Na dnevnom redu posljednje sjednice Gradske skupštine Grada Zagreba koja se održava u utorak, 16. ožujka, naći će se i imenovanja čak šest ravnatelja kulturnih institucija u Zagrebu, od kojih nekima istječe mandat, a nekima još uvijek traje. Način imenovanja čelnih ljudi u kulturi prije lokalnih izbora ponovo je razotkrio svu raskoš Bandićeva klijentelističkog načina vladanja gradom koji opstaje i nakon njegove smrti. Tjednik Nacional istražio je kako iza jednog od najproblematičnijih prijedloga za novu ravnateljicu Centra mladih Ribnjak stoji Natalija Prica Oreški, bliska suradnica pokojnog gradonačelnika Milana Bandića, inače stomatologinja na poziciji predsjednice Upravnog vijeća ovog kulturnog centra.

Prema dnevnom redu 40. sjednice Skupštine, za ravnateljicu Centra kulture na Peščenici predložena je Anja Planinčić, Centra za kulturu i obrazovanje Susedgrad Tea Bilić, za šefa dirigenta Zagrebačke filharmonije Dawid Runtz, za ravnateljicu Gradskog satiričkog kazališta Kerempuh Sonja Kovačić, za ravnateljicu Gradskog kazališta Trešnja – Višnja Babić, a za Centar mladih Ribnjak Višnja Gašparin.

I dok se u većini slučajeva radi o reizboru na čelnu funkciju za koju se prijavio samo jedan kandidat, upravo ovaj posljednji prijedlog za Centar mladih Ribnjak (CMR) izazvao je i najoštriju raspravu na prošlotjednoj 36. sjednici Odbora za kulturu, održane 9. ožujka. Odbor čija je predsjednica Dubravka Brezak Stamać iz HDZ-a, zbog nepravilnosti na koje su ukazali Rada Borić iz Nove ljevice i nezavisni Tihomir Milovac, na kraju je dao negativno mišljenje. Tako su se na istoj strani neočekivano našli predstavnici opozicije i dijela vladajuće većine koja se uslijed predizborne kampanje očito želi odmaknuti od Bandićeve ostavštine. Nakon što je Odbor za kulturu dao negativno mišljenje, o istom je prijedlogu raspravljao i Odbor za izbor i imenovanja Gradske skupštine koji je s pet glasova za prihvatio prijedlog Natalije Price Oreški i Upravnog vijeća Centra mladih Ribnjak. Ono što je u ovom slučaju vrlo indikativno je da je na čelu Odbora za izbor i imenovanja dr. Gzim Redžepi, odnosno čovjek koji je po vlastitom svjedočanstvu bio uz Milana Bandića u trenutuku srčanog udara.

Treba napomenuti da su od četiriju kandidatkinja koje su se javile na natječaj, tri dobile pozitivnu ocjenu Stručnog vijeća CMR-a. No program knjižničarke Višnje Gašparin koja je od 1997. do 2019. radila kao informator na Dječjem odjelu Knjižnica grada Zagreba, a od 2020. je zaposlena kao viša stručna suradnica za poslove kulturne suradnje u Centru za kulturu Trešnjevka, jedini je dobio negativno mišljenje. Usprkos tome, baš su nju predsjednica Upravnog vijeća Centra Natalija Prica Oreški, ispred stranke BM 365, kao i Dijana Machala, članica Hasanbegovićeve stranke Blok za Hrvatsku, predložile za novu ravnateljicu. Tome se usprotivila predstavnica stručnog osoblja CMR-a Ksenija Rožman i o tome napisala izdvojeno mišljenje.

