Nathalie Rayes, američka veleposlanica u RH, komentira sve žešću predsjedničku kampanju u svojoj državi, rusku agresiju na Ukrajinu koja ulazi u treću godinu, mogućnost eskalacije sukoba na Bliskom istoku te prodaju raketnog sustava HIMARS Hrvatskoj.

Sve je žešća predsjednička kampanja u SAD-u, gdje se izbori održavaju početkom studenoga. Nakon nekoliko velikih obrata, javnost je dodatno uznemirio još jedan pokušaj atentata na bivšeg predsjednika i aktualnog republikanskog kandidata Donalda Trumpa koji se dogodio prošlog tjedna. S druge strane, međunarodna zajednica strepi od rezultata najvažnijih predsjedničkih izbora, u vrijeme dok se sigurnosna situacija u svijetu pogoršava. Rat u Ukrajini ulazi u treću godinu, a ukrajinska vojska ne uspijeva vratiti okupirane teritorije. Kriza na Bliskom Istoku eskalirala je nakon ubojstva šestero izraelskih talaca, napada Huta iz Jemena na Izrael i eksplozija tisuća pagera koje koristi Hezbollah u Libanonu, za što se optužuje Izrael.

Hrvatska je najavila uvođenje obveznog vojnog roka, a State Department nedavno je odobrio kupnju moćnog oružja HIMARS (High Mobility Artillery Rocket Systems) u vrijednosti od 390 milijuna dolara.

O tim temama Nacional je razgovarao s američkom veleposlanicom u Republici Hrvatskoj Nathalie Rayes koja je stigla početkom godine, nakon što jedno vrijeme nije bilo veleposlanika. Naime, Veleposlanstvo je vodio otpravnik poslova Mark Fleming nakon isteka mandata prethodnom veleposlaniku Robertu Kohorstu. Prisegu kao veleposlanica SAD-a u Hrvatskoj dala je 10. siječnja 2024. pred potpredsjednicom Kamalom Harris.

Rođena u Venezueli, Nathalie Rayes je utjecajna Latinoamerikanka koja se zalaže za ravnopravnu rasnu i rodnu zastupljenost. Iza nje je značajna karijera u javnoj službi, a prije toga bila je predsjednica i izvršna direktorica Latino Victoryja. Prije nego što se pridružila Latino Victoryju, bila je potpredsjednica javnih poslova za Grupo Salinas u Sjedinjenim Državama i izvršna direktorica Fundación Azteca America. Vodila je i ured gradonačelnika Los Angelesa za međuvladine odnose, međunarodnu trgovinu i protokol te je osnovala prvi gradski ured za useljenička pitanja. Služila je kao istaknuta članica više odbora, a predsjednik Joe Biden imenovao ju je za članicu u Institutu za mir Sjedinjenih Američkih Država. Predsjednik Barack Obama imenovao ju je u odbor Woodrow Wilson International Center for Scholars. Bila je i predsjednica upravnog odbora Hispanoameričke federacije i savjetodavne skupine za Hispanas Organized for Political Equality (HOPE) Binational Fellowship. Dobitnica je priznanja za mnoge doprinose javnoj službi, uključujući nagradu AL DÍA Archetype Ambassador Manuel Torres. Časopis People en Español uvrstio ju je među 25 najmoćnijih Latinoamerikanki u Sjedinjenim Državama, a časopis Hispanic Executive uvrstio ju je među 10 najboljih lidera. Medijska kuća Huffington Post 2015. uvrstila ju je na listu “40 ispod 40 Latinoamerikanaca u vanjskoj politici”

NACIONAL: Kako ocjenjujete bilateralne odnose s Hrvatskom na političkoj, vojnoj i gospodarskoj razini? Naime, dosta dugo nije bilo veleposlanika, pa je javnost stekla dojam da Hrvatska Americi više nije tako bitna u regiji.

