Ured rumunjskog predsjednika Klausa Iohannisa u četvrtak je priopćio da je povukao svoju kandidaturu za glavnog tajnika NATO-a te da ta zemlja podržava nizozemskog premijera Marka Ruttea za tu poziciju.
To znači da su uklonjene sve prepreke na Rutteovom putu da postane idući glavni tajnik NATO-a. Rumunjska je bila jedina zemlja članica koja dosad nije podržala Ruttea, kojem treba jednoglasna potpora sve 32 zemlje članice. Mađarska i Slovačka su Rutteu dale svoju podršku nakon samita čelnika zemalja članica Europske unije ovog tjedna.
No, kad se Rutte preseli u novi ured u NATO-u, neće imati puno vremena za uživanje. Kampanja nizozemskog premijera na odlasku za mjesto glavnog tajnika završila je u četvrtak kada je osigurao potporu sva 32 saveznika u NATO-u. Sadašnji predsjednik, Jens Stoltenberg, trebao bi odstupiti do 1. listopada.
Rutte, koji već 14 godina vodi peto najveće gospodarstvo u EU-u, naširoko je hvaljen kao učinkovit graditelj konsenzusa, dok pokazuje i odlučnost u pružanju potpore Ukrajini, uključujući nedavne nizozemske napore u obučavanju ukrajinskih pilota za upravljanje lovcima F-16. Ali, čak i za iskusnog političara, sljedeće poglavlje Rutteove političke karijere neće biti lagana, piše Politico.
Evo pet najtežih tema s kojima će se morati nositi.
1. Mogući povratak Donalda Trumpa
Četiri tjedna nakon što Rutte počne svoj novi posao, Amerikanci izlaze na izbore i mogli bi ponovno izabrati Donalda Trumpa, inače NATO skeptika.
Tijekom kampanje, Trump je prijetio prekidom američke pomoći Ukrajini ako se vrati u Bijelu kuću. Ako nastavi, to bi moglo zadati ozbiljan udarac vjerodostojnosti NATO saveznika u pomaganju Ukrajini da se obrani od Rusije, s obzirom na to da su SAD daleko najveći donator vojne pomoći Kijevu.
Trumpov ponovni izbor također će gotovo sigurno izbaciti iz kolosijeka NATO-ov plan da pripremi Ukrajinu za njeno buduće članstvo u savezu, uključujući napore da se dovrši modernizacija ukrajinske vojske.
NATO I Stoltenberg kaže da je Rutte ‘jako snažan kandidat’ za njegova nasljednika na čelu Saveza
Zemlje NATO-a su prošle godine obećale da će “biti u poziciji uputiti poziv Ukrajini da se pridruži savezu kad se saveznici slože i kada se ispune uvjeti”.
Međutim, sudeći po Trumpovoj nedavnoj karakterizaciji ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, ta predanost izgleda klimavo.
Zelenski je “možda najveći trgovac od svih političara koji je ikada živio”, rekao je Trump prošli tjedan na događaju u kampanji. “Otišao je prije četiri dana sa 60 milijardi dolara nakon potpisivanja 10-godišnjeg sigurnosnog sporazuma s predsjednikom Joeom Bidenom, a došao je kući i objavio da mu treba još 60 milijardi dolara. To nikad ne završava”, dodao je.
2. Putinov zimski napad na Ukrajinu
Čim Rutte stupi na dužnost, Ukrajina će ga zvati u pomoć jer se približava zima.
Tijekom posljednjih mjeseci Rusija je pojačala napade na ukrajinske termoelektrane i brane, infrastrukturu za čiju potpunu popravku trebaju mjeseci, ako ne i godine.
Priručnik Kremlja nije nov. Tijekom prve ratne zime, između 2022. i 2023., ukrajinska električna mreža bila je ozbiljno napadnuta.
Ključ, kaže šef NATO-a u odlasku Stoltenberg, leži u više sustava protuzračne obrane koji bi mogli zaštititi dobavljače energije, kao i osoblje za održavanje koje radi na popravku oštećenih objekata.