Glumica, aktivistkinja i članica političke platforme Možemo! Urša Raukar kaže kako je ovo simbol funkcioniranja gradskih kulturnih institucija u posljednjih dvadeset godina: „Poznato je da se na mjesta ravnatelja kulturnih institucija dolazi isključivo političkim putem, bez obzira na znanje, kvalifikacije ili kvalitetu ponuđenog programa. Pogledala sam na stranicama Skupštine podatke o karijeri dotične gospođe. Ona sebe naziva vanjskom suradnicom Filozofskog fakulteta, Odjela za fonetiku od 1988. do 1996., a u to je vrijeme studirala. Kako je moguće da studentica bude vanjska suradnica Fakulteta na kojem studira? Zar je dobivala honorare, imala neki ugovor? Ili je možda bila samo demonstrator, što se doista ne smatra poslom vanjskog suradnika. To bi se moglo nazvati lažiranjem vlastite biografije. No to članicama Upravnog vijeća nije bilo ni bitno jer je očito unaprijed dogovoreno tko će biti imenovan. Naravno, to je modus operandi kojem već dugo svjedočimo – sjećamo se i kako su se mijenjali statuti kazališta zato da bi odabrani kadrovi bili izabrani. Nije li apsurdno da Stručno vijeće CMR-a pozitivno ocijeni tri programa, odnosno postoji mogućnost izbora najboljeg među njima, a Upravno vijeće odabere baš onaj koji su odbili. Dakle, opet se nameće politička volja preko koljena.“

Vijećnica Nove ljevice i članica Odbora za kulturu Rada Borić slaže se s ovom analizom i dodaje: „Osim toga, nije li apsurdno da o sudbini centra za kulturu odlučuje žena koja nema nikakve veze s kulturom. Naime, predsjednica Upravnog vijeća Natalija Prica Oreški je po struci stomatologinja. Pokojni Bandić fantastično je namještao takve natječaje jer su u upravnim vijećima uvijek njegovi igrači bili u većini pa predstavnici zaposlenika najčešće i nisu imali nikakve šanse. Čak ako bi se netko od njegovih odabranika i oteo kontroli, on bi ih brzo smijenio i stavio nekog drugog, najčešće nekog tko nema blage veze s umjetnošću. Zato se na natječaje i javljao po jedan kandidat jer su svi ostali unaprijed znali da nemaju šanse.“

Iako upravna vijeća po zakonu imaju pravo predložiti kandidata, problem je da se predsjednica upravnog vijeća CMR-a Natalija Prica Oreški u Odluci o prijedlogu nove ravnateljice poslanom Skupštini poziva na pozitivno mišljenje Stručnog vijeća, što nije istina. Točnije, u njenom dopisu piše:

„Upravno vijeće većinom glasova, na 23. sjednici održanoj dana 25.2.2021., a po pribavljenom pozitivnom mišljenju Stručnog vijeća Centra, predlaže Gradskoj skupštini Grada Zagreba da se Višnja Gašparin imenuje ravnateljicom Centra mladih Ribnjak u sljedećem četverogodišnjem razdoblju“.

Tihomir Milovac, nezavisni vijećnik, povjesničar umjetnosti i kustos u MSU-u, član Odbora za kulturu Skupštine o tome kaže „ Prema dokumentaciji koju sam dobio od Stručnog vijeća CMR-a, bilo je jasno da su jednoglasno ocijenili negativno program jedne od četiriju kandidatkinja. Doista je nevjerojatno da upravo tu osobu Upravno vijeće predlaže za novu ravnateljicu. To sasvim sigurno nije dobra praksa, a osim toga, predsjednica Upravnog vijeća Natalija Prica-Oreški je u svom dopisu navela da je njihova odluka donesena temeljem pozitivnog mišljenja Stručnog vijeća, što je čista neistina. Kad sam je pitao o tome na sjednici Odbora, bila je potpuno zbunjena i nije znala odgovoriti. Dakle, ili ne zna proceduru, ili je netko drugi umjesto nje pripremio cijelu priču.“

Budući da se radi o laži i evidentnom ignoriranju mišljenja zaposlenika Centra mladih Ribnjak, na koji su upozorili članovi Odbora za kulturu Rada Borić i Milovac, Odbor je na kraju dao negativno mišljenje o tom prijedlogu. Predsjednica Odbora Dubravka Brezak Stamać iz HDZ-a ostala je suzdržana, kao i Ivana Mamić također iz HDZ-a, dok je Tamara Čubretović ispred stranke BM 365 glasala za taj izbor.