Željela bih biti jasna – Hrvatska je važan partner SAD-u. Naravno, treba određeno vrijeme kako bi se imenovalo i potvrdilo veleposlanike. Hrvatska nije bila jedina u takvoj situaciji. Zapravo, sada nemamo veleposlanike u još nekoliko zemalja. Kada predsjednik odlučuje o veleposlanicima, pokušava pronaći najbolje moguće osobe za tu poziciju diljem svijeta, a onda ih Senat potvrđuje, što također malo dulje traje. Ali mogu reći da naši odnosi nikada nisu bili snažniji kao i da je u razdoblju dok nije bilo veleposlanika mnogo posla odrađeno. Tijekom tog vremena ne samo da je Hrvatska pristupila programu Visa Waiver (Program izuzeća od vize), već je i bila vrlo revna u razvoju LNG terminala na Krku do njegova punog potencijala, u čemu je SAD pomogao i nastavio ga opskrbljivati s većinom plina. U međuvremenu je Hrvatska modernizirala svoju vojsku koja je kamen temeljac našeg odnosa. Dakle, posao je odrađen. Ovdje sam od siječnja 2024. Predala sam vjerodajnice predsjedniku Zoranu Milanoviću 25. siječnja i od tada predano radim na ostvarivanju zajedničkih ciljeva i interesa.

‘I druge države imaju HIMARS, no zašto Hrvatska? Naš cilj u Hrvatskoj i diljem regije jest osigurati da naši saveznici i prijatelji iz NATO-a budu snažniji nego ikada. Za nas je to vrlo važno’.

NACIONAL: Kažete da imate dobre odnose s Hrvatskom, no koliko je za SAD zbunjujuća situacija u kojoj premijer i predsjednik Republike vode različitu vanjsku politiku?

Cijenim vaše pitanje. No dobra stvar je da imamo dobre odnose s obojicom, i predsjednikom i premijerom. Često se viđam i s jednim i s drugim i nastavljamo napredovati na zajedničkoj agendi.

NACIONAL: Nedavno je State Department odobrio prodaju snažnog oružja HIMARS (High Mobility Artillery Rocket Systems) Hrvatskoj u vrijednosti od 390 milijuna dolara. Još samo tri zemlje imaju ovaj sustav – Ukrajina, Rumunjska i Poljska. Što na simboličkoj razini znači prodaja tog oružja Hrvatskoj?

I druge države imaju HIMARS, no zašto Hrvatska? Naš cilj u Hrvatskoj i diljem regije je osigurati da naši saveznici i prijatelji iz NATO-a budu snažniji nego ikada. Za nas je to vrlo važno. Zato ćemo blisko surađivati s ministrom obrane i svim ostalim dužnosnicima kako bismo osigurali da Hrvatska bude što sposobnija i što spremnija. HIMARS je samo jedan od načina na koji se to može postići. Isto tako je važno dostići 2% potrošnje BDP-a na obranu. Za nas je visoko među prioritetima da svi naši NATO saveznici dostignu taj postotak. Hrvatska se tome jako približila i sada ste na 1,78%, a cilj je postići 2% sljedeće godine.

NACIONAL: Znači li prodaja HIMARS-a da je Hrvatska među posebno ugroženim članicama NATO-a?

Ne bih rekla da je Hrvatska u nekoj posebnoj opasnosti ali, kao što rekoh, želimo biti sigurni da se hrvatska vojska modernizira i da, kao naš saveznik, bude sposobnija za obranu nego ikada.

NACIONAL: Kakvo je značenje LNG terminala na Krku za energetsku neovisnost ne samo Hrvatske, već i okolnih zemalja od Rusije?

