Stravični napad nožem na liječnicu u jednoj privatnoj ordinaciji u Virovitici pokazao je još jednom koliko su zaposleni u javnim službama izloženi nasilju i unatoč tome što su unazad četiri godine dobili status službene osobe te se prema Kaznenom zakonu napad na njih tretira kao kazneno djelo.
Napad od prošlog vikenda poziva na uzbunu tim više što je napadačica na liječnicu, inače njezina pacijentica, zaposlena kao tajnica u virovitičkoj srednjoj školi. Tako se uz pitanje zaštite liječnika od napada pacijenata ili članova njihovih obitelji otvara i drugo pitanje – kako je osoba koja je nožem izbola svoju liječnicu uopće mogla raditi u školi?! Odgovor na to pitanje pokušali smo dobiti u školi, no ravnatelj nije htio razgovarati o slučaju, već nas je uputio na policiju, piše Novi list.
Prema Studiji hrvatskog liječništva, anketnom istraživanju koje je Hrvatska liječnička komora (HLK) provela u svibnju 2022. godine, 28 posto liječnika ne osjeća se fizički sigurno na radnom mjestu, a 40 posto liječnika bilo je u zadnjih 12 mjeseci na radnom mjestu izloženo verbalnom vrijeđanju ili prijetnjama.
Pokazuje se da sustav kontrole ulaza u mnoge ustanove ne jamči poželjnu razinu sigurnosti. Nužno je stoga povećati mjere sigurnosti i istovremeno raditi na mehanizmima prevencije nasilja kako do njega uopće ne bi dolazilo. Bolnice i druge zdravstvene ustanove moraju biti sigurna mjesta, kako za pacijente tako i za zdravstvene djelatnike, poručuju iz Komore, gdje smatraju da bi se veću sigurnost liječnika i drugog osoblja u zdravstvu moglo povećati uvođenjem 24-satne zaštitarske službe, sustava tihog alarma i pojačanog videonadzora. Problem je, tvrde, i u nedosljednoj primjeni Kaznenog zakona.
“Državne institucije odgovorne za definiranje vrste kaznenog djela vrlo često nasilje spram liječnika ili drugih zdravstvenih djelatnika definiraju tek kao prekršaj, a ne kao kazneno djelo. Liječnička komora je u svakom takvom neodgovarajućem definiranju vrste kaznenog djela upozoravala nadležna državna tijela i tražila izmjenu klasifikacije djela iz prekršajnog u kazneno”, upozoravaju iz HLK-a. Na loš sustav sigurnosti upozoravaju i u Hrvatskom školskom sindikatu “Preporod”, gdje se čude što nema podataka o tome djeluju li uopće mjere ugrađene u Kazneni zakon.
“U ovoj zemlji ne postoji evaluacija, analiza učinaka pojedinih rješenja, pa ne znamo je li nakon izmjene KZ-a nasilje nad zaposlenima u porastu, stagnira ili je manje, kako bismo znali je li ta mjera djelotvorna”, zaključio je Željko Stipić, predsjednik Preporoda.
Komentari