Zemlje NATO-a također se bore za slanje, ili, u slučaju Rutteove zemlje, za izgradnju, sustava protuzračne obrane. Ali Europa ih nema toliko za poslati, odluka iz SAD-a je odgođena u Kongresu, a zemlje bliske Rusiji nisu voljne odreći se svojih zračnih štitova u ovo opasno vrijeme.
UVJETOVANA PODRŠKA Orban kaže da Rutte može preuzeti NATO samo ako…
3. Natjerati članice NATO-a da plate
NATO je ovaj tjedan proslavio rekordan broj saveznika koji su dostigli cilj od 2 posto BDP-a za obrambenu potrošnju – 23. Doista, Nizozemska je ove godine upravo prešla taj prag nakon godina neuspjeha.
Ali, to znači da trećina saveza još uvijek nije na tom cilju, unatoč tome što je to obećao prije 10 godina. Južnoeuropske nacije su među najgorim “prijestupnicima”.
U Italiji se prema procjenama za 2024. vidi lagani pad s ionako niskih 1,5 posto prošle godine. Španjolska će ove godine potrošiti samo 1,28 posto. Njegov susjed Portugal posvetio je 1,55 posto.
“Loša evidencija naših mediteranskih prijatelja savršeno je oružje za Trumpa”, rekao je visoki diplomat iz baltičke regije, koja je bila snažan zagovornik oštrijeg pristupa Rusiji.
Međutim, bliže Trumpovom terenu stvari su jednako loše. Kanada, članica NATO-a od samog početka 1949. godine, izdvaja samo 1,37 posto BDP-a, bilježeći rast od 0,1 posto od početka ruskog rata protiv Ukrajine.
4. Pritužbe istočnog boka
Zemlje koje graniče s Rusijom nisu Rutteovi najveći obožavatelji.
Ljutili su se zbog niske nizozemske potrošnje za obranu, a posebno im je smetalo što je glavna uloga u NATO-u uvijek pripadala zapadnim ili sjevernim Europljanima, iako su zemlje istočnog krila u savezu već četvrt stoljeća.
Estonska premijerka Kaja Kallas nije ušla u utrku za najviše mjesto u NATO-u nakon što joj je rečeno da neće dobiti potporu zemalja poput SAD-a, Francuske i Njemačke (sad je favorit za sljedeću šeficu vanjske politike EU-a). Strahovali su da će Moskva njezino imenovanje shvatiti kao eskalaciju neprijateljstava. Rumunjski predsjednik Klaus Iohannis, koji se ipak natjecao za tu dužnost, dobio je samo, nakratko i iz taktičkih razloga, podršku Mađarske.
Zemlje istočnog krila sad će vjerojatno tražiti bolju zastupljenost na sekundarnoj razini NATO-a. Raspodjela poslova već je neko vrijeme bolna točka istočnih zemalja.
Jedan od Rutteovih prvih zadataka kao šefa NATO-a bio bi imenovati zamjenika, a bit će pritiska da imenuje nekoga iz istočne zemlje.
5. Europski vođe koji vole Putina
Nije samo Trump taj kojeg će Rutte morati uvjeriti da NATO održi živim i zdravim.
Diljem Europe cvjetaju stranke krajnje desnice koje su skeptične prema NATO-u i koje vole Putina.
Francuska je, na primjer, na pragu parlamentarnih izbora koji bi mogli donijeti velike dobitke za krajnje desno Nacionalno okupljanje – što je Stoltenberga prisililo da uputi rijetku molbu Parizu da “održi jak NATO” u intervjuu za POLITICO.
Rutte, naravno, predobro zna ovu priču. Na neki način, počeo je razmišljati o čelnom mjestu NATO-a kada je postalo jasno da će njegova Narodna stranka za slobodu i demokraciju desnog centra izgubiti izbore u Nizozemskoj od krajnje desne Stranke za slobodu Geerta Wildersa, što se i dogodilo.
Wilders, upitan prošle godine o njegovom viđenju ruskog čelnika Vladimira Putina, rekao je za rusku propagandu za RT: “Plješćem mu kao što plješćem gospodinu Trumpu što su lideri, koji stoje tamo u ime ruskog i američkog naroda.”
Jedne se stvari Rutte ne treba bojati – njegov novi posao nikako neće biti dosadan, piše Politico.
Komentari