Predsjednica Odbora za kulturu Dubravka Brezak Stamać za Nacional je rekla: „Na sjednici Odbora za kulturu ostala sam suzdržana, kao i kolegica iz kluba HDZ-a. Razloga su dva. Pored materijala koji je dostavljen za sjednicu Odbora, vezan uz odluku o imenovanju ravnatelja/ice Centra mladih Ribnjak, e-mailom je upućeno izdvojeno mišljenje o prijedlogu za izbor koji je potpisala jedna članica Stručnoga vijeća CMR-a. Nadalje, neposredno prije sjednice stigao je e-mail dosadašnjega ravnatelja koji me obavješćuje kako moli prisustvovati sjednici Odbora, na što ima pravo te ukazati na nepravilnosti u provedbi natječaja. Neobično da se prije nije interesirao kada imamo sjednicu Odbora za kulturu. S obzirom na navedeno u trenutku rasprave o toj točki, ostala sa suzdržana“, objasnila je Dubravka Brezak Stamać.

Aktualni ravnatelj CMR-a Nebojša Borojević koji se ne natječe za novi mandat, ovako je komentirao situaciju: „Sasvim je jasno da su predsjednica Upravnog vijeća Natalija Prica-Oreški i članica Dijana Machala potpuno obezvrijedile mišljenje Stručnog vijeća i programe ostalih kandidatkinja. Mislim da se od početka pogodovalo Višnji Gašparin, iako ona po više točaka ne ispunjava kriterije. Kada sam detaljno pročitao njen program, očito je da su mnoge floskule prepisane iz natječaja za ravnateljicu Centra za kulturu Trešnjevka, na koji se također javila i bila odbijena. Program je prepun općenitosti i vidljivo je da ona nema pojma što Centar mladih Ribnjak radi. Navela je i da će razvijati programe inkluzije, iako je Ribnjak godinama upravo poznat po inkluziji, programima za osobe s invaliditetom, za ranjive skupine i starije i po kazališnoj i glazbenoj produkciji za mlade. Očito da gospođe iz Upravnog vijeća taj program nije zanimao. Problem je da Natalija Prica Oreški, kao i mnogi članovi upravnih vijeća po različitim kulturnim institucijama, nema blage veze s kulturom. Ona je stomatologinja. Takva upravna vijeća predstavljaju direktni upliv politike u programe kulturnih institucija koje su na taj način potpuno izgubile neovisnost. Ne znam zašto je baš Centar za mlade Ribnjak tako zanimljiv za političku trgovinu Bandićevih i Hasanbegovićevih igrača. Tko zna o kakvom se tu dogovoru radi?“.

Milovac je izjavio: „Bio sam uvjeren da je Bandić maknuo Hasanbegovićeve članove iz upravnih vijeća kulturnih institucija kada su razvrgnuli koaliciju. No to se očito dogodilo na višim razinama, u HNK, Lisinskom i sličnim institucijama, dok su po centrima za kulturu ostali Hasanbegovićevi igrači koji su u talu s Bandićevima. No indikativno je da su u ovom slučaju članice HDZ-a ostale suzdržane i da ovaj prijedlog ide s negativnim mišljenjem Odbora za kulturu na sjednicu Skupštine. Očekujem da će se na kraju raspisati novi natječaj.“

Nezadovoljne odbijenicom Odbora za kulturu sa sjednice 9. ožujka, Natalija Prica-Oreški i Dijana Machala održale su naknadnu sjednicu Upravnog vijeća CMR-a na koju nisu pozvale aktualnog ravnatelja Borojevića. Nakon te sjednice prepravljen je dokument na temelju kojeg je Odbor za kulturu i dao negativno mišljenje, očito u nadi da će im to proći na sjednici Gradske skupštine sljedećeg tjedna.

Takav falsificirani dokument u kojem umjesto „ po pribavljanju pozitivnog mišljenja Stručnog vijeća“ sada piše samo „po pribavljanju mišljenja Stručnog vijeća“ već su poslale u pravni ured Skupštine.

