Nakon što je objavljena informacija o pokretanju postupka povlačenja hrvatskog počasnog konzula u Barceloni Julija Bárcene, zbog istrage koja ga povezuje s romskom kriminalnom skupinom Jodorovich – osumnjičenom za prikrivanje traga nezakonito stečenog novca od preprodaje droge kroz ulaganja u skupocjene nekretnine i luksuzne automobile te poznatom po trgovini oružjem – Nacional je proveo opsežno istraživanje u Barceloni i otkrio da bi metoda pranja novca mogla biti povezana s kriptovalutama. Također je otkrio blisku obiteljsku povezanost hrvatskog počasnog konzula s osuđenim suradnikom terorističke organizacije ETA.

Riječ je o ogromnom skandalu kojim će se morati podrobnije pozabaviti ministar vanjskih i europskih poslova Goran Grlić Radman i novi predsjednik Zoran Milanović.

Iako je prije tjedan dana počasni hrvatski konzul u Barceloni Nacionalu ekskluzivno obećao sva pojašnjenja ovog slučaja, časnu konzularnu riječ nije održao, pod izlikom povišena tlaka i savjeta liječnika da se povuče na najmanje tjedan dana da mu hipertenzija ne bi dodatno oštetila vitalne organe.

“Želim ponoviti da sam apsolutno nevin te da nisam imao nikakav biznis s kolegom počasnim konzulom Republike Mali, kao ni s cijelom tom obitelji Jodorovich, u bilo kojem području, niti imam otvorene bankovne račune igdje osim u Španjolskoj, niti sam surađivao u pranju novca, kupoprodaji luksuznih automobila, brodova, droge itd. Ne mogu se obraniti ni davati objašnjenja sve dok ne krene suđenje i dok me ne pozovu da svjedočim. Do ovog trenutka to se nije dogodilo i osjećam se bespomoćnim pred takvim optužbama koje neki namjeravaju iskoristiti kako bi mi učinili ogromnu štetu”, odgovorio nam je još uvijek počasni hrvatski konzul u Barceloni Juli Bárcena te potvrdio da je istraga trajala četiri, pet mjeseci i da je krenula prisluškivanjem telefona jednog člana obitelji Jodorovich, a da je između njegovih najčešćih telefonskih sugovornika izabrano nekoliko ljudi koji su zbog svojih pozicija ili nekih drugih kvaliteta mogli biti poslovno povezani s tom obitelji.

Bárcenina teza da ne posjeduje ikakve bankovne račune izvan Španjolske mogla bi biti istinita, s obzirom na to da je moguće da se novac prao preko računa koji nisu bankovni. Govorimo o kriptovalutama, konkretnije bitcoinu, sugerirao je Nacionalu izvor blizak vrhu hrvatske diplomacije koji nas je kontaktirao prošloga tjedna. Tu informaciju nije objavila nijedna španjolska policija niti mediji i čini se da je MVEP do nje došao putem tajnih službi.

Šezdesetosmogodišnji Juli Bárcena San José rođen je u Kataloniji, a po zanimanju je arhitekt. Titulu počasnog konzula Republike Hrvatske nosi od 2002., kada ga je imenovao predsjednik Stjepan Mesić. Tko je predložio njegovo imenovanje, nije moguće doznati jer su svi takvi postupci klasificirani kao tajni. Tajno je i obrazloženje kojim se Bárceni priznaju i zasluge za dodjelu takve pozicije, ali kako je on više puta izjavio u medijima, u vrijeme Domovinskog rata pomogao je nizu poznanika koji su bili politički aktivni da pobjegnu od Miloševićeva režima i započnu novi život u Španjolskoj, Francuskoj i Italiji, a sve to činio je bez ikakva osobnog interesa, samo zato što je vjerovao u budućnost Hrvatske i njenu neovisnost. Posebno je ponosan na suradnju s Kolindom Grabar-Kitarović dok je bila ministrica vanjskih poslova i europskih integracija te na činjenicu da su zajedno organizirali Dane Hrvatske u Gospodarskoj komori u Barceloni, u kojima je sudjelovao i tadašnji predsjednik Katalonije Pasqual Maragall. Bio je priznati poduzetnik i arhitekt koji je učinio puno dobroga za Hrvatsku, doznali smo iz visokih izvora hrvatske diplomacije, ali je s nekretninskom krizom koja je započela 2007. počela njegova financijska dekadencija, kao i moralna erozija koja ga je dovela do toga da bira prijatelje među krivim ljudima i posuđuje novac.

