Ekonomisti se hvale kako su imali pravo da će inflacija biti “prolazni poremećaj”. U Njemačkoj skupoća jenjava i proizvodi su još samo 4,1% skuplji od prošle godine. Ali radovanju ipak nema mjesta.

Brojke službenog izvješća njemačkog Statističkog ureda doista pokazuju kako je s poskupljenjima završeno: ovog travnja su cijene proizvoda u prosjeku veće još samo 4,1% nego prije godinu dana, poskupljenje prema ožujku je još doista nikakvih  0,3%, piše Deutsche Welle.  Ovaj ured doduše analizira proizvođačke, dakle veleprodajne cijene, ali u Njemačkoj to ne mora brinuti potrošače. Obzirom na žestoku konkurenciju trgovačkih lanaca lako će biti da će cijene nekim proizvodima na policama trgovina konačno opet postajati i niže od službenih statistika.

Ako pogledamo da su poskupljenja prošlog kolovoza i rujna iznosila još preko 45%, krivulja poskupljenja doista potvrđuje tvrdnje mnogih ekonomista – a i političara kako je inflacija koja je izbila početkom napada Rusije na Ukrajinu tek rezultat “poremećaja odnosa ponude i potražnje” i kako će poskupljenjima neminovno doći kraj u dogledno doba.

To se doista događa – u određenoj mjeri. Naime dok je u proteklim mjesecima upravo cijena energenata bio glavni generator poskupljenja, oni su u travnju poskupjeli još samo 2,8% obzirom na prošli travanj i učinkovito “spustili” čitavu stopu poskupljenja. Usprkos tome što rat još traje i što će teško ikad više njemačkim potrošačima teći jeftin plin i nafta iz Rusije u tolikoj mjeri kao prije ovog rata, energenti su upravo čudno jeftini.

Čarolija brojki

No makar je vjerojatno kako se cijene doista smiruju i kako neće više biti tolikih poremećaja kakva su nastupila izbijanjem rata i proglašavanjem gospodarskih sankcija, njemački potrošači nemaju razloga trčati u trgovinu i kupiti bocu pjenušca da proslave ove brojke. Jer to su uobičajene čarolije statistike i kako se podaci tumače: ako se kaže kako je poskupljenje u travnju bilo još 4,1% prema prošloj godini, onda se to uspoređuje s prošlim travnjem kad su cijene već divljale – poskupljenje je bilo 33,5% u usporedbi s travnjem 2021. Čak i u Hrvatskoj je jestivog ulja bilo dovoljno na policama, ali u Njemačkoj su regali bili praktično prazni. Tome je definitivno došao kraj. Drugim riječima, cijene ne rastu, ali su ostale na visokoj razini i dug je put dok se one doista ne počnu smanjivati. Još je gore potrošačima što Statistički ured barata prosjekom svih cijena, makar su neke jedva zanimljive normalnim građanima. A kod onih koje ih može zanimati, skupoća još uvijek žari i pali: cijene živežnih namirnica su i u travnju postale 13,6% skuplje obzirom na prošli travanj, a kod nekih namirnica su eksplodirale već i zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta i loših uroda. Šećer je skuplji 88,9%, prerađevine od krumpira 40,5%, svinjetina 18,5%, mlijeko 23,3%… Kraj je jedino došao ludilu praznih polica s jestivim uljem: neprerađena biljna ulja su čak pojeftinila 35,7%.