Njemačka vojska, Bundeswehr, suočava se s izazovima u zapošljavanju i zadržavanju osoblja, a vodi se i javna rasprava o ponovnom uvođenju novačenja.

Karijera nasuprot regrutacije: Njemačka vojska bori se povećati svoju brojnost, kako bi bila u poziciji odgovoriti na moguću rusku prijetnju. Dužnosnici su podijeljeni oko toga treba li i kako vratiti vojni rok.

Bundeswehr se baca u veliki trošak kako bi nadoknadio godine zanemarivanja. Međutim, izazov s kojim se suočava više je od pitanja novca. Dok Ministarstvo obrane baca desetke milijardi posuđenih eura u avione, tenkove i granate, također treba ljude koji će ih letjeti, voziti i pucati – i održavati sve u ispravnom stanju, piše Deutsche Welle.

Zato je novačenje isplivalo iz ropotarnice povijesti Hladnog rata za mogući drugi čin. U Njemačkoj, kao i u mnogim dijelovima Europe, politička rasprava o tom pitanju se zahuktava. Oporbene stranke, poput konzervativne Kršćansko-demokratske unije (CDU), izrazile su interes za neku vrstu obveznog vojnog roka. Trostruka vladajuća koalicija je po tom pitanju skeptičnija.

Medved: Vojni rok u Hrvatskoj nije ukinut, nego zamrznut

Taj položaj službeno dovodi ministra obrane Borisa Pistoriusa u sukob s vladom kojoj pripada. Obustavu njemačkog vojnog novačenja 2011. nazvao je “pogreškom” i želi javni razgovor o potrebi ponovnog uvođenja vojnog roka i kako to najbolje učiniti.

“Meni se čini da Pistorius iznosi niz ideja”, kaže Sophia Besch, suradnica Europskog programa s fokusom na obrambenu politiku pri Carnegie Endowment for International Peace u Washingtonu. “Na neki način, to već služi njegovom širem cilju podizanja svijesti o Bundeswehru kao mogućem poslodavcu“.

Ministarstvo obrane priopćilo je kako provodi internu provjeru vlastitih mogućnosti za postizanje ovih ciljeva. Svaka promjena politike vjerojatno bi zahtijevala zakonodavnu akciju.

Druga vremena, drugačije potrebe

Desetljećima nakon osnutka nakon Drugog svjetskog rata, bivše Zapadna i Istočna Njemačka zahtijevale su od svojih ljudi da služe u oružanim snagama. Nacionalna obveza preživjela je kraj Hladnog rata i stvaranje jedinstvene Njemačke, sve dok njemački parlament, Bundestag, nije prije 13 godina suspendirao regrutaciju.

Međutim, njegova pravna osnova ostala je dio Temeljnog zakona, koji služi kao ustav zemlje.

“Nakon financijske krize moto je bio ‘štedi, štedi, štedi’. I svi su procijenili da sigurnosna situacija s Rusijom nije laka, ali smo surađivali”, rekao je za DW general bojnik Wolf-Jürgen Stahl, predsjednik Savezne akademije za sigurnosnu politiku. “Zato mi ima smisla da su ljudi tada donijeli takvu odluku“.

Ali to je bilo tada. Završetak vojnog roka doveo je Njemačku u red s mnogim njenim NATO saveznicima, koji su davno prešli na potpuno dobrovoljnu vojsku.

Vojni analitičar otkrio: Uvođenje vojnog roka neće riješiti naš najveći problem

Promjena je dovela do manjih, ali profesionalnijih oružanih snaga. Nakon što je dosegao vrhunac od gotovo 500.000 vojnika pred kraj Hladnog rata, Bundeswehr je do 2010. – posljednje godine novačenja – godine pao na otprilike polovicu te veličine. Posljednji podaci govore da Njemačka danas ima oko 183.000 vojnika.

Desetljeće kasnije i nakon opće ruske invazije na Ukrajinu obrambeni dužnosnici zaustavljaju rezove i preispituju za što je vojska stvorena. Sada Bundeswehr želi narasti na 203.000 ljudi do 2031.