Iako je prije tjedan dana počasni konzul u Barceloni obećao dati sva pojašnjenja ovog slučaja, časnu konzularnu riječ nije održao, pod izlikom povišena tlaka i savjeta liječnika da se povuče na najmanje tjedan dana

U sklopu istrage policija Mossos d’Escuadra objavila je da je u pokrajini Asturias pronađen ogroman stroj za preradu marihuane u ulje od kanabisa, a osim člana kriminalne obitelji Simona Montera Jodorovicha i jednog počasnog konzula u Barceloni, sumnja se da je s time na neki način povezan još jedan konzul. Prvi konzul, koji ima tvrtku za proizvodnju ulja od kanabisa u državi Mali, počasni je konzul republike Mali José Luis López, koji osim plantaža marihuane u Maliju ima i niz drugih biznisa, a sumnja se da je drugi konzul upleten u tu priču hrvatski počasni konzul Bárcena.

Iz dobro informiranih izvora bliskih hrvatskom počasnom konzulu doznali smo da je Bárcena već nekoliko godina zainteresiran za temu prerade marihuane u kanabisovo ulje, ali kako navode nam njemu bliske osobe, samo iz plemenitih razloga. Naime, hrvatski počasni konzul raspitivao se o patentima za proizvodnju takvog ulja, budući da dvije tvrtke u Kataloniji taj patent već imaju, a njegov cilj bio je da ga dobiju još neka bolnica i laboratorij, kako bi se pomoglo ljudima koji bi takvo ulje mogli koristiti u palijativne svrhe, a to su oboljeli od Alzheimera, raka, amiotrofične lateralne skleroze i nekih drugih degenerativnih bolesti. Paralelno sa svojim privatnim istraživanjima – zbog kojih je kontaktirao i španjolsko ministarstvo zdravstva u Madridu, katalonski odjel za zdravstvo i španjolsku agenciju za lijekove te proučavao propise – doznao je da njegov kolega konzul Republike Mali ima takav biznis u Africi i da je tamo to legalno. Zato je stupio s njim u kontakt te mu je konzul Malija ponudio informacije potrebne isključivo u svrhe njegova privatnog istraživanja, rekli su nam iz kruga bliskog Bárceni te dodali da hrvatski počasni konzul nema veze s proizvodnjom stroja koji je policija pronašla u pokrajini Asturias.

Nacionalovi izvori u Madridu ipak tvrde da je u pismenom izvješću koje je dostavio hrvatskom veleposlanstvu, počasni hrvatski konzul Bárcena priznao da ima nekakve veze sa strojem za proizvodnju kanabisova ulja – ali u svrhu proizvodnje maslinova ulja! U izvješću je konzul navodno objasnio da je želio povezati svog prijatelja konzula iz Malija s odličnom europskom tehnologijom za rafiniranje i hladnu prešu maslina i proizvodnju ekstradjevičanskog maslinovog ulja visoke kvalitete.

Iz izvora bliskih hrvatskom počasnom konzulu Bárceni doznali smo da on ne krije da poznaje Simona Montera Jodorovicha te da se s njim i privatno družio, ali da do dana objave informacije o ovoj istrazi u medijima nije imao pojma o njegovoj kriminalnoj prošlosti. Jodorovich je predsjednik federacije Roma u Kataloniji, a dvojac se upoznao na jednom od mnogih prestižnih događanja koja je hrvatski počasni konzul kontinuirano pohodio. Između našeg počasnog konzula i Montera Jodorovicha postojao je „dobar feeling“, otkrili su nam izvori bliski Bárceni, kojima je on objasnio da mu se Jodorovich činio sasvim normalnom osobom. Zajedno su popili pivo u nekoliko navrata, uvijek u društvu konzula Republike Mali. Jednom prilikom hrvatski počasni konzul primio je poziv od Jodorovicha, koji je tražio da mu pomogne stupiti u kontakt s potpredsjednikom katalonskse vlade Pereom Aragonesom, vezano uz rješavanje nekih problema u federaciji Roma. Konzul mu je tom prilikom pomogao, a to je učinio još šest do osam puta, kada bi ga Jodorovich zamolio da ga spoji s nekim drugim ljudima. Budući da je u to vrijeme policija snimala sve Jodorovicheve razgovore, pretpostavlja se da je zbog tih poziva Bárcena pod istragom. Prije otvaranja istrage izdvojeno je 50 do 60 sugovornika s kojima je Jodorovich najčešće kontaktirao, a hrvatski konzul uvjeren je da je završio pod istragom zato što je među Jodorovichevim sugovornicima koji imaju visoke položaje u društvu.