To je od izuzetnog značaja, tolikog da čak ne mogu procijeniti njegovu vrijednost. Hrvatska je probijala svoj put na mnogo frontova, a jedan od njih je energetski. Rusija je započela dva rata. Jedan je u Ukrajini, protiv druge suverene države, a drugi je protiv energije. A Hrvatska je na oba ta fronta napravila dobre stvari. Zato ne želimo samo osigurati da LNG terminal u Krku udvostruči svoje kapacitete i proizvodnju, što bi se trebalo dogoditi sljedeće godine, već i da Hrvatska postane izvoznik energije. Isto tako, važno je da se uz našu pomoć i uz pomoć ostalih saveznika, izgrade interkonektori koji će omogućiti dostavu energije do susjednih zemalja – BiH, Mađarske, Slovenije, pa čak i do Bavarske. Vrlo smo sretni zbog perspektiva u budućnosti ne samo zbog LNG-ja, već i zbog diversifikacije izvora energije. Hrvatska je bogata zemlja, s mnogo izvora energije, od geotermalnih do vjetra i sunca. Želja nam je vidjeti što veći diversifikaciju i tih izvora energije.

NACIONAL: Ali mađarski premijer Orban odbio je kupovati hrvatski plin preko JANAF-a i uspio osigurati nastavak kupovine ruske nafte preko MOL-a i opet izbjeći europske sankcije prema Rusiji. Kako to komentirate?

Ja ne mogu govoriti o sankcijama. Moj kolega u Mađarskoj pomno se bavi tim problemima.

‘Ne želimo samo osigurati da LNG terminal u Krku udvostruči svoje kapacitete i proizvodnju, što bi se trebalo dogoditi sljedeće godine, već i da Hrvatska postane izvoznik energije’.

NACIONAL: Najavljeno je proširenje terminala – hoće li SAD nastaviti s izvozom ukapljenog plina i postoji li opasnost od obustave, kako je najavljeno?

Nema nikakvog rizika, SAD će nastaviti dugoročno opskrbljivati i Hrvatsku i Europu.

NACIONAL: Zahuktava se predizborna kampanja u SAD-u i birači su duboko podijeljeni. Što očekujte od kampanje i postoji li opasnost od nepriznavanja izbornih rezultata jer se nakon prošlih izbora dogodio napad na Capitol?

Mislim da će izbori biti vrlo tijesni, a mi očekujemo da što više birača izađe na izbore, kako bi se njihov glas čuo. To je demokratski proces u SAD-u. Petog studenoga imat ćemo novog predsjednika – to neće biti Joe Biden, već Kamala Harris ili Donald Trump. Mi ohrabrujemo sve američke građane da iskoriste svoje pravo glasa. A što se tiče priznavanja rezultata izbora, kao što znate, SAD ima dugu tradiciju demokratskog prijenosa vlasti.

NACIONAL: Ali ne i prošli put.

Ne i prošli put, nažalost, no usprkos tome dogodio se prijenos vlasti. Iskreno se nadam da će taj prijenos ovoga puta opet ići glatko i da će vođe na obje strane učiniti sve da se njihovi sljedbenici pridržavaju pravila i propisa te svoje biračko pravo iskoriste na miran način.

NACIONAL: Nedavno se dogodio još jedan pokušaj atentata na bivšeg predsjednika Trumpa. Koliko je to zabrinjavajuće i koliko na rastuće nasilje utječe retorika kandidata?

Kao što je predsjednik Biden jasno dao do znanja – nema mjesta nasilju u američkom izbornom sustavu. Meni je drago da je bivši predsjednik dobro. Mi ohrabrujemo američke građane da izađu mirno na birališta kako bismo nastavili biti Sjedinjene Američke Države i kako bismo postigli potpuno jedinstvo kojem se nadamo. U tom smislu, retorika se mora smiriti. Smatram da retorika može potaknuti nasilje među ljudima i zato je treba promijeniti, kako bismo motivirali ljude da svoje biračko pravo iskoriste na civilizirani način.

NACIONAL: Situacija na Bliskom istoku brine cijeli svijet. Kako SAD može utjecati na prekid vatre u Gazi i zaustaviti širenje sukoba jer su svi pregovori dosad propali?

Da, to je vrlo teška situacija. Neuspjeh nije opcija. Zato će SAD nastaviti raditi s izraelskim narodom i narodom Gaze kako bi se, prvo i najvažnije, osiguralo da svaki talac bude oslobođen. Drugo, da se prekid vatre dogodi što je prije moguće. I treće, da humanitarna pomoć stiže u Gazu na puno brži način. A pravo pitanje je kako doći do rješenja s dvije države.

