Više izvora Nacionalu je potvrdilo da bi uskoro moglo doći do eskalacije nasilja u borbi za atraktivno zemljište u zapadnom dijelu Zagreba, koje budućim građevinskim investitorima može donijeti zaradu od barem nekoliko desetaka, a vjerojatno i stotinu milijuna eura. Riječ je o građevinskom zemljištu u vlasništvu Tvornice olovaka Zagreb. Za upravljanje TOZ-om ogorčeno se bore direktor te tvrtke Tihomir Lalić i kontroverzni poduzetnik Josip Galinec.

Obojica su agresivni u uzajamnim napadima, zasipaju se kaznenim prijavama, tužbama i protutužbama upućenim Uskoku, Državnom odvjetništvu, Poreznoj upravi, Trgovačkom i Županijskom sudu.

Zadnji u nizu tih obračuna započeo je u ponedjeljak, 16. ožujka, kad je doneseno rješenje Županijskog suda u Zagrebu o pokretanju istrage protiv Tihomira Lalića, Nenada Markovića i još nekih osoba koje su povezane s njima dvojicom. Istraga je otvorena na temelju kaznenih prijava koje su još prije nekoliko godina podnijeli Industrogradnja i Udruženje malih dioničara TOZ-a. Lalić i Marković žalili su se na to rješenje.

U središtu njihovih obračuna zemljište je u vlasništvu TOZ Penkale. Radi se o 60.000 kvadratnih metara u zapadnom dijelu Zagreba. Stručnjaci za nekretnine, ne želeći da se spominje njihovo ime, za Nacional su zemljište procijenili na vrijednost između 3 i 4,8 milijuna eura. Urbanističkim planom na tom je zemljištu predviđeno stambeno naselje s 800 do 1000 stanova, čija se vrijednost prema medijskim napisima 2008. procjenjivala na iznos između 150 i 200 milijuna eura, što bi danas, s obzirom na tržišne okolnosti, iznosilo nešto manje, ali i dalje barem stotinu milijuna eura.

Tvrtka bi u svom vlasništvu trebala imati uknjiženu i vrijednost brenda Penkala. Brend, ma koliko to nevjerojatno zvuči, nije procijenjen pa mu je vrijednost trenutačno nepoznata. Tvrtka već godinama posluje u minusu koji se smanjuje, prošla je predstečajnu nagodbu, a prema posljednjim dostupnim informacijama TOZ Penkala ima samo 63 zaposlenika. Njihove plaće iznose prosječno 2500 kuna.

Tihomir Lalić javnosti je postao poznat kad je u polugodišnjem izvještaju o poslovanju TOZ Penkale za 2014. objavio da namjerava kupiti žirafu za poboljšanje poslovanja. S njim je blizak odvjetnik Nenad Marković, svojedobno najveći pojedinačni dioničar TOZ-a, a sada predsjednik Nadzornog odbora te tvrtke. Nekadašnji predsjednik Uprave TOZ-a Damir Lamza optuživao ga je 2006. za sukob interesa pri preuzimanju položaja šefa Nadzornog odbora. Lalić optužuje predsjednika Uprave Industrogradnje Adama H. Teegera i Josipa Galinca, predsjednika Nadzornog odbora Industrogradnje, da se žele dokopati upravljanja TOZ Penkalom kako bi rascjepkali tvrtku, otpustili sve radnike i iz nje izvukli sve vrijednosti, odnosno zemljišta, zalihe i ostalu imovinu koja se može brzo unovčiti. “Povijest poslovnih poteza tog dvojca i tvrtki povezanih s njima navodi na zaključak da od TOZ Penkale nakon njihova preuzimanja ne bi ostalo ništa”, izjavio je Lalić i Nacionalu detaljno obrazložio svoje sumnje u Teegerove i Galinčeve namjere. Objasnio je da je predsjednik Uprave Industrogradnje Adam H. Teeger partner u fondu Ethemba Capital, registriranom u Velikoj Britaniji, koji je imao dvije indikativne investicije u ovom dijelu kontinenta. Jedna od tih investicija, preko tvrtke TAB iz Amsterdama, bila je 2008. upravo u Industrogradnju, nakon čega se ta tvrtka srozala na vrlo nisku razinu i otada je otpušteno 700-tinjak radnika. Druga investicija Ethemba Capitala odnosi se na preuzimanje Nikšićke željezare u Crnoj Gori preko tvrtke Montenegro Specialty Steel (MNSS), nakon čega je Nikšićka željezara u godinu dana propala, uz niz iznimno potresnih događaja (jedanput su čak radnici napali i izbacili Upravu MNSS-a, što se može vidjeti i na YouTubeu).

I Lalić i Galinec tvrde da su Industrogradnja i TAB u vlasničkoj strukturi Industrogradnje, ali to nije bilo moguće potvrditi. Ni jedne od spomenutih tvrtki nema na popisu deset najvećih dioničara što ga vodi Središnje klirinško depozitarno društvo (SKDD).

