Banjska je taktički bila užasna za nas i donijela je višetjedne i višemjesečne posljedice, ali u strateškom smislu je njihov jedini cilj da priznamo nezavisno Kosovo. Bio razlog Banjska ili nešto drugo, ostaje ta politika odnosa prema Srbiji u kojoj Priština uvijek ima prednost.“

Tim riječima predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objasnio je posljedice “obračuna kod manastira Banjska” na sjeveru Kosova, u kojem su 24. rujna poginuli jedan kosovski policajac i trojica članova grupe od tridesetak do zuba naoružanih Srba.

O tom sukobu danas se zna gotovo isto što i prije više od mjesec dana, kada se dogodio: tridesetak uniformiranih Srba je u ranim jutarnjim satima, koristeći dva kamiona, blokiralo most u selu Banjska, gdje većinu stanovništva čine Srbi. Došlo je do eksplozije u kojoj je poginuo policajac Afrim Bunjaku. Uslijedio je obračun s kosovskom policijom, zbog čega su srpski napadači potražili sklonište u manastiru Banjska, čiju su kapiju provalili oklopnim vozilom. Iako je policija opkolila manastir, Srbi su se poslije nekoliko sati uspjeli izvući iz okruženja. I dalje nema objašnjenja kako se to dogodilo, ali se pretpostavlja da su značajnu ulogu odigrali predstavnici misije Europske unije za vladavinu prava na Kosovu (EULEX) i KFOR-a, vojnih snaga NATO-a. U sukobu su poginuli 31-godišnji Stefan Nedeljković, četiri godine stariji Igor Milenković i pedesetogodišnji Bojan Mijailović.

Srbija je proglasila Dan žalosti “zbog smrti svih ljudi”. “Iz ugla Ustava Srbije, svi su državljani naše zemlje. Žalost smo proglasili zbog ubijenih Srba i svih drugih osoba. Mislimo da je to civilizacijska, ozbiljna odluka”, izjavio je Vučić.

Trojica Srba, među kojima je jedan ranjen, uhapšena su u Banjskoj i optužena za terorizam. Kosovska policija je saopćila da su „srpski teroristi“ za sobom ostavili tridesetak vozila, uključujući dva oklopna, kamione i bager. Navedeno je da je zaplijenjena ogromna količina vojne opreme i oružja – raketni bacači, mitraljezi, automatske i snajperske puške, ručne bombe, protupješadijske mine, minobacački projektili, bespilotne letjelice, pancirni prsluci, uniforme, sredstva za prvu pomoć, konzervirana hrana, čija je ukupna vrijednost procijenjena na pet milijuna eura.

Kosovski ministar unutarnjih poslova Xhelal Sveçla izjavio je da je zaplijenjeno i oružje koje je 2021. bilo u posjedu Vojske Srbije. Za vođu terorističke grupe proglašen je Milan Radoičić, potpredsjednik stranke Srpska lista, produžene ruke Vučićeve Srpske napredne stranke na Kosovu.

Odvojeni razgovori Vučića i Kurtija s predstavnicima Bruxellesa završeni su bez dogovora iako su prethodno Vučić i Kurti imali sastanke s predsjednikom Francuske Emmanuelom Macronom. FOTO: STEPHANIE LECOCQ/REUTERS/PIXSELL

Vučić preko Srpske liste, a oni preko Radoičića, poduzeli su terorističku akciju protiv pravnog i ustavnog poretka Kosova. Srpska lista svoje sudjelovanje na Kosovu vidi samo na teroristički način. Nisu uspjeli. Dani žalosti koje su objavile Srbija i Srpska lista pečat su autorstva te organizacije, izjavio je Sveçla, uz tvrdnju da su pripreme za napad obavljene u Srbiji, na Radoičićevom imanju na Kopaoniku i na poligonu srpske vojske Pasuljanske livade, kao i da je cilj napada u Banjskoj bila aneksija sjevera Kosova.

Portparol Europske komisije Peter Stano ocijenio je da je u Banjskoj izvršen teroristički napad i da počinitelji moraju odgovarati pred sudom. U povodu proglašenja Dana žalosti u Srbiji, Stano je poručio da se EU protivi veličanju zločinaca i terorista i njihovu oplakivanju, jer „napadače nikada ne treba izjednačavati sa žrtvama“.

