Prošlogodišnji, deseti nastup Hrvatske na Sajmu dječje knjige u Bologni, gdje je bila zemlja-partner, prošao je u znaku dvostrukog predstavljanja hrvatskih nakladnika: s jedne strane bio je štand na kojem su se predstavili nakladnici udruženi u Hrvatsku dječju knjigu, a s druge strane bio je štand s nakladnicima koji su se predstavili u sklopu organizacije Ministarstva kulture. To se dogodilo zato što je Hrvatska dječja knjiga, koja je organizirala prethodnih devet predstavljanja na tom najvažnijem sajmu dječje knjige, Ministarstvu kulture bila preskupa pa je odlučilo oformiti svoj autorski tim i organizirati predstavljanje za milijun kuna manje od troška koji je predložila Hrvatska dječja knjiga. Kako je za Nacional objasnila Nevena Tudor Perković, voditeljica Službe za međunarodne kulturne odnose Ministarstva kulture, uobičajeno je da predstavljanje nakladnika zemlje-partnera Sajma organiziraju državne ustanove.

“MINISTARSTVO KULTURE je ipak putem Javnog poziva pružilo mogućnost i drugima da predlože svoje programe, no Povjerenstvo je donijelo odluku da nijedan u cijelosti ne zadovoljava, između ostalog i zbog iznosa većeg od dva milijuna kuna koliko je iznosio troškovnik projekta Hrvatske dječje knjige. Naime, troškovnik hrvatskog nastupa na prošlogodišnjem Sajmu knjiga u Bologni, u organizaciji Ministarstva kulture, iznosio je ukupno 961.438,45 kuna. Prihod od prodaje kataloga iznosio je 30.515 kuna”, kaže Nevena Tudor Perković navodeći da su na štandu Ministarstva kulture prošle godine nastupila 24 nakladnika, a za sve hrvatske nakladnike organizirani su susreti s izaslanstvima stranih nakladnika. Ove godine, potvrdila je Nevena Tudor Perković, Ministarstvo kulture neće organizirati predstavljanje hrvatskih nakladnika u Bologni.

Iako predstavnica Ministarstva kulture tvrdi da je prošlogodišnje predstavljanje koje su oni organizirali prošlo odlično, neki nakladnici koji su se u Bologni predstavili u sklopu štanda Ministarstva kulture iznimno su nezadovoljni organizacijom. Zoran Maljković, glavni urednik Mozaika knjiga, kaže da je taj nakladnik očekivao interes za svoje naslove. No sam nastup bio je, smatra Maljković, prilično loše organiziran, a u katalogu nakladnika kao kontakt za ostvarivanje suradnje s autorima iz Hrvatske bio je naveden broj centrale Ministarstva kulture, odakle im nije proslijeđen ikakav upit u posljednjih godinu dana.

Nevena Tudor Perković izrazila je žaljenje ako su iznevjerena očekivanja nekih nakladnika.

“USPJEH NA SVJETSKOM TRŽIŠTU gradi se dugo i rijetko je refleks jednog predstavljanja. Jednako tako, neki nakladnici bili su zadovoljni organizacijom u koju je uloženo mnogo truda, kao i povratnim rezultatima. Kontakt Ministarstva kulture, osim što je organizator, naveden je i kako bi inozemni nakladnici mogli zatražiti obavijest o potporama za prijevod, a kako bismo potaknuli kontinuirani interes inozemnih nakladnika. Katalozi su s kontaktima, zahvaljujući angažmanu Ministarstva kulture, dostavljeni svim agentima koji su bili prisutni na Sajmu dječje knjige u Bologni 2015.”, objasnila je Nevena Tudor Perković.

Ove godine Sajam dječje knjige u Bologni, najveći takve vrste u svijetu, održat će se od 4. do 7. travnja, a Kašmir Huseinović, predsjednik Hrvatske dječje knjige i vlasnik izdavačke kuće Kašmir promet, još ne zna konačan broj hrvatskih izdavača i ilustratora, ali procjenjuje da će biti veći od prošlogodišnjeg jer se svake godine povećava.

