Vodeći hrvatski stručnjaci ustavnog prava, među njima i oni koji su koncem proteklog tjedna smjesta javno ustvrdili da predsjednik Zoran Milanović najavom svoje premijerske kandidature proizvodi nezapamćenu ustavnu krizu, već punih deset mjeseci prešućuju jedan krajnje indikativan i dubinski zabrinjavajući incident koji je u njihovu prisustvu 5. lipnja 2023. u zgradi Vlade proizveo hrvatski premijer Andrej Plenković.

Plenković je toga dana u Banskim dvorima, u prisustvu najmanje šestero svjedoka, izjavio kako svjesno i namjerno ignorira upozorenje Ustavnog suda da zbog velikog nesrazmjera mora urediti i uskladiti popis birača s pravom glasa na parlamentarnim izborima. To svoje stajalište premijer je artikulirao doslovno ovako:

„Ne pada mi na pamet.“

Plenković je to izgovorio nakon što ga je jedan od prisutnih eksperata za ustavno pravo upozorio da bi, nastavno na upozorenje Ustavnog suda, trebao srediti i Registar birača, a ne samo donijeti u tom trenutku još uvijek sporan, a kasnije izglasan Zakon o izbornim jedinicama.

Andrej Plenković time je posredno najavio da sasvim svjesno i namjerno ostavlja prostor za moguće lažiranje izbornih rezultata ne budu li oni bili po željama i u korist HDZ-a.

Ustavnopravni stručnjak Plenkovića je to izravno upitao zato što se tada već znalo za službeno upozorenje Ustavnog suda na diskrepanciju između pola milijuna birača više nego punoljetnih građana. Da mu to „ne pada na pamet“ Plenković je odrješito odgovorio relevantnim ustavnim stručnjacima s četiriju najuglednijih hrvatskih sveučilišta, u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku.

Tom sastanku prisustvovali su predstojnici najvažnijih ustavnih katedri u Hrvatskoj: Biljana Kostadinov iz Zagreba, aktualna predsjednica Hrvatske udruge za ustavno pravo, ali i profesorica s ozbiljnim međunarodnim referencama kao redovita članica Francuske udruge za ustavno pravo – što je iznimno rijedak slučaj, zatim Sanja Barić iz Rijeke, Anita Blagojević iz Osijeka i Petar Bačić iz Splita. Osim njih, sastanku su nazočila i dvojica ministara – što je bilo i svojevrsno iznenađenje za pridošle sveučilišne profesore – a to su bili ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica kao neposredno nadležan za izbore i sve izborne procedure i ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs.

Krajnje indikativne tvrdnje dvaju Nacionalovih visokih neovisnih pravosudnih izvora koji o tomu imaju neposredna saznanja, pokazuju da je Plenkovićeva vlada, potpuno svjesno i namjerno, ostavila nesređen službeni Registar birača u kojem je gotovo pola milijuna birača više od punoljetnih građana, prema zadnjem službenom popisu stanovništva iz 2021. godine.

Premijer Plenković je 5. lipnja u Banskim dvorima, pred ministrima Ivanom Malenicom i Radovanom Fuchsom te još četvero svjedoka, izjavio kako će ignorirati upozorenje Ustavnog suda da zbog velikog nesrazmjera mora urediti i uskladiti popis birača s pravom glasa na parlamentarnim izborima. FOTO: Neva Zganec, Luka Stanzl/PIXSELL

Prema istim tim izvorima, bila je to istodobno i premijerova poruka hrvatskim biračima, da znaju na što mogu računati: da će izbori biti provedeni po svjesno i namjerno neuređenom Registru birača, što može otvoriti i pitanje njihove legitimnosti.

Odbrusivši tako sveučilišnim profesorima, predstojnicima ključnih ustavnih katedri u Hrvatskoj koje 5. lipnja prošle godine pozvao u svoj ured, Andrej Plenković zapravo je poslao i poruku hrvatskim građanima.

Koja se prvo proširila akademskom zajednicom pa na koncu nije ostala tajnom izrečenom iza čvrsto zatvorenih vrata, kako je to Plenković očekivao – ili mu možda uopće i nije bilo važno. Do redakcije Nacionala te su intrigantne informacije dospjele tijekom proteklog vikenda, po svemu sudeći nakon što su Sanja Barić i Anita Blagojević ekspresno osudile najavu predsjednika Zorana Milanovića da se kandidira za novi premijerski mandat, po mogućnosti kao nositelj liste SDP-a i partnera, pri čemu nema namjeru odmah odstupiti s pozicije hrvatskog predsjednika.

‘To je problem kojeg se najviše pribojavam. U zadnjoj odluci Ustavnog suda stoji da se više ne mogu zanemarivati disproporcije između Registra birača, popisa stanovništva i popisa prebivališta’, kaže Dobronić

Odbijanje premijera Plenkovića da njegova vlada nakon donošenja novog zakona o izbornim jedinicama u Hrvatskoj, a u cilju osiguranja jednakog prava birača u svih 10 izbornih jedinica u kojima se bira po 14 zastupnika, napokon intervenira i u Registar birača i uredi ga prije ovogodišnjih parlamentarnih, europskih i predsjedničkih izbora, prema spomenutim Nacionalovim izvorima, ne može se tumačiti drugačije nego kao priprema terena za eventualno lažiranje izbornih rezultata ne budu li oni bili po željama i u korist HDZ-a.