Poslije čega je Radoičić priznao da je 24. rujna sa sunarodnjacima došao u Banjsku da bi, kako je rekao, ohrabrio narod u otporu režimu kosovskog premijera Albina Kurtija, s tim da nije imao bilo kakvu pomoć vlasti u Beogradu niti ih je obavijestio o svojim namjerama.

„Obavještavam dežurne progonitelje srpskog naroda da sam osobno izvršio sve logističke pripreme za obranu srpskog naroda od okupatora i taj čin nema nikakve veze s mojim dosadašnjim političkim angažmanom“, naveo je Radoičić, poslije čega je policiji u Beogradu, „u svojstvu građanina“, dao izjavu o događajima u Banjskoj. Poručio je da je na sjever Kosova otišao da bi ohrabrio Srbe u pružanju otpora Kurtijevu režimu, radi “ostvarenja sna o slobodi srpskog naroda”.

Njegov advokat Goran Petronijević izrazio je uvjerenje da nema osnove za pokretanje bilo kakve procedure protiv Radoičića. „Oni nisu otišli na teritorij neke druge države, bili su na teritoriju svoje države, teritoriju svojih kuća, općina. To su ljudi koji su se pokušali vratiti svojim kućama i ništa više“, objasnio je Petronijević povratak u rodni kraj u vojnim uniformama, s ručnim bacačima, mitraljezima, bombama i automatskim puškama.

Beogradska policija je 10 dana poslije sukoba u Banjskoj privela Radoičića radi ispitivanja, nakon što je optužen da je tijekom devet mjeseci ove godine u Bosni i Hercegovini nabavljao oružje koje je preko Tuzle i Beograda prenosio i skladištio na Kosovu, da bi 24. rujna ljude u Banjskoj doveo u opasnost.

Sud u Beogradu odbio je zahtjev tužiteljstva za određivanjem pritvora Radoičiću pa je već sljedećeg dana bio na slobodi, ali uz oduzimanje pasoša i zabranu napuštanja Srbije i odlaska na Kosovo. Kao da se 24. rujna Radoičić našao u Banjskoj nakon što je na Kosovo ušao u uniformi s automatskom puškom, pokazavši policiji na administrativnom prijelazu osobne dokumente.

Ni poslije više od mjesec dana nema odgovora na pitanje kako je moguće da je Radoičić unio iz Tuzle u Srbiju toliko oružja pored policija dvaju entiteta u BiH, graničnih policija, posebnih jedinica čiji je zadatak sprječavanje dolaska migranata? Kako je Radoičić s tridesetak ozbiljno naoružanih ljudi uspio ući iz centralne Srbije na Kosovo? Što su radile policija, sigurnosno-informativna agencija (nasljednica Službe državne sigurnosti) i obavještajne službe Vojske Srbije? Nema odgovora ni na pitanja kako su se članovi te grupe uspjeli vratiti u Srbiju, što se dogodilo s oružjem koje su donijeli i s ostalim Radoičićevim suborcima. Je li netko od njih uhapšen?

Vučić je izjavio da je prošle godine u blizini administrativne linije s Kosovom bilo angažirano 14.000 pripadnika Vojske Srbije. KFOR tvrdi da ima dobru suradnju sa srpskom vojskom i da je osnovni zadatak više od 4000 vojnika misije NATO-a na Kosovu osiguravanje slobode kretanja svih građana bez obzira na to kojoj zajednici pripadali. Unatoč tim tisućama vojnika, 24. rujna u Banjskoj je došlo do ozbiljnog oružanog sukoba.

Generalni sekretar NATO-a Jens Stoltenberg je prije dvadesetak dana, na sastanku ministara obrane članica alijanse, ocijenio da KFOR mora biti ojačan. U okolnostima ratova u Ukrajini i Izraelu, Stoltenberg je smatrao kako je potrebno poručiti da bi se Beograd i Priština trebali suzdržati od akcija koje mogu pogoršati sigurnosnu situaciju na Kosovu.