Prema informacijama koje je dobio Nacional, okolnosti upoznavanja Bárcene i Jodorovicha bile su nešto drugačije. Bárcena je navodno u više navrata od konzula Malija zatražio između 1000 i 3000 eura pozajmice, a kako dugo nije vraćao novac, konzul Malija shvatio je da je hrvatski počasni konzul u financijskom škripcu i prijateljski se dosjetio spojiti ga s gospodinom koji se, između ostalog, bavi pozajmicama. Taj gospodin bio je Simón Montero Jodorovich. Ako je Bárcena zaista pozajmio novac od Jodorovicha, ostaje otvoreno pitanje je li ga potonji mogao ucjenjivati i tražiti od njega ono što u konačnici i jest više puta tražio – da mu pomogne doći do visokopozicioniranih ličnosti u raznim poljima.

Razlog pokretanja procesa povlačenja konzula su narušeni odnosi između hrvatskih predstavnika u Barceloni i Madridu, tvrdi Nacionalov izvor blizak hrvatskom počasnom konzulu. Konzul je u svojem najužem krugu isticao da su njegovi odnosi s veleposlanicima Filipom Vučakom, Nevenom Pelicarićem i Svjetlanom Berkovićem bili izvrsni te da bi oni stavili ruku u vatru za afirmaciju da je on časna osoba, dok s novom veleposlanicom Nives Malenica od prvog dana nije „kliknuo“ i nije bilo međusobnog razumijevanja. I dok je Bárcena u svojim najužim krugovima tvrdio da je veleposlanica imala priliku doći na razne evente koje je organizirao, kao što su nastupi dalmatinskih klapa, iz Madrida smo doznali suprotnu priču. Nacionalov izvor iz visoke hrvatske diplomacije tvrdi da se Bárcena nijednom nije pojavio u hrvatskom veleposlanstvo u Madridu, navodno jer nije imao novca za putovanje, niti je ikad nazvao novu veleposlanicu jer navodno nije imao kredita na telefonu. Nije, navodno, došao ni na dva događanja koja je hrvatsko veleposlanstvo organiziralo u Barceloni. Osim toga, u delikatnom i visoko polariziranom političkom trenutku, nakon referenduma o nezavisnosti Katalonije, trebao je biti “oči i uši” Hrvatske u Barceloni, no dok drugi konzuli s terena najmanje jednom tjedno izvješćuju svoje veleposlanike o toj temi, on to navodno nijednom nije učinio. Kad su ga iz veleposlanstva zamolili da pomogne ostvariti poslovne kontakte jednoj hrvatskoj tvrtki koja prodaje pametne klupe, od njega duže od godinu dana nisu dobili odgovor, dodao je izvor Nacionala.

I dok se Bárcena poziva na pretpostavku nevinosti, naš izvor iz MVEP-a smatra da je procedura povlačenja morala biti pokrenuta da se ne bi dodatno naštetilo ugledu Republike Hrvatske te da je u slučajevima poput ovog potrebno pokazati nultu stopu tolerancije. Bárcena tvrdi da je o istrazi promptno izvijestio hrvatsko veleposlanstvo, odmah nakon što je vijest objavljena u medijima, ali iz Madrida smo doznali da hrvatsko veleposlanstvo nijedan od četiriju medijskih članaka o istrazi nije dobilo od njega. Osim toga, u Madridu su očekivali da počasni konzul potiho sam odstupi, no to se nije dogodilo.

