deficitarno te je izdana preporuka gradovima i općinama da se snažnije stipendira studij Ranog i predškolskog odgoja. Grad Zagreb je to uvažio, kao i još neki gradovi i općine, no čini se da nema značajnijeg zaokreta u javnim politikama obrazovanja na nacionalnoj razini”, rekla je iz udruge odgojitelja Sidro Katarina Turković Gulin.

Predsjednica Sindikata radnika u predškolskom odgoju i obrazovanju Hrvatske (SRPOOH) Iskra Vostrel Prpić, rekla je da iako se novi vrtići grade, trenutno nedostaje više od 5 tisuća odgojitelja za postojeće vrtiće.

“Kvote za studij koje su u akademskoj godini 2023./24. podignute nisu popunjene. Bilježimo i daljnji odljev struke i čak odustajanje mladih odgojitelja nakon što se suoče s nezakonitim uvjetima rada i plaćama ispod zakonom propisane visine”, rekla je.

Objasnila je da SRPOOH u svim gradovima i općinama u kojima ima podružnicu traži usklađivanje s plaćama u osnovnim školama. “To znači da plaće u vrtićima ne smiju biti niže nego one u školama”, kaže.

“Problem su i neujednačeni uvjeti i za djecu i za zaposlenike u vrtićima. Stručnih suradnika zaposlenih u vrtićima ima dovoljno u većim gradovima, dok u manjim sredinama često nema ni jednog, nego oni dolaze iz lokalne škole po potrebi, pojasnila je Vostrel Prpić.

“Predškolski odgoj i obrazovanje oslanja se na ulaganje iz proračuna jedinica lokalne samouprave. Ta sredstva, ali i interes, razumijevanje i volja za financiranjem predškolskog odgoja, različiti su i to dovodi do velikih razlika u dostupnosti, priuštivosti, sigurnosti i kvaliteti vrtića”, kaže Turković Gulin.

Kao rješenje za nejednake uvjete u vrtićima na razini općina iz SRPOOH-a i Sidra vide kroz snažnije uključenje države u financiranje ranog i predškolskog odgoja.

Ugovori na određeno, česta bolovanja, zapošljavanje nekvalificiranih

Zakon o radu kojim se nalaže poslodavcu da ne može više od tri puta zaposliti radnika na određeno vrijeme, iako je imao intenciju smanjiti broj ugovora na određeno u slučaju ranog predškolskog odgoja i obrazovanja (RPOO) nije se pokazao učinkovitim.

“Vrtići su ustrojeni prema državnom pedagoškom standardu i broj radnika mora odgovarati propisanom. Uglavnom su po dva odgojitelja po odgojno-obrazovnoj skupini i dok je onaj kojega se mijenja npr. na dugom bolovanju osnivač nema obvezu zapošljavanja još dodatnog radnika na neodređeno vrijeme”, kaže Vostrel Prpić.

U tim slučajevima postojeći radnici mijenjaju odsutne te dolazi do preopterećenja ili se zapošljavaju novi na određeno vrijeme.

Jasna Puljić: ” U Hrvatskoj nedostaje 5000 odgojitelja. Svako dijete ima pravo na siguran vrtić”

Iznimke i dobar primjer zapošljavanja bez da se dostigne treći ugovor su Zagreb i Zadar.

“Zdravlje odgojitelja često je narušeno, mnoge vrlo mlade odgojiteljice imaju problem s lokomotornim sustavom, hormonalnim neregularnostima, odlaze na ozbiljne operacije kralježnice dok u nešto dužem radu evidentno dolazi i do problema s glasnicama i sluhom“, objasnila je Turković Gulin.

Zbog nedostatka odgojitelja vrtići su često primorani zapošljavati nekvalificirane osobe, tako da se događa da kao odgojitelji rade ekonomisti, frizeri čak i maturanti, kaže Turković Gulin.

Vostrel Prpić smatra to poražavajućim te objašnjava da Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju dopušta zapošljavanje nestručnih radnika pod određenim uvjetima jer je pravo djeteta na odgoj i obrazovanje ispred činjenice da to ponekad silom prilika može biti osoba koja nema potrebne kvalifikacije.  Objašnjava da odgojitelji koji rade s nestručnim kolegama nose teret i odgovornost i najčešće preuzimajući sav stručni dio na sebe.

“Odgojitelji nam se svakodnevno javljaju i navode da ne mogu više trpjeti nepravde, nepravilnosti i posebno činjenicu da su godinama studirali, učili i stjecali kompetencije kako bi djeci mogli pružiti pravovremenu i stručnu podršku, a onda su došli u vrtiće gdje svoje znanje ne mogu iskoristiti zbog neprimjerenih i nezakonitih uvjeta”, kaže Turković Gulin.

Ne treba posebno isticati da se zapošljavanjem nestručnih osoba djeci čini šteta u najosjetljivijem i najintenzivnijem razvojnom razdoblju, dodaje.

Odgojiteljica djece rane i predškolske dobi i voditeljica programa za roditelje “Rastimo zajedno” Daniela Rak kao glavne izazove u samom radu u vrtiću navela je veliki broj djece u odgojnim skupinama, nedostatak stručnih suradnika (logopeda, defektologa) za rad s djecom s teškoćama u razvoju te popustljiv i prezaštitnički odgoj roditelja prema djeci.

“Pretjerana izloženost djece digitalnim tehnologijama i neprimjerenim sadržajima dovodi do porasta jezično-govornih teškoća i manjka pažnje. Zbog toga djeci svakodnevne aktivnosti u vrtiću postaju dosadne jer su mirne dok je u digitalnom svijetu sve dinamično i brzo”, navela je Rak.

Ministarstvo: “Djelatnici dječjih vrtića moraju imati plaće jednake ili veće od zaposlenika u osnovnim školama”

Grad i Sindikat u pregovorima za bolje uvjete

Dječji vrtići Grada Zagreba najveći su sustav predškolskog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj po broju zaposlenih, s više od 7 tisuća djelatnika.

Iz Grada su rekli da su svjesni poteškoća u zapošljavanju stručnih kadrova s kojima se sustav suočava na nacionalnoj razini te da zato kontinuirano rade na povećanju plaća, uvjeta rada i materijalnih prava djelatnika te da su u tijeku razgovori sa sindikatima s ciljem daljnjih unapređenja.

“Zbog desetljeća neulaganja, Grad Zagreb ne raspolaže dostatnim mjestima za upis u gradske dječje vrtiće za svu djecu. Uz 5 otvorenih vrtića imamo još 9 na kojima su radovi u tijeku, a na njih još nekoliko počet će tijekom ove i sljedeće godine. Pritom će od 9 vrtića na kojima su radovi u tijeku njih 4 biti završena do rujna, a još 5, s oko 400 novih mjesta, do kraja godine”, rekli su iz Grada.

Poručili su da će se upisi u te vrtiće provoditi kontinuirano, kako objekti budu završavani i spremni za rad.

Roditelji mogu poslati prijave za upis u bilo koji dječji vrtić bilo kada tijekom godine.

“Njihova će prijava biti bodovana pod istim uvjetima kao na proteklom upisnom roku te će djeca biti smještena na rang listu sa svom drugom djecom. Ukupno ćemo u 28 novih vrtića do kraja 2026. uložiti više od 100 milijuna eura i tako otvoriti 2 600 novih mjesta”, poručili su iz Grada.

PUNO NEUPISANIH Juroš: Do kraja godine dodatno ćemo otvoriti oko 400 mjesta