‘Želimo biti sigurni da se hrvatska vojska modernizira i da, kao naš saveznik, bude sposobnija za obranu nego ikada’, rekla je američka veleposlanica u RH Nathalie Rayes Nacionalovoj novinarki. FOTO: Saša Zinaja/NFOTO

NACIONAL: Postoji i strah od direktnog uključivanja Irana u rat. Naime, odgođena je odmazda za ubojstva glavnog vojnog zapovjednika Hezbollaha Fuada Šukra i političkog vođe Hamasa Ismaila Hanijeha. Ako Iran napadne Izrael, kako će SAD odgovoriti?

Kao što rekoh, SAD stoji uz Izrael i brinemo da ima sve što mu je potrebno. Situacija je vrlo problematična. Govorimo o Hamasu, Hezbollahu, Iranu, utjecaju Irana u regiji i njegovim proxyjima. Taj utjecaj je stvaran, a ratovi s proxyjima se stvarno događaju. Mi pažljivo pratimo situaciju i nastavljamo raditi s Državom Izrael kako bismo omogućili da zadrži vojnu sposobnost da se obrani.

NACIONAL: Nakon napada eksplozivnim pagerima na libanonsku terorističku skupinu Hezbollah, raste opasnost od širenja ratnog sukoba na Libanon i širu regiju. Kakav je stav SAD-a i postoji li način da se spriječi širi sukob? Naime, prošlog tjedna u Egiptu i regiji boravio je državni tajnik Antony Blinken.

Kao što je tajnik Blinken rekao u Egiptu, u vezi s Libanonom još uvijek prikupljamo informacije i činjenice. Rekao je da Sjedinjene Države ostaju vrlo jasne u pogledu važnosti da sve strane izbjegavaju sve korake koji bi mogli dodatno eskalirati sukob koji pokušavamo riješiti u Gazi. Imperativ je da se sve strane suzdrže od bilo kakvih radnji koje bi mogle eskalirati sukob.

NACIONAL: Kako komentirate izjave novog iranskog predsjednika Masouda Pezeshkiana da SAD mora prestati s prijetnjama i pokazati želju i volju za pregovorima. Rekao je da Amerikance smatra svojom braćom i ne želi imati probleme s njima. To zvuči kao poziv za obnavljanje diplomatskih pregovora.

Pričekat ćemo i vidjeti kako će to dalje napredovati. Moramo proučiti detalje. No načelno smatram da je razgovor uvijek dobar. Mi ne odbijamo razgovore ni s kime. To je dobar znak.

NACIONAL: Humanitarna katastrofa u Gazi postaje sve gora, a nakon šest ubijenih talaca, stotine tisuća Izraelaca ponovno prosvjeduju protiv Netanyahua i njegove politike. I predsjednik Biden je rekao da Netanyahu ne ulaže dovoljno napora u prekid vatre. Uživa li vlada Benjamina Netanyahua još uvijek potporu SAD-a?

Budimo jasni oko toga kako je sve počelo. Stravičnim terorističkim napadom Hamasa na suverenu državu Izrael, u kojoj je ubijeno 1200 ljudi i oteto 250. Izrael ima pravo braniti sebe i svoj narod od terorističkih napada. U tome SAD čvrsto stoji uz Izrael. Kao što znate, i SAD i Europa nastoje dovesti što više pomoći u Gazu i mi ćemo nastaviti s time, sve dok situacija ne bude riješena. A što se tiče Netanyahua, njega je izabrao izraelski narod, on je vođa Države Izrael i on je osoba s kojom mi radimo.

NACIONAL: Spomenuli ste da su trajno rješenje dvije države, no tko bi bio na čelu palestinske države, Hamas koji je teroristička organizacija?

