Damir Skok, ravnatelj Zoološkog vrta, za Zagreb News govori o brojnim izazovima s kojima se susreće njegova ekipa koja pomaže ozlijeđenim srnama, šišmišima, pticama, zmijama…

Ako na cesti vidite ozlijeđenu divlju životinju ili vam zmija zaluta u dvorište, životinje će zbrinuti terenska ekipa Skloništa za nezbrinute životinje Grada Zagreba, poznatije kao Dumovec. Kada je potrebna pomoć oko životinja, terenska ekipa odaziva se na pozive veterinarske inspekcije, komunalnog redarstva, policije i vatrogasaca, ali na pozive građana najčešće izlaze na teren. Iako najčešće imaju posla s manjim životinjama, terenska ekipa iz Dumovca prije 10-ak dana sudjelovala je u nešto drugačijoj intervenciji nego inače, kakve najviše pamte. Na poziv policije zbrinuli su 50 kilograma teškog burmanskog pitona Biggija.

O toj intervenciji, ali i o svakodnevici terenske ekipe skloništa, Zagreb News je razgovarao s ravnateljem Zoološkog vrt grada Zagreba Damirom Skokom.

“Na intervenciju tijekom koje smo preuzeli burmanskog pitona Biggija, dugog 5,5 metara i teškog 50 kilograma, pozvala nas je policija. Policijski su službenici pri ulasku u stan opazili velikog pitona, a kako su privodili njegova vlasnika, mi smo trebali preuzeti brigu o životinji. Na intervenciju je izišla terenska ekipa Skloništa s Ivanom Cizeljom, kuratorom za ribe, vodozemce i gmazove u Zoološkom vrtu grada Zagreba.”, prepričava Skok, a s obzirom na to da smo se pitali kako uopće zbrinuti pitona od 50 kilograma, Skok nam objašnjava: “Budući da nam je rečeno da je riječ o pitonu uistinu impresivnih dimenzija, Cizelj je za njezin transport uzeo jedan svoj poplun. Naime, zmije se mogu prenositi u platnenoj vreći, a vreća Biggijevih dimenzija nije nam bila nadohvat ruke. Vlasnik pitona trudio se da ukrcaj životinje prođe bez njezina dodatna uznemiravanja. Pomogao je u prebacivanju pitona iz terarija u vreću, tj. poplun. Taj dio akcije zato je trajao kratko i prošao bez komplikacija. Biggija su naši kolege nosili iz stana nekoliko katova niže do izlaza iz zgrade. Pritom su zaključili da dugo nisu imali nešto toliko teško na svojim plećima.

U Zoološkom vrtu prije smještaja u karantenu zmija je pregledana. Utvrđeno je da je dobrog zdravlja i da se vlasnik o njoj dobro brine.” Skok nam objašnjava kako se susreću s raznovrsnim životinjama, a ključ uspjeha u njihovu poslu je poštovanje.

Pri intervencijama je ključno da životinji nikada ne pristupaju sa strahom, već s poštovanjem. Neke životinje osjete kakvu energiju šaljemo, zbog čega je važno da ostanu smireni te budu oprezni u postupanju kako ne bi ozlijedili životinju, sebe ili druge.

“U Zoološkom vrtu grada Zagreba većina se životinja navikla na ljude koji se o njima brinu, no naši se hvatači iz Dumovca svakodnevno na gradskim ulicama susreću sa životinjama koje vide prvi put. Tu do izražaja dolaze njihova smirenost, vještina i poznavanje životinja. Zahvaljujući tome mnoge, najčešće ozlijeđene divlje životinje, uspješno hvataju, prevoze na pregled u oporavilište za divlje životinje Zoološkog vrta te ih nakon oporavka vraćaju u prirodu. U svojem vozilu imaju niz oruđa kojima se služe na intervencijama. U slučaju zahtjevnijih intervencija priključuju im se i kolege iz Zoološkog vrta, zoolozi i veterinari”, objašnjava Skok.

Najčešće imaju posla s manjim životinjama poput pasa i mačaka, po kojima je Dumovec i najpoznatiji, a preuzimaju sve od kućnih ljubimaca do divljih životinja. Pune ruke posla imaju i s pticama te sa zmijama i šišmišima. Intervencije s velikim životinjama posebno pamte, poput prošlogodišnje intervencije u kojoj je glavni lik bio odbjegli poni. Najveće životinje s kojima imaju posla tijekom cijele godine su srne koje zalutaju u grad te ostaju ležati uz prometnice nakon udarca vozila. Skok tvrdi kako klasičnog radnog dana u njihovu poslu nema s obzirom na to da pod Ustanovu Zoološkog vrta Grada Zagreba osim zoološkog vrta spadaju i Dumovec te groblje i krematorij za kućne ljubimce Spomengaj.

“U mojem je planeru upisano mnogo sastanaka vezanih uz njihovo vođenje i razvoj, ali budući da sam po struci veterinar, a i čitav sam život vezan uz životinje, ne mogu pobjeći od kontakta s njima. Uključen sam u intervencije hvatača Skloništa, sudjelujem u pregledima životinja u Zoološkom vrtu, na mobitelu sam dostupan za sve koji traže pomoć ili savjet iz područja kojim se bavim. Svaki dan donosi nešto novo – od poroda morskog lava i popravka zuba risu do hvatanja odbjegle papige are i preuzimanja burmanskog pitona”, za kraj je objasnio Skok.