Iz Hrvatske udruge poslodavaca ističu kako je u posljednjem tromjesečju 2023. Hrvatska ostvarila rast BDP-a iznad očekivanja te jednu od najviših stopa rasta među EU članicama, čime se ‘nastavlja trend snažnog rasta domaćeg gospodarstva, a na krilima jakog rasta osobne potrošnje kao i ubrzanja stope rasta investicija’.

Državni zavod za statistiku (DZS) objavio je utorak prvu procjenu prema kojoj je bruto domaći proizvod (BDP) u četvrtom lanjskom tromjesečju realno porastao 4,3 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. To je brži rast nego u trećem lanjskom tromjesečju, kada je BDP porastao 2,8 posto.

Rast u posljednjem lanjskom tromjesečju je najbrži rast od trećeg tromjesečja 2022. godine, kada je rast iznosio 5,5 posto, a ujedno već 12. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste.

Taj rast je, kako ističu iz HUP-a, potaknut prije svega snažnim rastom plaća i primanja zaposlenika u Hrvatskoj, na kojem poslodavci inzistiraju, kao i rastom zaposlenosti. Ističu da rastu i inozemne doznake stanovništvu, kao i potrošačko kreditiranje.

Šonje: Sadašnji model rasta BDP-a ne može biti dugotrajan

Pad robnog izvoza

No, dodaju da se nastavlja, na žalost, i realni pad robnog izvoza, iako po blažim stopama nego u prethodnim kvartalima.

To je napominju, posljedica stagnacije ekonomskih aktivnosti u EU području odnosno očekivane recesije u prvoj polovini ove godine te gubitka konkurentnosti hrvatskih izvoznika.

Iz HUP-a u komentaru ističu kako hrvatski izvoznici, kao i sve hrvatske tvrtke, i dalje plaćaju višu cijenu energenata od svoje konkurencije u Europskoj uniji, u kojoj je praksa da tvrtke imaju povoljniju cijenu električne energije od stanovništva.

Suočavaju se također i s nekonkurentnim poreznim klinom na srednjim i visokim plaćama, a “sve više dijelimo i sudbinu tvrtki europodručja po pitanju pogoršanja uvjeta financiranja poduzeća”, kažu u HUP-u.

SLUŽBENI PODACI HrvatskI BDP u prošloj godini porastao 2,8 posto

Stoga se, kako navode, bilježi i usporavanje rasta produktivnosti tvrtki zbog čega je jedinični trošak rada u prošloj godini rastao otprilike 2 puta više (12 posto) u odnosu na prosjek EU.

U drugoj polovici godine bilježi se manji realni pad prihoda sektora kratkoročnog najma što, kako ističu u HUP-u, sugerira da se postojeći model turizma koji se oslanja na kratkoročni najam u privatnom smještaju suočava s ograničenjima rasta.

“Snažna stopa rasta BDP-a kojom se Hrvatska približava standardu prosjeka zemalja EU svakako je odlična vijest, a da bismo je zadržali fokus mora biti na unaprjeđenju kvalitete strukture rasta BDP-a”, zaključuju u HUP-u.