Naravno da ne želimo vidjeti Hamas, terorističku organizaciju, na čelu bilo koje vlade. No na palestinskom je narodu da izabere tko će biti na čelu te države, nije na SAD-u da o tome odlučuje. Nadam se da će narod u Gazi imati slobodne i pravedne izbore, to je demokracija koju SAD promovira diljem svijeta. A to znači da ljudi imaju pravo izabrati svoje vođe.

‘SAD stoji uz Izrael i brine se da ima sve što mu je potrebno. Situacija je vrlo problematična. Govorimo o Hamasu, Hezbollahu, Iranu, utjecaju Irana u regiji i njegovim proxyjima. Taj utjecaj je stvaran’.

NACIONAL: S ruskom agresijom na Ukrajinu situacija na zapadnom Balkanu se komplicira, a nedavno je šef CIA-e William Burns posjetio Sarajevo i Beograd. Srbija i Republika Srpska sjede na dvije stolice – kakva je opasnost da tamo prevlada ruski utjecaj, da oni odustanu od članstva u EU-u i što bi to značilo za mir u regiji?

Vrlo smo jasni u tome da želimo stabilnu, sigurnu i prosperitetnu regiju u potpunosti integriranu u Europsku uniju. Hrvatska je doista vodila svojim primjerom, odradivši herkulski posao u posljednjih 30 godina. Postala je članica Europske unije prije jedanaest godina i članica NATO-a prije 15 godina. Hrvatska je vrlo dobro smještena u regiji kako bi pomogla svojim iskustvima i osigurala „know how“ ostalima. Zato i želimo vidjeti ostatak regije potpuno integriran u EU. Ne samo zato što regiju utemeljuje na demokratskim vrijednostima i vladavini prava, već i zbog gospodarskog prosperiteta.

NACIONAL: A što ako neki, poput Srbije ili Republike Srpske unutar BiH to ne žele jer tamo jača ruski utjecaj kao i u Crnoj Gori?

Mi moramo učiniti sve kako bismo ih vodili u pravom smjeru. Ne želim negirati ruski utjecaj koji postoji, ali smatram da ako što više integriramo te zemlje u tkivo EU-a, to će biti bolje za regiju.

NACIONAL: Situacija u Ukrajini koja ulazi u treću godinu rata ne razvija se dobro. Predsjednik Zelenski je promijenio taktiku i osvaja ruski pogranični teritorij, a smijenio je i pola vlade. Državni tajnik Antony Blinken nedavno je posjetio Kijev, hoće li SAD ukinuti ograničenja Ukrajini za upotrebu američkih dalekometnih projektila protiv ciljeva na ruskom teritoriju?

Naša pozicija, oko koje smo bili vrlo jasni, ta je da SAD stoji uz Ukrajinu i ukrajinski narod. Mi želimo da ukrajinski narod bude uspješan u borbi protiv ruske agresije na suvereni teritorij njihove zemlje. Kao što znate, procjenjujemo situaciju na dnevnoj bazi. Državni tajnik Blinken i predsjednik Biden svakog su dana u potpunosti upoznati sa stanjem u Ukrajini. Oni procjenjuju situaciju i donose odluke o adekvatnim promjenama taktike. Dobra stvar je da je SAD u potpunosti predan tome da osigura da Ukrajina dobije taj rat.

NACIONAL: A što je s ukidanjem ograničenja Ukrajini za upotrebu američkih dalekometnih projektila protiv ciljeva na ruskom teritoriju? Putin prijeti trećim svjetskim ratom ako se to dogodi.

Znate da je SAD u uložio sve u uspjeh Ukrajine. Procjenjujemo situaciju i u skladu s time usklađujemo promjene strategije ako je potrebno. Vidjet ćemo kako će se situacija razvijati.

NACIONAL: Pada li podrška Ukrajini među Amerikancima i što će biti s američkom vojnom pomoći, o kojoj Ukrajina ovisi, ako Trump pobijedi?

