[quote_box_center]

• Dan planeta Zemlje obilježava se svake godine 22. travnja na svim kontinentima brojnim događajima posvećenim očuvanju i zaštiti okoliša

• Obilježavanje toga dana usmjereno je ka zaštiti prirodnih resursa našeg planeta i želi skrenuti pozornost na opasnosti koje prijete životu na Zemlji

• Ove se godine održava pod geslom “Naš je red da vodimo” s naglaskom na održivi razvoj

[/quote_box_center]

Dan planeta Zemlje obilježava se svake godine 22. travnja na svim kontinentima brojnim događajima posvećenim očuvanju i zaštiti okoliša, a ove godine pod geslom “Naš je red da vodimo” s naglaskom na održivi razvoj.

Obilježavanje toga dana usmjereno je ka zaštiti prirodnih resursa našeg planeta i želi skrenuti pozornost na opasnosti koje prijete životu na Zemlji zbog porasta globalnog onečišćenja.

Povodom ovogodišnjeg Dana, ističe se da bi 2015. mogla biti jedna od najvažnijih godina za zaštitu okoliša. Na Konferenciji stranaka Konvencije UN-a o klimatskim promjenama, koja će se krajem godine održati u Parizu, očekuje se prihvaćanje obvezujućeg sporazuma u cilju ograničenja rasta globalne temperature do dva Celzijeva stupnja do 2100. godine.

Zelenija budućnost ovisi o nama

Ministar zaštite okoliša i prirode Mihael Zmajlović izjavio je Hini u povodu Dana planeta Zemlje da je važno brinuti o zaštiti okoliša i razvoj Hrvatske temeljiti na načelima održivosti. “To znači razvoj temeljen na ekonomiji koja je zelena, niskougljična, prilagodljiva klimatskim promjenama i učinkovita u upotrebi resursa”, istaknuo je Zmajlović te poručio kako “zelenija budućnost ovisi o nama – našem odnosu prema prirodnim bogatstvima koja su naš najvrijedniji resurs, pa smo ga obvezni sačuvati za generacije koje dolaze”.

Iz najveće hrvatske udruge za zaštitu okoliša Zelene akcije poručuju kako ni ove godine nemaju razloga za slavlje.

Predsjednik Zelene akcije Bernard Ivčić izjavio je Hini da Vlada zagovara tri problematična projekta – hidroelektranu (HE) Ombla, termoelektranu (TE) na ugljen Plomin C i bušenje Jadrana zbog nafte.

“TE na ugljen Plomin C su građani Labinštine prije tri tjedna odbili na referendumu na kojem je izlaznost bila slična izlaznosti na drugim referendumima, ali unatoč tome Vlada i HEP inzistiraju na ugljenu kao energentu. Za HE Omblu upravo traje javna rasprava o utjecaju na ekološku mrežu, a da pri tome nisu nadopunjeni ostali segmenti Studije utjecaja na okoliš, koja je napravljena još prije 16 godina.

Ivčić kaže da je premijer Zoran Milanović prije mjesec i pol dana najavio referendum o eksploataciji ugljikovodika iz Jadrana, da bi potom svoje obećanje relativizirao i povukao.

“Ako Vlada ne održi referendum o toj temi, okupit ćemo široki krug udruga i sindikata te sami inicirati referendum”, najavio je Ivčić.

Iz nezavisne svjetske organizacije za zaštitu prirode World Wide Fund for Nature (WWF) ističu kako je njihov prioritet u Hrvatskoj očuvanje prirodnih rijeka.

“Kroz UNESCO-ov Prekogranični rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav stavljamo naglasak na važnost netaknutih rijeka i dobrobiti koje nam one pružaju, ali i o opasnostima koje im prijete. Lokalno stanovništvo educiramo o njihovoj važnosti, a s nevladinim sektorom radimo na praćenju rijeka, kako se na prirodno važnim riječnim područjima ne bi događala iskapanja ili regulacije koje bi ugrozile ekosustave i biološku raznolikost”, poručuju iz WWF-a.

WWF svake druge godine objavljuje Izvještaj o stanju planeta, a u njegovu zadnjem izdanju upozoreno je da se broj sisavaca, ptica, gmazova, vodozemaca i riba širom svijeta prepolovio tijekom posljednjih 40 godina. Broj jedinki kopnenih i morskih vrsta manji je za 39 posto, dok je slatkovodnih vrsta 76 posto manje. Bioraznolikost nestaje u svim dijelovima planeta, no najizraženija je u tropskom dijelu – primjerice u Južnoj Americi smanjila se za 83 posto populacija divljih vrsta.

Stranka ORaH na Dan planeta Zemlje predstavlja svoje sektorske politike – krajobraza te biološke raznolikosti i zaštite prirode.

Cilj politike krajobraza je potaknuti stvaranje održivih krajobraza visoke kvalitete i posebnosti u kojima je postignuta harmonizacija prirodnog i društveno-ekonomskog okoliša putem učinkovitog sustava planiranja i upravljanja, te time očuvati prirodne i kulturne krajobraze Hrvatske.

Zbog trošenja velikih površina za nove djelatnosti, brojna su naselja na području Hrvatske u najvećoj mjeri već izgubila svoju krajobraznu vrijednost i prepoznatljivost.

Velik pritisak na ekosustav

Vezano za politiku biološke raznolikosti i zaštite prirode, u ORaH-u ističu kako je zbog pretjeranog iskorištavanja resursa pritisak na ekosustave danas velik, a očituje se u zagađenju, unosu egzotičnih vrsta te promjeni klime, čime je direktno ugrožen razvoj zajednica, što predstavlja ozbiljnu prijetnju čovječanstvu.

“Politika biološke raznolikosti i zaštite prirode ima za cilj osigurati izgradnju sustava vrijednosti i politike koji će nam omogućiti zdravlje i blagostanje i dovođenje naših ekoloških sustava u ravnotežu kako bi se mogli oduprijeti nesigurnostima u budućnosti”, poručuju iz ORaH-a.

Počeci obilježavanja Dana planeta Zemlje sežu u 1970. godinu kad su pod vodstvom američkog senatora Gaylorda Nelsona diljem SAD-a održane prve masovne demonstracije za zaštitu okoliša na kojima je sudjelovalo više od 20 milijuna ljudi, a prozvane su “Nacionalnim skupom o okolišu”.

Obilježavanje Dana na međunarodnoj razini ponovno je aktualizirano 1990. kada je u manifestacijama sudjelovalo više od 200 milijuna ljudi diljem svijeta, što je dalo veliki poticaj održavanju Konferencije UN-a o okolišu i razvoju u Rio de Janeiru 1992. godine. UN je 2009. godine proglasio 22. travnja i “Međunarodnim danom majke Zemlje”.

U Hrvatskoj se Dan planeta Zemlje organizirano obilježava od 1990. godine, uz značajan angažman udruga za zaštitu okoliša i prirode.

Piše: Marina Bujan