Bolesti srca i krvnih žila – kardiovaskularne bolesti (KVB-i) vodeći su uzrok obolijevanja i smrti u svijetu. U Hrvatskoj veću stopu smrtnosti ima kontinentalna od priobalne Hrvatske, a među vodećima su Požeško-slavonska i Osječko-baranjska županija, gdje je udio u ukupnom mortalitetu 48,3 %. Bolesti srca i krvnih žila obilježava dugotrajni tijek, često su doživotne, smanjuju kvalitetu života, dovode do invalidnosti, prijevremene smrtnosti te značajno opterećuju zdravstvene fondove i ozbiljan su javnozdravstveni problem današnjice.

Prema SZO-i uzrokuju godišnju smrtnost od 17,3 milijuna ljudi diljem svijeta, što je 30 % sveukupne smrtnosti. Na razini Europe od KVB-i umire 4,3 milijuna ljudi godišnje, odnosno 48 % svih smrti. S porastom dobi povećava se i smrtnost.

Moderna društva s povećanim udjelom starijih osoba (stariji od 65 godina), uz suvremeni sjedilački način života izložen pojačanom stresu i sve manje tjelesne radne aktivnosti zbog tehnološkog razvitka, uz štetne životne navike, doprinijeli su posljednjih desetljeća značajnom porastu KVB-i. Sjedilački način života pogoduje nastanku ili uzrokuje povišeni krvni tlak, metaboličke promjene, pretilost, šećernu bolest, akceleriranu aterosklerozu koja dovodi do srčanog i moždanog udara.

Dr.sc. Ana Barišin, dr.med.spec. interne medicine, subspecijalist kardiologije, Pročelnica Odjela interne medicine Poliklinike MEDIKOL. FOTO: Poliklinika Medikol

Glavna strategija u smanjenju obolijevanja od KVB-i je prevencija. Samo ulaganjem u prevenciju i kontrolu kardiovaskularnih bolesti može se očekivati postizanje postavljenog cilja smanjenja smrtnosti od KVB-i 25 % do 2025. godine. Na međunarodnoj i europskoj razini sve je više aktivnosti i dokumenata usmjerenih prevenciji i poticanju zemalja da na nacionalnoj razini priđu rješavanju problematike KVB-i. Neupitne su učinkovitost i isplativost sustavnih preventivnih aktivnosti na području KVB-i. Cilj je započeti ih u što ranijoj dobi poticanjem usvajanja zdravih stilova života – prehrambene navike, sportske aktivnosti… Kardiovaskularni (KV) rizični čimbenici su pušenje, prekomjerna tjelesna masa, pretilost, nekretanje, učestali i enormni psihički stres, povišeni krvni tlak, povišene masnoće u krvi, šećerna bolest, pozitivna obiteljska anamneza (srčani, moždani udar, nagla smrt u obitelji). Europske smjernice preporučuju procjenu čimbenika rizika u svih muškaraca starijih od 40 i žena starijih od 50 godina, ali i mlađih ako su u menopauzi. Prema SCORE sustavu postoje četiri razine: vrlo visoki, visoki, umjereni i niski rizik. Terapijski se treba djelovati na umjerene i visokorizične skupine. Prema europskim smjernicama, moguće je spriječiti više od 50 % smrti zbog koronarne bolesti djelujući na KV čimbenike rizika. Većina glavnih KV čimbenika rizika može se kontrolirati usvajanjem zdravih životnih navika: redovita fizička aktivnost, prestanak pušenja, pravilna prehrana te održavanje optimalne tjelesne težine.

Stoga je preventivna kardiologija jedinstvena i neprocjenjivo važna medicinska usluga koja obuhvaća dijagnostiku i terapijske mjere s ciljem smanjenja nepovratnih promjena na kardiovaskularnom sustavu.

Najčešće kardiovaskularne bolesti su:

– koronarna bolest (najteži oblik srčani udar),

– povišeni krvni tlak,

– bolesti srčanih zalistaka,

– aritmije,

– kardiomiopatija,

– zatajenje srca.

Osobe koje boluju od bilo koje od navedenih KVB-i trebaju kontinuirano praćenje kliničkog stanja i uzimanje adekvatne terapije. Time se značajno utječe na kvalitetu i produljenje života. Kompletnu kardiološku obradu s ciljem prevencije, pravovremene dijagnostike i adekvatnog liječenja kardiovaskularnih bolesti možete obaviti u Poliklinici MEDIKOL Podružnici Osijek, na adresi J. J. Strossmayera 141, Osijek. Ističemo se cjelovitošću usluge, kako preventivne tako i kurativne, uz kontinuirano praćenje kliničkog stanja pacijenta. Usluge dostupne u Poliklinici MEDIKOL su između ostalog UZV srca, ergometrija, holteri EKG-a i holteri tlaka.

Napomena: Osim 24-satnog, nudimo i 48-satni i 72-satni, kao i 96-satni holter EKG-a, koji doprinose boljem uvidu u cjelokupno zdravstveno stanje pacijenta.