„Potrebno je da se Beograd i Priština uključe u dijalog, jer je to jedini način za ostvarenje trajnog mira na Kosovu“, rekao je Stoltenberg, navodeći da je NATO zbog rasta napetosti uputio pojačanje KFOR-u od nekoliko stotina vojnika iz Velike Britanije, Rumunjske i Bugarske. U sjedištu NATO-a u Bruxellesu naglašavaju da je KFOR njihova najduža i najmnogobrojnija misija, u čijem su sastavu vojnici iz 27 zemalja. Ističu da je za provođenje zakona na Kosovu u prvom redu odgovorna policija, da je na sljedećem nivou to zadatak EULEX-a i da je KFOR posljednja stepenica u tom nizu. Na pitanje izvjestitelja Nacionala kako je moguće da je Radoičić s relativno velikim brojem ljudi i značajnom količinom oružja i vojne opreme nesmetano ušao iz Srbije na Kosovo i vratio se poslije sukoba, u sjedištu NATO-a su odgovorili: „Administrativna linija je duga, neke dijelove je nemoguće kontrolirati. Čak i kada bismo 4500 pripadnika KFOR-a postavili na tu liniju, ona ne bi bila potpuno osigurana. Nadamo se da će sve strane izvući prave zaključke poslije sukoba u Banjskoj.“

Vođom terorističke grupe proglašen je Milan Radoičić, potpredsjednik stranke Srpska lista, Vučićeva produžena ruka na Kosovu. FOTO: Milos Tesic/ATAImages/PIXSELL

Laik bi mogao pomisliti da se najvažniji dio mandata KFOR-a – osiguravanje slobode kretanja svih građana bez obzira na to kojoj zajednici pripadali, u najvećoj mjeri odnosi na zajednicu do zuba naoružanih muškaraca u uniformama. Čini se da njihovo kretanje nitko ne ugrožava.

Vučić je, inzistirajući da država Srbija nema nikakve veze s Radoičićevim akcijama, ponudio objašnjenje vezano uz opremu zaplijenjenu u Banjskoj: „To nisu uniforme vojske i policije Srbije. Uniforme se kupuju svuda na tržištu i nikakav ih problem nije nabaviti. Nikakvog tu specijalnog oruđa i oružja nije bilo koje se ne može naći bilo gdje.“

Srpske vlasti su, inače, krajem lipnja s ponosom saopćile da su građani u akciji koja je trajala gotovo dva mjeseca predali više od 104.000 komada neregistriranog oružja.

Usprkos ograđivanju Beograda, Balkanska regionalna istraživačka mreža (BIRN) tvrdi da je oružje zaplijenjeno u Banjskoj prošlo kroz sistem države Srbije u prethodnih pet godina. Na temelju fotografija i videosnimki BIRN je naveo da su zaplijenjeni meci kalibra 7,62×39 milimetara proizvedeni lani u tvornici Belom u Užićima.

Minobacački projektili i ručni protutenkovski bacači „Zolja“ remontirani su 2018. i 2021. u Kragujevcu. Automatski bacač granata M93 napravljen je u Kragujevcu i u nekom momentu je bio u Tehničkom remontnom zavodu u Čačku. Minobacačke projektile od 60 milimetara proizvodi kompanija Krušik iz Valjeva, a mine pronađene u Banjskoj naknadno su remontirane u državnim firmama u Srbiji, tvrdi BIRN.

Što pokreće pitanja kao što su je li to oružje ukradeno iz državnih magazina, je li prodano privatnim trgovcima koji su ga proslijedili Radoičiću ili mu ga je neko iz vrha države poklonio?

Na odgovor bi mogla ukazati činjenica da je Ministarstvo trgovine Srbije odbilo, na zahtjev BIRN-a, dostaviti podatke o prodaji i izvozu municije proizvedene u tvornici Belom u Užićima koja je zaplijenjena u Banjskoj. Kao razlozi odbijanja navedeni su „sigurnosni i ekonomski interesi“ Srbije.