U ovom trenutku Bárcena je još uvijek počasni konzul Republike Hrvatske u Barceloni, a titulu će zadržati do okončanja procesa povlačenja. Naime, taj proces je tajan, a konačnu odluku moraju donijeti MVEP i Republika Hrvatska. Kako smo doznali, proces se odužio zbog delikatnog političkog trenutka smjene predsjednika i nije poznato kada će biti okončan, ali iz MVEP-a su nam službeno poručili će to biti uskoro. Unatoč svemu navedenom, prema izvješću o radu koje je konzul predao veleposlanstvu, u Madridu su bili zadovoljni njegovim radom. Naime, to izvješće pokazuje da je konzul prisustvovao najvažnijim gradskim događanjima, sastancima i doručcima koji se organiziraju za diplomate. Iako je pohodio sva javna događanja koja nisu politički činovi, kao počasni konzul bio prisutan na svim primanjima u katalonskom parlamentu i vladi, sudjelovao u poslovnim konferencijama, sastancima udruženja arhitekata, ekonomskim simpozijima, sastancima konjaničkog kluba, udruženja opere Liceu, akademije europskih doktora, akademije europskih liječnika i svim okupljanjima katalonskog civilnog društva, kao i domjencima, interesantna je činjenica da u posljednje tri, četiri godine gospodin Bárcena nije povukao nijedan poslovni potez te mu je jedini posao bio biti počasni konzul, a za to nije bio plaćen. Iako ima tvrtku koja se bavi konzaltingom i kupoprodajom nekretnina, iz njegova najužeg kruga doznali smo da nije kupio ni prodao nijednu nekretninu, a živio je od obiteljske ušteđevine. Treba napomenuti da se u ovoj istrazi pranje novca dovodi u vezu s kupoprodajom luksuznih nekretnina, no Bárcena smatra da je takva informacija namjerno puštena u medije da mu našteti.

Tako dolazimo do profila čovjeka koji ne radi i nema aktivnih prihoda, vozi automobil star 20 godina, voli Hrvatsku, ali ne poznaje hrvatski jezik i Hrvatsku predstavlja gdje je god moguće, a za to plaća 250 eura godišnje članarine konzularnom zboru. Ne treba zaboraviti da pozicija počasnog konzula donosi prestiž, ali i otvara gotovo sva vrata, pogotovo s obzirom na kontakrte s političarima, gospodarstvenicima, zakladama i umrežavanja unutar elitnih krugova. Konzul, međutim, tvrdi da od svog tog umrežavanja nije imao ikakve koristi.

Većina počasnih konzulata u svijetu smještena je na kućnoj adresi konzula ili u njegovu uredu, gdje ima registriranu neku gospodarsku aktivnost. U slučaju konzulata u Barceloni iz MVEP-a tvrde da je promijenio adresu četiri puta u posljednjih 18 godina, ali je na internetu moguće pronaći najmanje osam adresa na kojima je konzulat navodno bio. Riječ je o adresama na kojima su bile registrirane tvrtke počasnog konzula i njegova sina Julija Cesara Bárcene Montsalvatgea, većinom u najprestižnijoj i najskupljoj četvrti Sarrià.

Sin počasnog konzula Julio Cesar Bárcena Montsalvatge, koji je bio vlasnik dviju tvrtki Croatia Development i New Croatia Development, na čijim je adresama najduže bio hrvatski počasni konzulat u Barceloni, a koje su navodno ugašene nakon neuspjelih pokušaja plasiranja nekih španjolskih proizvoda u Hrvatskoj, sada ima komunikacijsku agenciju Montsalvatge Comunicaciò koja posluje u gradu Olotu kod Girone, i to putem društva s ograničenom odgovornošću Combo Creative Works koje je registrirano na adresi bivšeg konzulata na Barceloneti, a počasni konzul Bárcena San José joj je ovlašteni zastupnik. Ta agencija proizvela je 2014. jednu reklamu za svinjsku mast Masoliver u režiji Danija Morella, redatelja koji je bio pod istragom zbog suradnje i logističke podrške terorističkoj organizaciji ETA-i. U istoj istrazi protiv skupine nazvane Komando Barcelona, zbog podrške teroristima osuđen je i Francesc Bárcena Montsalvatge, koji je odslužio pet godina kazne i za kojeg nam je Bárcena poručio da mu nije sin, unatoč činjenici da su mu oba prezimena identična Bárceninom sinu Juliju Cesaru i činjenici da je Julio Cesar Bárcena u poslovnim odnosima s osuđenim Morellom iz iste istrage. Francesc Bárcena Montsalvatge optužen je da je prije 20 godina u svom stanu pružio utočište teroristu Diegu Sánchezu Burriji. Francesc Bárcena Montsalvatge glumio je i u kratkometražnom akcijskom filmu “Zamjenici” Danija Morella.