Borojević podsjeća kako je tražio da se prije održavanja sjednice Odbora za kulturu održi još jedna sjednica Upravnog vijeća zbog nepravilnosti u proceduri predlaganja nove ravnateljice i ona je održana u četvrtak, 4. ožujka. „No umjesto da raspravljamo o nepravilnostima, ta sjednica 5. ožujka iskorištena je da se zapisnici naknadno korigiraju i prepravljaju, ali s istim datumom kada su doneseni. A to je bio 25. veljače. Što je bilo na kasnije sazvanim sjednicama Upravnog vijeća ne znam jer nisam bio pozvan. No vidio sam u materijalima Skupštine da je popratni dopis uz Prijedlog o imenovanju ponovo promijenjen, navodno da se uskladi s posljednjim zapisnikom. Oni su tada tvrdili da ih je pravnica upozorila kako u dopisu ne može pisati ‘prema pribavljenom pozitivnom mišljenju Stručnog vijeća’ jer to nije bila istina, pa su taj dio mijenjali. No što je naknadno poslano u Grad, doista ne znam. Naravno, ako Skupština usprkos svemu potvrdi Višnju Gašparin, za to postoji pravni lijek i odbijene kandidatkinje mogu se žaliti Upravnom sudu“, objašnjava Borojević.

Rada Borić ne skriva da je zgrožena ovakvim postupcima Upravnog vijeća CRM-a: „Tražila sam dokumentaciju koja je došla u Skupštinu, čak i kuverte da provjerim datume kada su te izmjene stigle, kao i elektronički zapis CV-a predložene ravnateljice. Bez obzira na to što su one naknadno slale, ostaje činjenica da Višnja Gašparin nije prošla na Odboru za kulturu. Pitanje je kako će sada članovi HDZ-a reagirati na podatak da je Upravno vijeće nastojalo lažirati dokumente za predstojeću.“

Dubravka Brezak Stamać iz HDZ-a tvrdi: „Ne raspolažem informacijama o kojima pitate, o falsificiranju zaključaka Stručnoga vijeća. Ako pravnica Centra ima takva saznanja, treba nadležnim tijelima prijaviti spoznaju o počinjenom. Svakako ćemo se kao Klub zastupnika HDZ-a u Skupštini konzultirati prije glasovanja.“

Urša Raukar se pita: „Što znači taj ispravak poslan iz Upravnog vijeća nakon što je održana sjednica Odbora za kulturu? Što znači ta nova formulacija da je ‘Stručno vijeće dalo mišljenje’? Kakvo mišljenje? To je očito izigravanje zakonskih procedura na koje će se oni sada vaditi jer u Zakonu o upravljanju ustanovama u kulturi stoji da je potrebno mišljenje Stručnog vijeća. No zdrava logika nalaže da to mišljenje treba biti pozitivno ili negativno.“

Jedan od najvećih problema na koji su ukazali sugovornici Nacionala upravo je praksa da stranački predstavnici u upravnim vijećima kulturnih institucija najčešće nemaju nikakve veze s kulturom.

Marko Torjanac, nezavisni vijećnik, glumac, osnivač i umjetnički voditelj teatra Planet Art, podsjeća kako su upravna vijeća bila uvedena kako bi se maknula politika iz kulture i da bi struka bila ključna. „No prema dobrom starom hrvatskom običaju, mi smo to uspjeli pretvoriti upravo u suprotno. Redovito se krše odredbe zakona o tome da članovi vijeća trebaju biti ugledni ljudi iz kulture, a stranke, pri čemu mislim i one na vlasti i one iz opozicije, šalju ljude koji s kulturom nemaju veze. S druge strane, dolazi i do instrumentalizacije ljudi iz kulture, a mnogi su pokazali nisku razinu morala i dopuštaju da njihova imena služe kao alibi za donošenje političkih odluka. To su umjetnici koji su odlučili utržiti svoj ugled.„

Urša Raukar ističe i kako je, premda se ne krši zakon, amoralno imenovati čelne ljude dva mjeseca prije lokalnih izbora: „Do nas dopiru glasovi i da se po gradskoj upravi i po Holdingu vrše imenovanja kako bi se zacementirala situacija ako dođe do promjene vlasti. No drugo ne bih ni očekivala od ove uprave zato što su to oduvijek radili. Klijentelistička, nepotistička i koruptivna uhljebljivanja su ono čemu svjedočimo dva desetljeća.“