Iz BIRN-a su naglasili da je to prvi put u proteklih nekoliko godina da im Ministarstvo trgovine odbija odgovor vezan uz dozvole za izvoz oružja. Europski parlament zatražio je 19. listopada od Europskog vijeća i Komisije da uvedu mjere protiv Vlade Srbije ako se dokaže direktna umiješanost u okršaj u Banjskoj. Zatraženo je da se utvrde i sankcioniraju počinitelji, inicijatori, organizatori… Beograd je pozvan na punu suradnju s kosovskom policijom u istrazi o Banjskoj, kao i da Radoičića izruči Prištini.

Vučića je ta poruka zatekla u Pekingu, gdje se nakratko susreo s predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom, za kojeg je rekao da „puca od samopouzdanja“.

Poruka koju je Vučić iz Pekinga uputio srpskoj javnosti, ali i Bruxellesu, glasila je: Azija i Afrika su naša budućnost – uz, razumije se, dalji nastavak europskog puta. Dok se na summitu Berlinskog procesa u Tirani inzistiralo na ulasku zemalja Zapadnog Balkana u EU do 2030. godine i paketu Bruxellesa od 30 milijardi eura pomoći, namijenjenom državama regije, Vučić je u Pekingu uzeo od Kine kredite vrijedne četiri milijarde eura. U skladu sa stavom da je strateški cilj Zapada, za razliku od Kine i Moskve, da Beograd prizna nezavisnost Kosova bez obzira na to je li za to „razlog Banjska ili nešto drugo“.Vučić je spomenuo i mogućnost da Srbija dio deviznih rezervi čuva u kineskim juanima. Naravno da je Narodna banka Srbije odmah saopćila da razmatra tu mogućnost, „imajući u vidu visoki nivo deviznih rezervi, činjenicu da juan ulazi u valutnu strukturu vanjskog duga Srbije, kao i internacionalizaciju juana i njegov sve veći značaj u globalnim plaćanjima i na međunarodnom financijskom tržištu“.

Washington je na sjednici Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda zatražio da Beograd izruči osobe osumnjičene da su odgovorne za sukob u Banjskoj.

Usprkos svemu, EU i dalje tretira Vučića kao jedinog legitimnog sugovornika u pregovorima Beograda s Prištinom.

Usprkos ograđivanju Beograda, Balkanska regionalna istraživačka mreža (BIRN) tvrdi da je oružje zaplijenjeno u Banjskoj prošlo kroz sistem države Srbije u proteklih pet godina

Član srpskog parlamenta iz opozicijske stranke Zajedno Nikola Nešić poručio je poslije višednevnog boravka u Bruxellesu da u EU „ne krije da joj je Vučić u ovom trenutku rješenje za stabilnost regije, jer na opozicijskoj strani Srbije ima toliko aktera da se nemoguće fokusirati i prepoznati tko je relevantan“.

Bruxelles nastavlja posredovati u pregovorima Vučića i Kurtija o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine. Visoki predstavnik EU-a za vanjsku politiku i sigurnost Josep Borrell u četvrtak je izjavio da su odvojeni razgovori Vučića i Kurtija s predstavnicima Bruxellesa završeni bez dogovora. Iako su prethodno Vučić i Kurti imali sastanke s predsjednikom Francuske Emmanuelom Macronom, njemačkim kancelarom Olafom Scholzom i predsjednicom talijanske vlade Giorgiom Meloni.

U petak su Macron, Scholz i Giorgia Meloni zatražili da Kurti pokrene proceduru formiranja zajednice općina s većinskim srpskim stanovništvom na Kosovu, a od Vučića da Beograd de facto prizna nezavisnost Kosova.

Vučić je u nedjelju odgovorio: „Naša zemlja nije u lakoj poziciji, ali ljudi nemaju razloga za brigu, izdržali smo i izdržat ćemo… Ja sam rekao da smo spremni ispunjavati obaveze, a onda sam stavio zarez i dodao da ne možemo prihvatiti ništa vezano za priznanje Kosova i članstvo u UN-u. Tražili su da se osudi nasilni akt paramilitarnih grupa koje podržavaju srpske vlasti. To su željeli naši susjedi ubaciti, ali nije prošlo. Svi znaju tko su ti susjedi. Albanci nisu, oni nisu članovi Europskog vijeća“, rekao je Vučić.

I tako se beskrajna priča o Srbiji kao žrtvi nastavlja.