Na Wall Streetu je u srijedu S&P 500 indeks snažno porastao, što se ponajviše zahvaljuje korekciji cijena dionica nakon šest dana pada, a ulagače je ohrabrio i pad prinosa na obveznice.

Dow Jones ojačao je 1,88 posto, na 29.683 boda, dok je S&P 500 porastao 1,97 posto, na 3.719 bodova, a Nasdaq indeks 2,05 posto, na 11.051 bod.

Nakon što je u utorak zaronio na najnižu razinu u gotovo dvije godine, S&P 500 jučer je porastao prvi put u posljednjih sedam trgovinskih dana.

To se zahvaljuje korekciji cijena dionica, kao i padu prinosa na obveznice drugi dan zaredom.

„Prinosi na dvogodišnje državne obveznice neprestano su rasli proteklih tjedana, a sada su pali dva dana zaredom, što je tržištu dionica omogućilo predah”, kaže Art Hogan, strateg u tvrtki B. Riley Wealth.

U svih 11 najvažnijih sektora S&P 500 indeksa cijene su dionica jučer porasle, a najviše u energetskom, 4,4 posto, što se zahvaljuje rastu cijena nafte.

Znatno su porasle i cijene dionica tehnoloških kompanija, kao što su Microsoft, Amazon i Meta Platforms, kojima odgovara okruženje s nižim troškovima zaduživanja.

No, dionica Applea pojeftinila je više od 1 posto, nakon vijesti da je taj tehnološki div odbacio planove o povećanju proizvodnje njegovog novog iPhonea u ovoj godini, s obzirom da nije došlo do takvog rasta potražnje kakav se očekivao.

Tako je jučer prekinut višednevni pad tržišta, koje je pod pritiskom strahovanja da će agresivno zaoštravanje monetarne politike američke središnje banke gurnuti gospodarstvo u recesiju.

Prošloga je tjedna Fed na trećoj sjednici zaredom povećao kamate za 0,75 postotnih bodova, u raspon od 3 do 3,25 posto, što je njihova najviša razina od 2008. godine.

A čelnici Feda poručuju da će i dalje povećavati cijenu novca kako bi spustili inflaciju s najviših razina u više od 40 godina.

Jučer je Raphael Bostic, predsjednik ogranka Feda u Atlanti, kazao kako podržava još jedno povećanje kamata za 0,75 postotnih bodova u studenom.

Charles Evans, predsjednik Feda u Chicagu, poručio je, pak, da će Fed vjerojatno postaviti kamate na razine na kojima bi trebale biti početkom iduće godine.

To će usporiti rast gospodarstva, a možda i izazvati dublju recesiju. Zbog toga je S&P 500 indeks od početka godine pao oko 22 posto.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer porasle. Londonski FTSE indeks ojačao je 0,30 posto, na 7.005 bodova, dok je frankfurtski DAX porastao 0,36 posto, na 12.183 boda, a pariški CAC 0,19 posto, na 5.765 bodova.

Azijske burze rastu prateći Wall Street

Na azijskim su burzama cijene dionica u četvrtak porasle, kao i na Wall Streetu dan prije, što se, među ostalim, zahvaljuje smanjenju troškova zaduživanja nakon poruke britanske središnje banke o intervencijama na tržištu obveznica.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u plusu oko 1 posto, pa se odmaknuo od najniže razine od travnja 2020. godine.

Pritom je na Tokijskoj burzi Nikkei indeks ojačao 1 posto, dok su cijene dionica u Šangaju, Hong Kongu, Južnoj Koreji i Australiji porasle između 0,3 i 2 posto.

Azijske ulagače ohrabrio je jučerašnji snažni skok cijena dionica na Wall Streetu. Dow Jones ojačao je 1,88 posto, dok je S&P 500 porastao 1,97, a Nasdaq indeks 2,05 posto.

Nakon što je u utorak zaronio na najnižu razinu u gotovo dvije godine, S&P 500 jučer je porastao prvi put u posljednjih sedam trgovinskih dana.

To se zahvaljuje korekciji cijena dionica, kao i padu prinosa na obveznice drugi dan zaredom.

„Prinosi na dvogodišnje državne obveznice neprestano su rasli proteklih tjedana, a sada su pali dva dana zaredom, što je tržištu dionica omogućilo predah”, kaže Art Hogan, strateg u tvrtki B. Riley Wealth.

Tako je jučer prekinut višednevni pad tržišta, koje je pod pritiskom strahovanja da će agresivno zaoštravanje monetarne politike američke središnje banke gurnuti gospodarstvo u recesiju.

Funta ponešto ojačala, dolar pao

Pozitivno je na tržišta utjecala i jučerašnja poruka britanske središnje banke (BoE) da će do sredine listopada otkupljivati državne dugove kako bi stabilizirala financijska tržišta i zaustavila pad funte, poljuljane najavom velikog zaduživanja države radi poticanja gospodarstva.

„Kada bi se poremećaji na tržištu nastavili ili čak pogoršali, to bi značilo veliki rizik za financijsku stabilnost Ujedinjenog Kraljevstva i dovelo bi do nepotrebnog pooštravanja uvjeta financiranja i smanjenja kreditnog toka realnom gospodarstvu”, priopćila je BoE.

Cij je otkupa obveznica normalizacija stanja na tržištu, poručili su. Prinosi na 30-godišnje britanske državne obveznice premašili su u srijedu ujutro pet posto po prvi puta od 2002., budući da su ulagači pokrenuli val prodaja nakon najave vlade o opsežnom zaduživanju. No, nakon najave središnje banke, prinosi su pali.

Ponešto se oporavila i britanska funta. Jutros se njezin tečaj kreće oko 1,0805 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosio 1,0635 dolara.

Dolar je oslabio i u odnosu na druge najvažnije svjetske valute, pa je njegova vrijednost skliznula s najviše razine u 20 godina.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 113,30 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 114,60 bodova.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 144,70 na 144,50 jena.

Američka je valuta oslabila i u odnosu na europsku, pa je cijena eura dosegnula 0,9685 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 0,9555 dolara.

Cijene su nafte, pak, pale, nakon jučerašnjeg snažnog rasta. Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je 0,52 posto, na 88,85 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,45 posto, na 81,80 dolara.