Željela bih podsjetiti na dvije stvari. Ove godine, 21. travnja, američki Kongres odobrio je desetine milijardi dolara vojne pomoći Ukrajini. Mislim da to dovoljno dokazuje predanost SAD-a i američkog naroda u pomoći Ukrajini. Jer Kongres predstavlja američki narod. To je bilo samo prije pet mjeseci i mi od tada nismo promijenili svoj stav. I SAD i američki narod u potpunosti podržavaju Ukrajinu i žele da pobijedi u ovom ratu. Mi ne odustajemo od svojih obveza. Zato možete računati na to da će SAD biti i dalje uz ukrajinski narod. Ne mogu spekulirati o tome što bi se dogodilo u slučaju pobjede predsjednika Trumpa, ali kao što rekoh, SAD ne odbacuje svoje obveze.

NACIONAL: Nedavno su se u američkim srednjim školama opet dogodila masovna ubojstva. Predsjednik Biden ponovno je upozorio na opasnosti legalnog posjedovanja oružja. Ima li šanse da se taj zakon promijeni?

Žalimo zbog svakog smrtnog slučaja koji se dogodio u SAD-u kao posljedica oružanog nasilja. Slažem se da je to strašna stvar koja se događa u našoj zemlji. Djeca idu u školu nervozna, a njihovi roditelji strahuju. To je velika tema. Predsjednik Biden želio bi zabraniti posjedovanje jurišnog oružja i uspostaviti univerzalnu provjeru svakoga tko zatraži dozvolu za oružje. To su osnovne stvari koje apsolutno imaju smisla. Uostalom, kome treba jurišno oružje? Nadam se da ćemo vidjeti napredak na oba fronta. Predsjednik Biden želio bi postići te vrlo razumne promjene politika, ali nažalost, za sada ne vidimo previše pomaka na tom planu. No uvjerena sam da će predsjednik nastaviti raditi na tom pitanju kako bi osigurao sigurnost svih Amerikanaca.

NACIONAL: Kakav će biti odnos sa saveznicima u EU-u i NATO-u u slučaju promjene vlasti u Washingtonu, odnosno ako pobijedi Trump?

SAD kao dio NATO-a ne bježi od svojih odgovornosti. Ne želim pretpostavljati što bi se moglo dogoditi pod Trumpovom administracijom ili administracijom Kamale Harris. Ali znamo da ćemo 20. siječnja 2025. imati novog predsjednika SAD-a, ili predsjednika Trumpa, ili predsjednicu Kamalu Harris. Cilj je ostati pouzdan partner na kojeg se svijet može osloniti. Vidjet ćemo kako će se oblikovati nova administracija. No sve članice NATO-a moraju dati svoj doprinos i dostići 2% izdvajanja BDP-a za obranu. Većina zemalja članica dosegla je taj postotak, neke još uvijek nisu, no vrlo su blizu. Ohrabrujemo sve članice NATO-a da što prije dosegnu taj prag od 2%.

NACIONAL: U Zagrebu ste od početka godine, kako se osjećate? Došli ste u grad u kojem se još uvijek vide posljedice potresa.

Kako se osjećam? Osjećam se kao kod kuće. Jako volim Zagreb, usprkos obnovi nakon potresa koja je u tijeku. I ja sam preživjela potres u Los Angelesu. To nije samo fizička šteta, već i emocionalna trauma kroz koju ljudi prolaze. Hrvatska nije prošla samo kroz pandemiju, već i kroz potres. No uvijek je lijepo gledati kako se gradovi obnavljaju i transformiraju. Ljudi me pitaju koji ti je najdraži grad u Hrvatskoj, a ja kažem Zagreb. Ja doista smatram da Zagreb ima svu čaroliju svijeta. To je divan grad, s divnim ljudima i sjajnom kulturom. Drago mi je zbog činjenice da je partnerstvo SAD-a i Hrvatske snažno. Kao američku veleposlanicu, ljudi me često zaustavljaju na cesti i govore mi: mi volimo Sjedinjene Američke Države. A to me veseli. To znači da nismo samo saveznici, već i prijatelji Hrvatske. Zagreb i Hrvatska su prekrasni.