Uz već navedenu borbu s novačenjem i zadržavanjem osoblja, kao što je objavljeno u najnovijem godišnjem izvještaju parlamentarnog povjerenika za oružane snage, to će teško postići samo uz vojni rok na dobrovoljnoj bazi.

“Moramo biti sposobni za odvraćanje, što između ostalog znači više vojnika”, kaže Stahl. “Kako mogu dovesti toliko vojnika s otvorenog tržišta rada? To će biti teško”.

Mnoge vrste vojnog roka

Osim same veličine vojnih snaga, Stahl je rekao da se pitanja vojnog roka bave “napetošću između prava i dužnosti” građanina, za koju kreatori politike moraju pronaći ravnotežu.

Njemačka se posljednjih godina borila da iz svojih redova iskorijeni simpatizere krajnje desnice, a regrutacija je jedan od načina da se osigura da svi tipovi ljudi u društvu služe. To bi moglo polučiti demokratskiju oružanu silu, uz manji rizik od privlačenja neproporcionalnog broja kandidata sklonih militarizmu.

Prema glasnogovorniku ministarstva obrane koji je razgovarao s DW-om, “presudni čimbenik” u vraćanju vojnog roka je “doprinos koji može dati jačoj vezi između društva i Bundeswehra“.

Ipak, učiniti to nije tako lako kao prebaciti prekidač na suspendirani zakon. Vjerojatno bi bile potrebne zakonske promjene, na primjer, za uključivanje žena. Raspravlja se i o prisluškivanju nedržavljana. Vojna služba također bi mogla potpasti pod širu vrstu “nacionalne službe”.

Ono što je poznato kao “švedski model” također postaje sve bliže. Švedska, koja se može pohvaliti cijenjenom vojskom i na korak je od ulaska u NATO, primijenjuje ono što naziva Total Defense Service. Pokriva sve u dobi od 16 do 70 godina, a zatim razvrstava ljude u razne vrste civilnih i vojnih uloga, ovisno o potrebama i sposobnostima.

Vojni rok trajat će tri mjeseca, bit će plaćen 700 eura, čeka se finalni dogovor Milanovića i Vlade

Vrlo malo njih aktivno služi, ali sustav je osmišljen za brzo podizanje ili smanjenje ovisno o sigurnosnoj situaciji.

“Također pita ljude žele li se pridružiti vojsci”, kaže obrambena analitičarka Besch. “Stoga mislim da je nada da ako natjerate sve – a ovaj dio je obavezan – da polažu ispite, to bi moglo pobuditi zanimanje“.

Sjedinjene Države, koje su ukinule novačenje nakon poraza u Vijetnamu, održavaju pasivniji sustav poznat kao Sustav selektivne službe SSS, koji zahtijeva da se registriraju svi muškarci od 18 do 25 godina.

U teoriji, 15 milijuna ljudi na popisu SSS-a moglo bi se brzo mobilizirati, ali budući da nisu bili obučeni ili provjereni, nejasno je koliko bi itko od njih bio spreman suočiti se s nacionalnom prijetnjom.

Više ljudi, više problema

Unatoč težnji da brojčano i materijalno ojača veću vojsku, njemačko ministarstvo obrane je razumno o tome koliko brzo se to može dogoditi.

“Neposredna ponovna aktivacija vojnog roka također bi predstavljala praktične i kadrovske izazove“, kaže glasnogovornik ministarstva. “To uključuje stanovanje, odjeću i opremu vojnih obveznika – osnovne potrepštine koje već predstavljaju problem za sadašnji, manji Bundeswehr”.

“Oružane snage također bi imale problema i s pukom navalom velikog broja novaka“, kaže Besch, “jer bi trebalo i više ljudi samo za provjeru kandidata”.

“Nisu nasumično došli do tog broja”, istaknula je, misleći na cilj od 203.000 za 2031. godinu. “Mislim da do 2031. to moraju smatrati mogućim ili barem raditi na tome da to omoguće”.