“Prva godina nastupa hrvatskih izdavača i ilustratora bila je jedna od najboljih, kako brojem nakladnika, tako i autora i svih onih koji su posjetili štand. Izgled štanda i ono što smo pokazali skrenulo je pažnju cijelog svijeta na Hrvatsku kao zemlju i na vrlo kvalitetnu produkciju hrvatske dječje knjige. Već prve godine napravili smo zavidan rezultat i tako sve do 2015. Broj zemalja u koje su nakladnici Dječje knjige prodali hrvatsku ilustraciju i riječ i prava na objavljivanje, rastao je svake godine”, objašnjava Huseinović.

To potvrđuju i brojčani podaci: od 2006. do 2015. Hrvatska dječja knjiga organizirala je devet nacionalnih nastupa na Sajmu dječje knjige u Bologni, osam godina Sajma dječje knjige u Šibeniku, tri nastupa na Sajmu knjiga u Frankfurtu u okviru nacionalnog hrvatskog štanda, četiri nacionalna nastupa na Sajmu knjiga u Frankfurtu, nacionalne nastupe na Sajmu knjiga i učila u Sarajevu i Sajmu knjiga u Podgorici, 30 dana radionica u okviru međunarodne manifestacije Sarajevska zima te nacionalni nastup na TIBE-u (Taipei International Book Expou) u Tajvanu. Broj prodanih licencnih izdanja također je zanimljiv. Godine 2002. prodano je svega jedno licencno hrvatsko dječje izdanje, dok je 2014. završena s brojem od čak 117 licencnih izdanja prodanih u inozemstvo. Isto tako, organizirano je mnogo izložbi i radionica hrvatskih autora i ilustratora u inozemstvu i u Hrvatskoj.

Za Huseinovića i njegovu izdavačku kuću prošlogodišnji nastup u Bologni bio je uspješan.

“Rezultat našeg nastupa bio je vidljiv odmah jer smo tijekom Sajma potpisali ugovor s najvećim japanskim nakladnikom za objavljivanje naše knjige ‘Noina arka’, s kineskim nakladnikom dogovorili smo objavljivanje sljedećih triju naslova od ukupno pet i tad smo već dobili prvi neslužbeni poziv u Kinu. Tu zemlju posjetili smo početkom prosinca prošle godine. Pozvani smo bili i na sajam knjiga u Meksiko, s drugim kineskim nakladnikom dogovorili smo prodaju deset naslova, s trećim devet. Znači, ukupno dvadeset i pet naslova, a sastali smo se i s predstavnicima različitih institucija koje se bave dječjom knjigom”, kaže Huseinović.

Dodaje da troškovi izlagača na sajmu u Bologni nikad nisu fiksni, a ovise o cijeni izlagačkog prostora i kvadrature koja se uzima. Najskromniji nastup u Bologni, dakle od 32 do 48 četvornih metara, stoji oko 200 tisuća kuna, i to bez honorara organizatorima i autorima i zakupljivanja dodatnog prostora na mjestima predviđenim za posebna predstavljanja. Za usporedbu, najveći svjetski sajam knjiga, onaj u Frankfurtu, stoji isto toliko, ali za izložbeni prostor od 16 četvornih metara.

“Suradnja među nakladnicima koji imaju isti i sličan cilj jako je dobra. Zato smo se i organizirali u Grupaciju nakladnika dječje knjige HKG i Hrvatsku dječju knjigu. Zajednički štand imamo već deset godina i dok god je interesa, imat ćemo ga i u budućnosti. Svaki nakladnik zakupljuje jedan do maksimalno dva modula na štandu za svoje proizvode. Prvo što predstavljamo su hrvatska produkcija i izložba ilustratora na zadanu temu. Nosimo i mape svih ilustratora, njih oko 48, koja je dostupna inozemnim agentima i nakladnicima”, govori Huseinović.

