Nekoliko zemalja u Europi uzima više plina iz Rusije nego Bugarska – a ipak se Bugari sve više pitaju treba li im doista ruski plin.

Energija je na vrhu dnevnog reda nedjeljnih općih izbora, a neke od 28 stranaka koje sudjeluju, otvoreno su naklonjene Rusiji.

“Naša glavna briga je sve veća cijena električne energije, jer je to naš glavni izvor grijanja”, kaže Elvira Shishova, mlada žena koja studira u gradu Blagoevgradu na jugozapadu zemlje.

Kremlj je dugo zasjenjivao rascjepkanu politiku najsiromašnije države članice Europske unije. Ovo su četvrti izbori u Bugarskoj od travnja 2021.

Zemlja je podijeljena: velik dio je za NATO-a i EU, ali ruski utjecaj ostaje jak. Ruski rat i okupacija velikih područja Ukrajine nisu daleko od ove nacije na obali Crnog mora. Nekoliko tjedana nakon što je Bugarska protjerala 70 ruskih diplomata u lipnju, optužujući ih da rade protiv interesa Sofije, njezina prozapadna vlada pod vodstvom reformističkog premijera Kirila Petkova pala je.

Rusija je već blokirala isporuke plina u travnju, nakon što se Bugarska dogovorila s EU da neće plaćati svoju opskrbu u rubljama. Petkov je optužio Kremlj za usvajanje taktike “hibridnog rata” kako bi pokrenuo pad njegove vlade.

Bugarska je više od 90 posto svog plina dobivala iz Rusije, ali količina je bila mala – samo 3 milijarde kubičnih metara godišnje.

Nekoliko tjedana nakon pada vlade, privremena vlada je u kolovozu objavila da je spremna razgovarati o nastavku isporuka.

Međutim, zamjenik premijera Hristo Alexsiev ovaj je tjedan inzistirao kako “ne postoji namjera voditi bilo kakve razgovore o potpisivanju novog ugovora s Rusijom, već samo primanje već dogovorenih količina koje Gazprom duguje Bugarskoj”.

“Tijekom nadolazeće zime bit će struje i grijanja u Sofiji i velikim gradovima”, rekao je za BBC. Oni koji razumiju energetske zahtjeve Bugarske nisu impresionirani političarima koji ističu potrebu za ruskim plinom.

“Strah da bi bugarski energetski sustav mogao propasti bez ruskog plina zapravo nema temelja”, kaže Julian Popov iz Europske klimatske zaklade.

“Bugarska je relativno mali korisnik plina. On pokriva oko 12% potražnje primarne energije. Većina se koristi u kemijskom sektoru, proizvodnji stakla, a vrlo mali dio za grijanje kućanstava.”

Prošlog srpnja napokon je dovršen plinovod između Grčke i Bugarske koji bi mogao dovesti plin iz Azerbajdžana i ukapljeni prirodni plin preko Grčke i Turske.

Popov vjeruje da je cijena oslobađanja od ruskog plina zanemariva i argument se više odnosi na složene političke odnose između plinskih kompanija i bugarskih političkih skupina.

Tko onda propagira ideju da zemlja ne može preživjeti bez ruskog plina?

Popularni influencer na društvenim mrežama Assen Genov kaže da brojni politički čelnici u Bugarskoj otvoreno napadaju njezino članstvo u EU-u i NATO-u kod kuće, dok se u inozemstvu predstavljaju kao pristaše mjera EU-a.

Ruski rat i pitanje opskrbe energentima iz Rusiije nadvisili su nedjeljne izbore, a ipak je to pitanje s kojim se mnogi mladi Bugari ne bave.

Sve veći troškovi života najviše su pogodili najsiromašnije, posebno u područjima sjeverozapadne Bugarske i među nekim manjinskim skupinama.

Malo tko vjeruje da će bilo koja stranka izaći iz izbora 2. listopada s većinom koja će sama formirati vladu. I nema jamstva da će sljedeća koalicija biti imalo stabilnija od prethodne.

Ono što Bugari najviše žele jest da vlada osmisli  strategiju koja će se uhvatiti u koštac s energetskom krizom i omogućiti im da prežive zimu.