Rada Borić je rekla: „Već dugo ponavljam da se ne može dva mjeseca pred izbore imenovati ravnatelje kulturnih institucija koji ostaju četiri godine i ne može ih se mijenjati. Ovaj slučaj CMR-a nije jedini suspektan. Raspisali su natječaj i za ravnateljicu Kulturnog centra Susedgrad, kojoj mandat ističe u studenome, a ona se jedina javila, uz objašnjenje da to rade zbog korone. S druge strane, u Centru za kulturu Novi Zagreb predložen je ravnatelj koji je tamo od 1991. i ponovo je izabran na prošloj sjednici. Tu je opet pitanje zakonskog rješenja koje ne prepoznaje ograničavanje mandata na dva ili tri. Trebalo bi se konačno urediti te kriterije.“

Marko Torjanac kaže kako bi u zdravom društvu neopterećenom klijentelizmom i korupcijom imenovanje novih ravnatelja trebalo biti normalna stvar: „Ako nekome završava mandat u ožujku, bilo bi kršenje zakona da mu se mandat produlji zbog lokalnih izbora. No iskustvo mi govori da svatko tko dolazi na vlast ponovo isključivo po političkom kriteriju imenuje i članove upravnih vijeća i ravnatelje, bez obzira na stručne ili umjetničke kvalifikacije. Bojim se da će nova vlast, tko god to bio, dovesti na čelna mjesta svoje ljude. Ono što je simptomatično u ovakvom klijentelističkom i korumpiranom društvu jest da u većini kazališta postoji samo jedan kandidat za ravnatelja. To znači da se radi o natječaju koji su unaprijed dogovoreni.“

Na primjedbu kako neki tvrde da će nakon promjene vlasti vrijediti izreka “sjaši Kurta da uzjaši Murta“, Urša Raukar tvrdi da u njihovu slučaju to neće biti tako: „Kada dođe do promjene vlasti, potrebno je revidirati članove svih upravnih vijeća i kazališnih vijeća koje je imenovala Skupština. To smatram jednim demokratskim principom. Mora se početi poštovati zakon na način da ljudi koji nemaju veze s kulturom ne mogu proći na izglasavanju za upravna i kazališna vijeća u Skupštini.

Što se tiče ravnatelja koji su izabrani u ovom međurazdoblju, ako postoje sumnje na pogodovanje, bit će potrebno pregledati svu dokumentaciju i programe, a nadam se da će biti pregledana i dokumentacija predložene ravnateljice CMR-a na sljedećoj sjednici Skupštine jer je apsolutno suspektna i ne bi smjela biti izglasana. Ako se otvore natječaji i osnaže upravna i stručna vijeća, ima šanse da na čelo kulturnih ustanova dođu najbolji kandidati.“

Marko Torjanac ipak ne skriva skepsu: „Vidjet ćemo što će nova vlast u Gradu napraviti s kulturom. Kultura uvijek prolazi ispod radara i sigurno će i dalje prolaziti. Nigdje ne postoji veća sprega struke, politike i dijela medija nego u kulturi. U svim drugim područjima će se puno jasnije vidjeti granica između onih koji zagovaraju zdrav sustav od ovog korumpiranog.“

Što se tiče slučaja Centra mladih Ribnjak sada je, po mišljenju sugovornika, sve u rukama vijećnika HDZ-a. Hoće li oni nastaviti podržavati klijentelističko-uhljebničku hobotnicu pokojnog gradonačelnika ili će pokušati oprati obraz pred lokalne izbore, vidjet će se sljedećeg tjedna na posljednjoj sjednici Skupštine u ovom sazivu.

Milovac ističe kako je to jedna od točaka dnevnog reda o kojoj će se raspravljati i smatra da će se HDZ-ovci nastojati odmaknuti od Bandićeva nasljeđa: „Gotovo sam siguran da HDZ to neće podržati. Budući da više nema Bandića, to im ne treba jer nemaju s kime više trgovati. Sada grade neki novi imidž i pokušavaju oprati svoju četverogodišnju prljavštinu i prave se jako moralni. Tako ovaj put za ovakav prijedlog neće dići ruku.“

Urša Raukar je rekla: „U ovom konkretnom slučaju stvari ne štimaju i smrde. Budući da se kandidat HDZ-a Davor Filipović svim silama odmiče od Bandića i tvrdi da mu je bio najveći kritičar, što posljednje četiri godine nismo primijetili, sada će imati priliku to i dokazati.“