Nacionalovi izvori u Madridu tvrde da je u izvješću koje je dostavio hrvatskom veleposlanstvu, Bárcena priznao da ima nekakve veze sa strojem za proizvodnju kanabisova ulja – ali u svrhu proizvodnje maslinova ulja

U tvrtki Croatia Development likvidator je bio Raimon Olivella Sadurni, biznismen koji se bavi luksuznim agroturizmom u zoni Penedés, iz koje potječe konzul Bárcena. Ista osoba bila je opunomoćenik tvrtke New Croatia Development, a bio je zaposlen i kao savjetnik hrvatskog počasnog konzulata koji je bio registriran na istoj adresi u četvrti Barceloneta. Gospodin Olivella Sadurni nije bio dostupan Nacionalu objasniti svoju poslovnu povezanost s konzulovim biznisima i počasnim konzulatom.

Od drugih konzulovih, što ugašenih što aktivnih, biznisa tu su društva s ograničenom odgovornošću Rubio Bárcena nekretninske usluge, Menadžment i razvoj projekata u Latinskoj Americi, dioničko društvo Tehnički kabinet za studije i projekte te PCN 2002 nekretninska agencija, ali i tvrtka Wyclef System koja je bila registrirana za prikupljanje ovršena novca i komercijalnih informacija i u kojoj je konzul neko vrijeme bio jedinstveni administrator. Osim toga, Bárcena je registriran i kao samozaposlena osoba.

Mediji su, izvještavajući o ovom slučaju, spomenuli i mogućnost da su konzuli posjedovali diplomatske torbe, putem kojih je moguće prevesti drogu ili novac iz jedne države u drugu. Riječ je o lažnoj informaciji, s obzirom na to da počasni konzuli ni u kojem slučaju ne mogu imati diplomatske torbe, kao ni diplomatske putovnice.

Iz izvora bliskih počasnim konzulima Hrvatske i Malija doznali smo kako obojica smatraju da im smjene, kao i medijsku pažnju, smješta počasni konzul Izraela u Barceloni, koji je od njih izgubio na izborima za vodstvo konzularnog zbora u Barceloni. Konzuli su, navodno, nakon što su dobili vodstvo tog prestižnog zbora počeli dobivati telefonske pozive, prijetnje i ultimatume, koje nisu prijavili policiji jer nisu htjeli naštetiti ugledu konzularnog zbora. Budući da je u tijeku sudski postupak, izraelski počasni konzul nije bio dostupan za komentar.

U Barceloni ima stotinjak konzula, od kojih je 40 posto diplomata po profesiji, a ostatak su počasni konzuli. Prvi u načelu predstavljaju svoju zemlju na političkom planu, a potonji su odgovorniji za promicanje administrativno-gospodarskih kontakata. Kandidati za počasne konzule RH u pravilu su ugledne i uspješne osobe, državljani države primateljice, od kojih se opravdano očekuje da će djelotvorno promovirati interese Republike Hrvatske, priopćio nam je MVEP. Nacionalov izvor iz MVEP-a ustvrdio je da postoje dva tipa počasnih konzula: oni koji rade za dobrobit države i oni kojima su draži „wine and dine“ i rade „pro bono sua“. Skandal s počasnim konzulima u Barceloni bit će povod mnogim državama da razmisle o promjeni kriterija o imenovanju konzula. Hrvatskoj, koja je mlada zemlja, nisu više potrebni diplomati iz stare garde koji pohode sve evente i domjenke. Trebaju nam mladi, dinamični i umreženi ljudi Twitter generacije, koji posjeduju visoku etičnost poslovanja, imaju kredibilitet kod poduzetnika i koji bi gospodarstvenicima mogli dati bitne informacije o biznisu u realnom vremenu. Iako je ovaj konzul odlazio na prijeme – to nije radio za dobrobit Hrvatske, zaključio je Nacionalov izvor iz visoke diplomacije.