Da se radi o sasvim svjesnom i namjernom manevru, dodatno potvrđuje i reakcija Ivana Malenice, ministra pravosuđa i uprave, na jednoj od prošlogodišnjih sjednica Državnog izbornog povjerenstva. Kad ga je predsjednik Vrhovnog suda, ujedno i predsjednik Državnog izbornog povjerenstva, Radovan Dobronić upozorio na drastičan nesrazmjer između broja hrvatskih birača i punoljetnih građana – dakle, gotovo pola milijuna birača više od punoljetnih građana – Malenica je, također lakonski, ali povišenim tonom, odgovorio da MUP dnevno prati i bilježi prijave i odjave prebivališta građana, po svemu sudeći poštujući spomenuti naputak premijera Plenkovića prema kojem mu „ne pada na pamet“ urediti Registar birača uoči predstojećih izbora.

Na prekobrojne birače u odnosu na realno stanovništvo izrijekom je upozorio i Ustavni sud kada je svojom odlukom ukidao i stavljao izvan snage stari zakon o izbornim jedinicama.

‘Dobro ste uočili da to može biti najspornije pitanje u svim ovogodišnjim izborima’, poručio je predsjednik Vrhovnog suda i Državnog izbornog povjerenstva Radovan Dobronić. FOTO: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

„Pokazalo se da to upozorenje Ustavnog suda Plenković nije dobro protumačio ili ozbiljno shvatio, ostavljajući tako prostor i za sumnje u same rezultate budućih izbora. Ali i dovoljno prostora HDZ-u za potencijalne izborne manipulacije“, objasnio je upućeni Nacionalov sugovornik iz redova pravnih eksperata.

Novi zakon o izbornim jedinicama, koji je prema odluci Ustavnog suda morao donijeti Hrvatski sabor do listopada prošle godine jer je prethodni bio ukinut zbog nejednakog prava glasa, taj ozbiljan problem nije uspio otkloniti.

Na to je upozorio i Ustavni sud u dvjema točkama svoje odluke o ukidanju starog zakona o izbornim jedinicama.

Tako se u točki zavedenoj pod brojem 36.3.1. navodi da je, polazeći od usporedbe podataka od nacionalne razine prema razini pojedinačnih izbornih jedinica, „prema službenim podacima Ministarstva pravosuđa i uprave, odnosno DIP-a, objavljenim na osnovi Registra birača za potrebe redovnih parlamentarnih izbora 2020., ukupni broj birača za postojećih deset izbornih jedinica iznosio 3.674.665 birača. Prema posljednjim podacima Ministarstva pravosuđa i uprave (od 13. prosinca 2022.) taj je broj iznosio 3.655.057 birača. Taj broj uključuje sve punoljetne državljane Republike Hrvatske s prebivalištem u Republici Hrvatskoj bez obzira na njihovu nacionalnost. Istovremeno, izjašnjavanjem osoba o uobičajenom mjestu stanovanja u okviru Popisa 2021. utvrđeno je da na području Republike Hrvatske uobičajeno mjesto stanovanja ima 3.871.833 stanovnika“.

Ustavni sud na čelu s Miroslavom Šeparovićem upozorio je Vladu da mora uskladiti popis birača s pravom glasa na parlamentarnim izborima. FOTO: Boris Scitar/Vecernji list/PIXSELL

U nastavku te točke Ustavni sud stoga zaključuje: „Ovako izraženi službeni podaci stvaraju privid da čak 94,4 % ukupnog broja građana Republike Hrvatske ima biračko pravo. Istovremeno, u drugim zemljama Europske unije udio birača u ukupnom broju stanovništva znatno je manji te u većini njih ne prelazi 90 %. Primjerice, prema zadnjim dostupnim podacima, birači u Republici Sloveniji čine 80,6 % od ukupnog broja stanovnika, a u Saveznoj Republici Njemačkoj 72,5 %, u Mađarskoj 84 %.“ Već u sljedećoj točki 36.3.2. Ustavni sud navodi i da taj „privid ovako visokog udjela birača u ukupnom broju državljana s uobičajenim mjestom stanovanja u Republici Hrvatskoj stvara prostor za sumnje građana u potpunost službenih podataka. Sumnje dodatno učvršćuje i podatak iz Popisa 2021. o punoljetnim državljanima iz kojeg proizlazi da u Republici Hrvatskoj s uobičajenim mjestom stanovanja ima 3.177.740 punoljetnih državljana, što je za 496.925 manje od broja birača (punoljetni državljani s prebivalištem) iskazanog u Registru birača“.