Zanimljivo je da se osim dviju fizičkih osoba, Centra za restrukturiranje i prodaju (CERP) i TOZ Penkale svi ostali najveći dioničari vode preko skrbničkih računa. “S obzirom na iskustva koja donosi Ethemba Capital preko svojih tvrtki, ne treba mi kristalna kugla da vidim kakva bi sudbina mogla zadesiti TOZ Penkalu kad bi TAB, Industrogradnja ili neko projektno društvo osnovano od tih tvrtki preuzelo upravljanje TOZ-om”, poručio je Lalić.

Nadalje, Lalić tvrdi da bi i samoj Industrogradnji uskoro moglo zaprijetiti gašenje zbog niza malverzacija. Zbog tih sumnji podnio je prijavu Poreznoj upravi. Njome dovodi u pitanje ovrhu nad Industrogradnjom vrijednu 150 milijuna kuna koju je poduzela tvrtka Mostborn Limited, jer je ta tvrtka, osnovana 19. kolovoza 2014. u Britaniji, postojala tek dva dana prije nego što je 21. kolovoza 2014. ovršila Industrogradnju. U ta dva dana Mostborn je uspio dobiti zadužnicu na 150 milijuna kuna (20. kolovoza 2014.), a Industrogradnja se uopće nije žalila na taj postupak. Lalić se pita kojim je pravnim poslovima Mostborn stekao imovinsku korist vrijednu 150 milijuna kuna, je li u zakonskom roku od 30 dana podmirio obveze plaćanja PDV-a i ostale. Sumnja i u poštivanje zakonske procedure: je li Industrogradnja pribavila sve potrebne suglasnosti Skupštine i Nadzornog odbora za opterećenje svoje imovine u iznosu od 150 milijuna kuna, s obzirom na to što su i Skupština i Nadzorni odbor zadnji saziv imali u veljači 2014. godine? Također pita zašto je Industrogradnja grupa otuđila i opteretila svoju imovinu suprotno sklopljenoj predstečajnoj nagodbi kojom je predviđeno da se sva dugovanja nastala prije sklapanja te nagodbe podmire prema uvjetima iz nagodbe, odnosno dionicama, jer je dugovanje od 150 milijuna kuna nastalo nakon sklapanja predstečajne nagodbe. Neobičnim smatra i to što upisana obaveza ne postoji i nije evidentirana u poslovnim knjigama Industrogradnje, kao i to što ni Zagrebačka burza ni dioničari Industrogradnje ne znaju za to opterećenje.

S Lalićem i Markovićem u sukobu su Adam H. Teeger, predsjednik Uprave Industrogradnje i partner u fondu Ethemba Capital, vlasniku tvrtke TAB, preko koje je preuzeo Industrogradnju, i Josip Galinec, sadašnji predsjednik Nadzornog odbora Industrogradnje, nekadašnji predsjednik Uprave i većinski vlasnik Industrogradnje. Galinec je u žarište zanimanja javnosti dospio u rujnu 2008. kad je pretučen na parkiralištu u središtu Zagreba. Vlasnik je brokerske tvrtke To One i spominje se kao svjedok u suđenju za aferu u vezi s Karlovačkom bankom.

Galinec tvrdi da je još 2008. Industrogradnja sklopila sporazum o zajedničkom ulaganju i ušla u vlasničku strukturu TOZ-a te je za dionice 16,5 milijuna kuna uplatila Daliborki Planinčević, nevjenčanoj supruzi Nenada Markovića, sadašnjeg predsjednika Nadzornog odbora TOZ Penkale. Nakon toga, sukladno potpisanim dokumentima, Industrogradnja je očekivala da će preuzeti kontrolu i upravljanje TOZ-om.

“Danas smo u 2015., a Industrogradnja nije dobila ni mogućnost da sudjeluje u upravljanju TOZ-om ni mjesto u Nadzornom odboru. Industrogradnji do danas nije preneseno vlasništvo nad dionicama, niti je Industrogradnja dobila natrag svoj novac. Stoga mislim da je poprilično razumljiv razlog našeg spora”, kaže Galinec.

On tvrdi da je Industrogradnja tvrtki Maneda u vlasništvu Nenada Markovića dala mjenice i zadužnice kojima se jamčilo plaćanje kupoprodajne cijene u trenutku kad dionice budu prenesene, kako je to bilo definirano dokumentima. Galinec tvrdi da je Marković te mjenice i zadužnice aktivirao pa je, osim 16,5 milijuna kuna, Industrogradnji uzeo još nešto više od 20 milijuna kuna. Galinec tvrdi da je od 2008. Industrogradnja najveći pojedinačni dioničar TOZ Penkale pa kaže da je zato razumljiv interes te tvrtke za poslovanje i budućnost TOZ Penkale. Odbacuje Lalićeve navode da se radi o tajnim planovima, kaže da planovi Industrogradnje nisu tajna i da su prezentirani svim zainteresiranim stranama. Ti se planovi odnose na preseljenje pogona TOZ Penkale na drugu lokaciju uz investiciju strateškog partnera tvrtke Koh-i-Noor Hardmuth u daljnju proizvodnju i iskorištavanje parcele u Poljičkoj ulici za gradnju stambenog naselja, koje je zbog stanja na tržištu nekretnina sada “na dugom štapu”. “Prošlotjednom zahtjevu Industrogradnje za smjenom, pokretanjem istrage i podizanjem tužbe za naknadu štete protiv Lalića i s njim povezanih drugih osoba pridružilo se još 100-tinjak dioničara TOZ Penkale. Zajedno s CERP-om koji predstavlja državu i koji će nam se pridružiti, držimo veliku, kvalificiranu većinu dionica s udjelom u vlasništvu TOZ-a od 75 posto. Stoga se postavlja pitanje koga Lalić i Marković sada štite i predstavljaju, jer bi trebali raditi u ime i za interes vlasnika”, istaknuo je Galinec.