Profil, jedan od većih izdavača dječje knjige, i ove godine nastupit će u Bologni. Ivana Žderić kaže da Profil redovito posjećuje Sajam od kraja 90-ih. Godinama su ondje i izlagali, ponekad samostalno, a nekoliko godina i na štandu Hrvatske dječje knjige te su prava za neke knjige prodali u inozemstvo, posljednje “Moju modnu bilježnicu” u Rusiju prošle godine.

“BUDUĆI DA JE DJEČJA KNJIGA važan dio našeg izdavačkog programa, a u Bolognu dolaze svi izdavači i brojni ilustratori, nama je to najvažniji inozemni sajam u tom dijelu izdavaštva. To je prekrasan, inspirativan, vrlo poslovan, ali istovremeno opušten sajam na kojem se može pronaći raspon dječjih naslova od umjetnički vrlo kvalitetnih do izuzetno komercijalnih. Posebno mjesto na Sajmu zauzimaju ilustratori koji imaju svoju izložbu, a oni koji ne uspiju ući u glavni katalog, izlažu na zidu i nude svoje radove izdavačima. Ići ćemo i ove godine, ali ne kao izlagači, planiramo kupiti neke naslove, a neke ćemo se potruditi i prodati, ‘Babu Jagu i diva Zaborava’, primjerice”, najavljuje Ivana Žderić. Uloga i status dječje knjige u kulturnom životu Hrvatske, kao i svugdje u svijetu, moraju se cijeniti. Treba naglasiti da je važno djeci čitati i poticati ih na čitanje jer ono razvija inteligenciju, pomaže načinu razmišljanja, stvara empatiju i razumijevanje svijeta oko sebe te obogaćuje jezične kompetencije, navodi Ivana Žderić. Isticanje važnosti i vrijednosti knjige u odgoju djece jedan je od izazova izdavača dječje knjige, a drugi je, primjerice, napraviti kvalitetno izdanje koje će cijenom biti prihvatljivo za hrvatsko tržište u krizi.

“MISLIM DA JE U HRVATSKOJ izašao određen broj naslova koji bi se mogao prodati u inozemstvo, no to je izuzetno dugotrajan proces koji zahtijeva posvećenost, ulaganje i veliki trud. Naravno da je uvijek lakše ako pritom imate pomoć državnih institucija, primjerice, mislim da bi financiranje prijevoda olakšalo taj proces. Država financira prijevode kad se prava prodaju, ali da bi do toga došlo, morate imati prijevod na engleski”, pojašnjava Ivana Žderić. Dodaje da od novog ministra kulture priželjkuje veća izdavanja za kulturu i njegovanje kulture knjiga i čitanja, plan koji se neće svesti na individualne inicijative ili pojedinačna ministarstva, nego će biti važna stavka koja uključuje cijelu Vladu jer je to pitanje koje se tiče cijelog društva.

Zoran Maljković, glavni urednik Mozaika knjiga, izdavača kojem je dječja knjiga važan segment poslovanja, kaže da se na Sajmu u Bologni nisu predstavili sa svojim naslovima jer nisu vlasnici autorskih prava i nemaju ugovor za zastupanje svojih autora u inozemstvu.

“Taj bi posao zahtijevao ozbiljno organiziranu službu za prodaju autorskih prava koja nam u konačnici ne bi bila isplativa pa smo to prepustili samim autorima, a na Sajmu dogovaramo suradnju s inozemnim nakladnicima i kupujemo prava za objavljivanje stranih knjiga u Hrvatskoj”, kaže Maljković i navodi koji je najveći izazov u dječjem izdavaštvu.

