Bosna i Hercegovina trebala bi dobiti najmanje milijardu eura za razvojne projekte kroz Plan rasta Europske unije, no od toga za sada nema ništa jer vlasti Republike Srpske odbijaju prihvatiti paket od 113 provedbenih mjera i to stoga jer ne žele da BiH dobije jedinstveni broj za hitne telefonske pozive.

Potvrdio je to predsjednik vlade RS Radovan Višković, koji je rekao kako u tom entitetu ne žele da jedinstveni pozivni centar za hitne pozive bude u Sarajevu iako je to praksa u svim državama.

BiH je jedina država u Europi u kojoj ne postoji jedinstveni broj kojega se može pozvati u hitnim slučajevima, jer se tome uporno protive u Republici Srpskoj inzistirajući da svaki entitet to regulira za sebe i tvrde da bi se u protivnom narušio ustavni ustroj države.

OZBILJNE POSLJEDICE Schmidt Vijeću sigurnosti UN-a: Ako se ovo nastavi…

“Zar nije logičan naš prijedlog da budu dva pozivna centra, jedan u RS a drugi u Federaciji BiH“, rekao je Višković kako ga u srijedu citiraju banjolučke Nezavisne novine.

Čelnici političkih stranaka koje čine vlast na državnoj razini u BiH u ponedjeljak su se, bez rezultata, sastali u Sarajevu ne bi li pokušali deblokirati proces donošenja reformskih zakona na kojima inzistira Europska unija, kao i donošenje proračuna za ovu godinu.

Sve to je pretpostavka da Europska komisija dopusti dodjelu sredstva osiguranih za države zapadnog Balkana kroz projekt nazvan Plan rasta.

Cijeli paket vrijedi šest milijardi eura, a ta bi se sredstva dodjeljivala kroz konkretne projekte za koje suglasnost daju tijela EU. Procjena je kako bi BiH na taj način mogla dobiti najmanje milijardu eura bespovratnih sredstava.

NEMIRI & NESANICE SPC griješi: UN nema namjeru proglasiti Srbe počiniteljima genocida u Srebrenici

Ta bi sredstva trebala osigurati snažniji rast gospodarstva, ojačati vladavinu prava, i učiniti funkcionalnijima različite institucije, kao i osnažiti poslovnu klimu i sačuvati ljudske resurse u BiH. Reforme su istodobno usmjerene na stvaranje uvjeta za osiguranje zelene energije, digitalne tranzicije te bolje informatičke infrastrukture, uključujući poboljšanje kibernetičke sigurnosti.

Na Vijeću ministara BiH 30. travnja utvrđeno je postojanje suglasnosti o 110 provedbenih mjera nužnih za odobravanje projekata što bi se financirali kroz Plan rasta, dok su tri mjere zbog blokada iz Republike Srpske ostale neusuglašene.

Osim toga što ne žele da se u BiH uspostavi jedinstveni pozivni centar za hitne slučajeve, kako je potvrdio Višković, dužnosnici RS odbijaju i da se ukine mogućnost ulaganja entitetskog veta na odluke o dodjeli pomoći iz državnih sredstava, a ne žele dopustiti ni popunu Ustavnog suda BiH novim sucima i ultimativno traže njegov preustroj.

NE ZANIMA IH ŠTO RADI DODIK Lokalni izbori u BiH 6. listopada, uz primjenu ‘Schmidtovog zakona’

Vlasti u BiH su se nadale kako će im u Bruxellesu ipak ponovo “progledati kroz prste” i prihvatiti paket provedbenih mjera bez tri sporne točke, a premijer RS to je sveo na računicu po kojoj bi mogli dobiti 95 posto od milijarde eura jer su u tom postotku ispunili zahtjeve Europske komisije.

Za takvu kalkulaciju političara u Banjoj Luci EU do sada nije pokazala ni malo razumijevanja pa se čini da će cijela BiH za sada ostati bez tog novca.

“Izvijestili su nas da ispod ove tri neusuglašene mjere ne mogu ići i da je to crvena crta i uvjet je za Plan rasta i pomoć EU BiH. Zato sam rekao ako je to uvjet nema potrebe za daljnjim razgovorima“, zaključio je Višković.

A SAD REFROME EU daje zapadnom Balkanu dvije milijarde pomoći i četiri milijarde zajmova