Galinec ne vidi ništa sporno u tome što je britanska tvrtka Mostborn, koja je postojala samo dva dana, aktivirala zadužnicu od 150 milijuna kuna prema Industrogradnji. To nije htio komentirati, iako tvrdi da dobro zna o čemu se tu radi i da Industrogradnja time nije oštećena. Tu tvrdnju nije htio objasniti.

Galinec optužuje Lalića da je TOZ Penkalu oštetio za višemilijunske iznose, da ga je zbog toga tužio i da je to utvrdila i Porezna uprava. Ovaj višegodišnji sukob provlači se i kroz sazivanja i održavanja skupštine TOZ Penkale, a prije desetak dana predan je i zajednički zahtjev dioničara TOZ-a, Industrogradnje, TAB-a i Triglav osiguranja Trgovačkom sudu u Zagrebu radi sazivanja izvanredne skupštine TOZ Penkale. Galinec smatra da Lalić i Marković manipuliraju sazivanjem Skupštine TOZ Penkale na štetu te tvrtke jer je bila zakazana za kraj veljače ove godine, a otkazana nekoliko dana prije održavanja i odgođena za listopad.

Tihomir Lalić te Galinčeve optužbe smatra operativnim modelom kojim se Galinec služi već godinama. “Galinec je ovom prilikom ‘zaboravio’ napomenuti da je ovo rješenje Županijskog suda u Zagrebu, odnosno potencijalno otvaranje istrage, tek pravni lijek za kojim je on posegnuo, jer je o istom, ističem, istom slučaju Galinec podnio kaznenu prijavu početkom prošle godine”, tvrdi Lalić.

Dodaje da je po nalogu DORH-a provedena vrlo detaljna istraga nakon koje je ta kaznena prijava odbačena pa je istragu nastavio preko sudaca Županijskog suda, što je dopušteni pravi lijek u tim slučajevima. Što se tiče kaznene prijave za izvlačenje novca, Lalić tvrdi da je Galincu kao podloga za tu tezu poslužilo nepravomoćno rješenje Porezne uprave, koje je dobio na nelegalan način i na koje je uložena žalba. Lalić potvrđuje da postoji zahtjev da se sazove izvanredna skupština i da je točno je da je takav zahtjev predan Trgovačkom sudu, ali i da je to opet uobičajeno za Josipa Galinca, jer je jednak zahtjev za izvanrednom skupštinom predan i prošle godine, gotovo u isto vrijeme, negdje u ožujku ili travnju, i taj je zahtjev odbijen. Smatra da Galinec učestalim kaznenim prijavama i ostalim sudskim sporovima jednostavno želi paralizirati rad, kako bi se bavili drugim stvarima, a ne rješavanjem nagomilanih problema.

Koliko su burne bile te skupštine, pokazuje i prošla, održana 28. listopada 2014., kad je u prostorijama TOZ Penkale aktivirana dimna bomba. Policija još nije utvrdila tko je tu dimnu bombu podmetnuo, ali su dvojica članova Nadzornog odbora TOZ Penkale, Slokan Črt i Stojan Nikolić, dali ostavke. Stojan Nikolić je u svojoj ostavci javno rekao da je to učinio jer je onemogućen u radu, ali i zbog prijetnji.

Nikolić tvrdi da sukob oko prevlasti u TOZ Penkali postoji već dugo i da je, nakon što je postigao dogovor s Nenadom Markovićem, mislio da se dogovor može postići i s ostalim dioničarima. “Kad smo utvrdili da to nije moguće i da je, štoviše, sukob eskalirao čak dotle da se pale dimne bombe na skupštini, odlučili smo dati ostavke. Moj kolega to je učinio odmah, a ja sam još neko vrijeme komunicirao sa svim stranama. Ostavku sam dao nakon prijetnji koje mi je uputio Daniel Brol iz Ethemba Capitala”, izjavio je Stojan Nikolić. Dimna bomba na skupštini TOZ Penkale najavljuje moguću eskalaciju sukoba s elementima kriminalističkog trilera kojeg se ne bi posramili ni hollywoodski scenaristi. Kad je u pitanju zemljište u središtu Zagreba, koje nekomu može donijeti zaradu i do stotinu milijuna eura, očito se u borbi za takvu nekretninu ne biraju sredstva.