“Najveći je izazov naplatiti prodanu knjigu. Ostalo ide lako ako imate dobre ideje i dobre autore. Nama je taj segment jedan od najjačih. Autorice poput Sanje Polak i Sanje Pilić imaju prosječne naklade svojih knjiga za mlade iznad 10.000 primjeraka, a to je količina prodanih primjeraka o kojoj pisci za odrasle mogu samo sanjati i nije se smanjivala ni u trenucima najveće ekonomske krize”, govori Maljković koji se slaže s Ivanom Žderić u tome da brojni nakladnici imaju previsoke cijene slikovnica koje roditelji ne žele platiti jer slikovnicu smatraju potrošnom robom koju dijete u većini slučajeva ošteti, uništi ili preraste pa je faktor cijene jedan od najvažnijih prilikom odluke o kupnji. Najvažnije bi bilo, kaže Maljković, da novi ministar kulture odluči pomoći, čak i osmisli nacionalnu strategiju poticanja čitanja iz koje sve kreće: zbog nedovoljnog čitanja danas smo gotovo polupismena nacija, u što se možemo uvjeriti ako, primjerice, pogledamo komentare čitatelja na brojnim internetskim portalima.

Slavko Kozina iz nakladnika dječje knjige Naša djeca rekao nam je da redovito nastupaju u Bologni, a izlažu autorske slikovnice “Zeko i potočić”, “Avanture maloga Ju ju”, “Tata, kupi mi auto”, s kojima su njihovi eminentni autori Dubravka Kolanović, Marsela Hajdinjak i Ivana Guljašević prepoznati i u svijetu. Kozina smatra da novi ministar kulture Zlatko Hasanbegović mora sagledati bitne probleme unutar branše.

“Prije svega, mora povećati budžet za samo Ministarstvo, zatim prepoznati vrijedne inicijative i u konačnici mora prepoznati kulturu kao izvozni potencijal”, smatra Kozina.

No neće svi hrvatski izdavači na Sajam u Bologni ići zbog prodaje vlastitih izdanja. Egmont, primjerice, koji je vlasnik licenci svjetski poznatih brendova poput “Barbie”, “Maša i medvjed” ili “Minecraft”. Stoga će se u Bologni već tradicionalno vlasnici licencnih izdanja mnogih zemalja predstaviti zajedno na internacionalnom štandu. “Cilj odlaska na Sajam u Bolognu je upoznavanje s novim trendovima u izdavaštvu, novim i inovativnim formatima te planovima izdavača i licencora. Svake godine neki brendovi se izdvajaju po atraktivnosti i popularnosti, aove godine su to svakako ‘Snježno kraljevstvo’ i ‘Star Wars’, za koje držimo prava u našoj regiji”, kaže Ivana Krnić iz Egmonta.

BAŠ KAO ŠTO JE SAJAM U BOLOGNI bio uspješan za izdavače udružene u Hrvatsku dječju knjigu, tako su i u Ministarstvu kulture zadovoljni onim što se napravilo u Bologni prošle godine. Nevena Tudor Perković među uspjesima izdvojila je to da je prošle godine u Bologni autorski tim izgradio prvi arhiv hrvatske ilustracije za djecu te da su organizirane tri grupne izložbe, na kojima je predstavljeno 120 hrvatskih umjetnika.

“Objavljen je umjetnički i edukativni katalog koji tekstom od stotinu kartica prvi put u povijesti hrvatskog stvaralaštva za djecu uspoređuje dramaturgije teksta i ilustracije u stvaralaštvu za djecu te povijest i sadašnjost tumači kroz međunarodno argumentirane kriterije mišljenja odnosa književnog teksta i slike. U bolonjskoj Galeriji Forni organizirali smo izložbu Svjetlana Junakovića ‘Kabinet čudesa’, koja zbog svoje visoke kvalitete i interesa talijanske javnosti nastavlja putovati Italijom. Zatim, prvi put u povijesti predstavljanja Hrvatske u Bologni povezali smo umjetničke akademije u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Rijeci te ih uključili u artikulaciju kriterija umjetničke ilustracije”, kaže Nevena Tudor Perković i dodaje da su organizirani i mnogi okrugli stolovi, radionice, izložbe autora i ilustratora.

No unatoč uspjehu koji oba prošlogodišnja organizatora potvrđuju, nije lijepa slika dvaju odvojenih štandova pa ostaje nada da će se takvi prijepori riješiti i da će jedino važno biti – hrvatska dječja knjiga.