Srpski čelnik u BiH Milorad Dodik izrazio je u četvrtak spremnost posjetiti Memorijalni centar Potočari u Srebrenici i položiti cvijeće na zajedničkom obilježju postavljenom u spomen na masakr počinjen u ratu nad Bošnjacima, no pri tome je ponovno opovrgnuo da se tamo dogodio genocid.

U intervju za novinsku agenciju Republike Srpske Dodik je najavio kako će vlada i cijelo vodstvo ovoga entiteta zasjedati u Srebrenici 2. svibnja 2024. kada se pred Ujedinjenim narodima održava rasprava te očekuje glasovanje o Rezoluciji o osudi genocida u tom gradu u ljeto 1995. godine.

Rezoluciju podupire 20-tak država, među kojima su Sjedinjene Države, Ujedinjeno Kraljevstvo i Njemačka te očekuje se njezino usvajanje.

OŠTRA REAKCIJA IZ DEŽELE Vučić: Ispričavam se građanima Slovenije, ali…

Cilj je internacionalizirati stradanje Bošnjaka u Srebrenici, gdje je počinjen najveći ratni zločin na tlu Europe nakon Drugog svjetskog rata.

Vodeći srpski dužnosnici iz Beograda i Banja Luke, predsjednici Aleksandar Vučić i Milorad Dodik tvrde kako se radi o pokušaju svaljivanja krivnje na srpski narod.

‘Valjda neću dobiti kamen u glavu’

“Republika Srpska neće prihvatiti rezoluciju o Srebrenici o kojoj će se odlučivati u Općoj skupštini UN, jer je sve što je u njoj napisano laž. BiH na temelju toga da se jedan narod u njoj kvalificira kao genocidan, a drugi slavodobitan, ne može živjeti”, rekao je Dodik.

Svejedno izrazio je spremnost pokloniti se žrtvama masakra u Srebrenici.

DRAMA S VUČIĆEM U NEW YORKU ‘To je zamka. Ne zna se tko je bio odvratniji, Slovenci ili…’

“Ako nam bude pružena prilika 2. svibnja odnijet ćemo vijence u Potočare ako to ne vrijeđa nikoga. Ne bojim se da bih mogao proći kao Vučić koji se došao pokloniti žrtvama, izjaviti sućut, a dobio je kamen u glavu i nitko za to nije odgovarao“, istaknuo je Dodik.

On vjeruje da Rezolucija o Srebrenici ipak neće dobiti potrebnu većinu na zasjedanju Opće skupštine UN-a.

Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije donio je osam presuda protiv vodećih srpskih političkih i vojnih dužnosnika u kojima je pokolj više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i mladića u ljeto 1995. godine na području Srebrenice i Žepe nazvao genocidom.