Doduše, u toj točki se kao možda neka vrsta tolerancije, ali ne i ohrabrenja Plenkovićevoj vladi da izbjegne sređivanje Registra birača, u jednoj alineji navodi da „ako se u omjer stave podaci prikupljeni u okviru Popisa 2021., proizlazi da udio punoljetnih državljana koji imaju uobičajeno mjesto stanovanja u Republici Hrvatskoj u ukupnom broju stanovnika koji imaju uobičajeno mjesto stanovanja u Republici Hrvatskoj iznosi 82.07 %. Takav udio ne bi odstupao od spomenutog prosjeka Europske unije“.

Ustavni sud zaključuje: ‘Ovako izraženi službeni podaci stvaraju privid da čak 94,4 % ukupnog broja građana Republike Hrvatske ima biračko pravo. U većini zemalja EU-a udio birača ne prelazi 90 posto…’

Na probleme neujednačenosti podataka o punoljetnim građanima i znatno većeg broja registriranih birača, osvrnuo se početkom siječnja u intervjuu Nacionalu Radovan Dobronić, predsjednik Vrhovnog suda, a po funkciji i predsjednik Državnog izbornog povjerenstva (DIP) koji se po prirodi tog posla brine i o zakonitosti cijelog izbornog procesa. Evo i što je Dobronić početkom siječnja odgovorio na izravno pitanje Nacionala može li razlika od gotovo od pola milijuna registriranih birača više od punoljetnih građana u Hrvatskoj, dovesti u pitanje legitimnost izbora:

„Dobro ste uočili da to može biti najspornije pitanje u svim ovogodišnjim izborima. To je ujedno problem kojeg se najviše pribojavam u ovoj godini. U ove dvije godine koliko sam predsjednik DIP-a, pokušao sam i to pitanje pokrenuti. Međutim, DIP kao kolektivno tijelo nije bio pretjerano zainteresiran, ali je ipak poslušao moj prijedlog i pozvali smo ministra Ivana Malenicu na jednu sjednicu. Ali ministar pravosuđa i uprave nije pokazao previše želje da se krene u ažuriranje popisa birača. Postojao je i još uvijek postoji ukorijenjeni stav da je Registar birača jedan kriterij, popis stanovništva drugi kriterij, a prijava prebivališta nešto treće. Međutim, u zadnjoj odluci Ustavnog suda koja se bavila izbornim jedinicama, stoji da se više ne mogu zanemarivati disproporcije između ta tri različita kriterija: Registra birača, popisa stanovništva i popisa prebivališta. Da bi to trebalo dovesti u vezu. Činjenica jest da bi, u skladu s tim stavom Ustavnog suda, Ministarstvo pravosuđa i uprave i MUP trebali koordinirano pristupiti provjeri popisa birača i ažurirati ga.“

Sastanku s premijerom prisustvovali su predstojnici najvažnijih ustavnih katedri u Hrvatskoj: Petar Bačić iz Splita, Sanja Barić iz Rijeke, Anita Blagojević iz Osijeka i Biljana Kostadinov iz Zagreba, aktualna predsjednica Hrvatske udruge za ustavno pravo. FOTO: Davor Puklavec, Saša Zinaja/NFOTO, Screenshot

Dobronić je u tom razgovoru za Nacional upozorio i na sličnost nedavne izborne situacije sa stanjem u Srbiji: „Prema onome što vidimo u prosvjedima u Srbiji, to je tamo glavna točka prijepora o zakonitosti izbora. Prigovara se da su tamo dolazili birači iz Bosne i Hercegovine. To se i kod nas događa, da dolaze hrvatski državljani iz Bosne i Hercegovine, a drugi dio iz Srbije, oni koji su se iselili nakon Oluje. Kad je ministar MUP-a Vlaho Orepić pokušao riješiti taj problem, počeo je provjeravati valjanost prijave prebivališta i tada su uspjeli donekle srediti i Registar birača. Međutim, Ustavni sud kasnije je tome prigovorio i ocijenio da su neka brisanja iz popisa birača provedena neustavno pa je to pitanje opet ostalo neriješeno. Sada imamo situaciju da ako išta može dovesti u pitanje legitimnost budućih izbora, to je taj nesrazmjer između popisa birača i popisa stanovništva, kao i registracija prebivališta. Bit ćemo u situaciji da će se moći reći da su izbori formalno zakoniti, ali će ostati upitno jesu li ti rezultati u skladu sa smislenim i razumskim rasuđivanjem“, rekao je Dobronić.

Nacional je upitao Radovana Dobronića može li on kao predsjednik Državnog izbornog povjerenstva, pa onda i glavni nadglednik cijelog izbornog procesa, odbiti proglašenje konačnih rezultata izbora. On je podsjetio da ovlast za proglašenje konačnih rezultata izbora u roku od 60 dana ima Ustavni sud, a ne on kao predsjednik DIP-a. S druge strane, kao čelnik DIP-a kao kolektivnog tijela Dobronić može intervenirati samo tijekom samog izbornog procesa. Ali i da ima ovlasti osporiti rezultate izbora, ne bi mogao sam donijeti tu odluku. Eventualna takva odluka ovisila bi i o ostalim članovima DIP-a, među kojima su predstavnici i vladajuće i oporbene stranke.

USTAVNI STRUČNJACI Privid neobično visokog udjela birača u ukupnom broju državljana RH otvara sumnje u službene podatke