Policija i osoblje za sigurnost su primijenili fizičku silu protiv ekoloških aktivista i prosvjednika u Omišlju krajem prošlog mjeseca, što je izazvalo ozbiljne ozljede među članovima organizacije Extinction Rebellion Zagreb (XR), što je privuklo pažnju medija.

Raspravljaju se dvije ključne teme: nasilje koje su pretrpjeli aktivisti i nedostatak šire diskusije o energetskoj i klimatskoj politici u Hrvatskoj, posebno u vezi s daljnjom upotrebom fosilnih goriva. “Kao znanstvenici, naglašavamo važnost poštivanja znanstvenih činjenica kao osnove za donošenje kvalitetnih političkih odluka koje će se dosljedno provoditi. To je ključno kako bismo suzbili sve veće patnje ljudi i gubitak okoliša i biološke raznolikosti na globalnoj razini”, istaknuo je kemijski stručnjak Nikola Biliškov s Instituta Ruđer Bošković. On također sudjeluje u inicijativi Znanstvenici za klimu – Hrvatska, koja je javno kritizirala odnos države prema aktivistima.

Biliškov naglašava znanstveno stajalište koje je sveprisutno, a to je da plinska industrija i upotreba plina kao fosilnog goriva uzrokuju ozbiljnu klimatsku štetu. “Negiranje problema klimatskih promjena vodi nas prema katastrofalnim budućim scenarijima. Prestanak upotrebe fosilnih goriva je jedini način da spasimo budućnost i sačuvamo svijet za nadolazeće generacije. Novi investicijski ciklusi u fosilna goriva, uključujući plin, uvode nas u ovisnost o njima, što se može smatrati ozbiljnim klimatskim zločinom. Plinska industrija, poput drugih fosilnih industrija, snosi odgovornost za posljedice klimatskih promjena i sve veće materijalne štete.”

“Glede percepcije političkih elita, plin je pogrešno predstavljen kao tranzicijsko gorivo. Osim toga, često se koristi pridjev ‘prirodni’ što ne odražava njegovu suštinu kao ugljikovodika, čijim sagorijevanjem nastaje ugljični dioksid. Ono što plinu daje prednost u odnosu na ugljen ili naftu je činjenica da daje više energije po jedinici mase. Međutim, plinska industrija pokazala se kao povoljno tlo za korupciju na svim razinama. To je posebno vidljivo u temeljima dominantnog ekonomske sustava, kapitalizma, kroz ekstraktivistički kolonijalizam i održavanje patrijarhalnih odnosa”, ističe Nikola Biliškov za DW.

“Glas eko-aktivista potrebno je čuti jer naglašavaju da fosilni plin nije rješenje za klimatske promjene”, komentirao je Goran Krajačić, stručnjak sa Zavoda za energetska postrojenja, energetiku i okoliš na zagrebačkom Fakultetu strojarstva i brodogradnje. “Nipošto ne smijemo smatrati plin tranzicijskim gorivom. Možda bi njihov prosvjed bio još učinkovitiji da se održava ispred zgrade Vlade, ministarstava, sjedišta gradonačelnika i načelnika, dobavljača i distributera fosilnih goriva, uz zahtjev da se ukinu subvencije za fosilna goriva i da se fosilni plin izbaci iz sektora gdje nije neophodan.”

To se posebno odnosi na grijanje prostora, pripremu tople vode, kuhanje i slične namjene, za koje postoje održive alternative poput sustava daljinskog grijanja bez emisija, dizalica topline, solarnih toplinskih sustava i električnih rješenja.