Nastava za manjine u Karlovačkoj županiji organizirana u devet škola

Autor:

Zagreb, 07.09.2009 - Arhivska fotografija od 01.09.2008. godine prikazuje djecu u Osnovnoj školi "Vladimir Nazor" na poèetku nove školske godine. Školska godina 2009/2010. danas je poèela za oko petsto tisuæa uèenika u Hrvatskoj, meðu kojima je i 39.365 onih koji su prvi puta sjeli u školske klupe. Premda je ove školske godine u prve razrede osnovnih škola upisano 1227 prvašiæa više u odnosu na predhodnu 2008/2009. školsku godinu, u osnovnim æe školama ipak biti manje uèenika nego lani. Naime, osmi razred završilo je 49.122 uèenika što je oko 10.000 više nego što ih se upisalo u prvi, sudeæi po privremenim podacima dosad dostavljenim Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa (MZOŠ) iz ureda državne uprave.
foto FaH/ Dario GRZELJ/ ds

FaH/ Dario GRZELJ/ ds

U Karlovačkoj županiji obrazovanje na materinskom jeziku provodi se po modelu C za srpsku, bošnjačku i albansku nacionalnu manjinu u devet škola, što znači da je tim učenicima, uz redovitu nastavu na hrvatskom jeziku, dodatno organizirana dopunska nastava za grupu predmeta za manjine.

Priopćeno je to u utorak nakon sastanka zamjenika županice Dejana Mihajlovića s predstavnicima Agencije za odgoj i obrazovanje i Ministarstva znanosti i obrazovanja te s ravnateljem Uprave za nacionalne manjine Nandorom Čapom i načelnikom Sektora za obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina Milanom Vukelićem.

Na sastanku je zaključeno da je Karlovačka županija spremna saslušati prijedloge škola za poboljšanje i napredak u provođenju nastave po specifičnim potrebama za obrazovanje na jeziku i pismu nacionalnih manjina i probleme na koje s tim u vezi upozoravaju provoditelji programa i osobe za nadzor, rekao je Dejan Mihajlović, zamjenik županice iz redova srpske nacionalne manjine.

Naime, u ime Agencije za odgoj i obrazovanje pomoćnica ravnateljice Đurđa Kulušić i viša savjetnica za srpsku nacionalnu manjinu Natalija Koprenica rekle su kako njihov nadzor pokazuje da je rad manjinskih nastavnika u većem dijelu dobar, ali su kod manjeg broja nastavnika uočene nepravilnosti prema stručnoj spremi ili nepoloženim ispitima pedagoške grupe predmeta, ili pak u nedovoljnom poznavanju manjinskog jezika i pisma.

Kod srpske nacionalne manjine, rekao je Mihajlović, uskoro slijedi i smjena generacija te je zaključeno da treba omogućiti obrazovanje novoga nastavnog kadra.

Obrazovanje na materinskom jeziku i pismu opće je priznato pravo pripadnika nacionalnih manjina

U ime Uprave za nacionalne manjine Nandor Čapo je istaknuo da se pravo na obrazovanje na materinskom jeziku i pismu ostvaruje na temelju Ustava, Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina, Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi i Zakona o odgoju i obrazovanju na jeziku i pismu nacionalnih manjina, sve u skladu s dokumentom Državnim pedagoškim standardom.

To je pravo, rekao je Čapo, u skladu s europskim standardima “za stvaranje ozračja empatije, prihvaćanja i razumijevanja prema manjinama u čitavom društvu kako bi se ostvarili interkulturalni principi u odgojno-obrazovnom procesu”.

Odluku o upisu učenika na neki od obrazovnih modela na jeziku i pismu nacionalnih manjina donose roditelji prilikom upisa učenika u osnovnu ili srednju školu, a u Karlovačkoj se županiji nastava za manjine provodi po najnižem C modelu, i to u Karlovcu u Osnovnoj školi “Braća Seljan” za albanski jezik i kulturu, u Cetingradu za bosanski jezik i kulturu, te za srpski jezik i kulturu na Turnju u Karlovcu, u Prvoj osnovnoj školi u Ogulinu i njezinoj područnoj školi u Ogulinskom Hreljinu, te u Plaškom, Skakavcu, Krnjaku, Vojniću, Drežnici i Jasenku.

Nastavu u jedinstvenom predmetu na jeziku i pismu manjine kojoj učenik pripada provodi jedan nastavnik za grupu predmeta: jezik i književnost, geografiju, povijest i glazbenu i likovnu umjetnost.

 

Komentari

Morate biti ulogirani da biste dodali komentar.