Zadovoljstvo komunikacijom Vlade i regionalne i lokalne samouprave i nužnost njezinog nastavka iskazani su u ponedjeljak u Požegi nakon 2. sjednice Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem, a ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac istaknula je da su od prethodnog sastanka u travnju udvostručena sredstva iz europskih fondova iz četiri operativna programa.

“Sada smo na 6,73 posto u odnosu na 2,5 milijarde eura koje planiramo do 2023. godine potrošiti za sve prioritete”, rekla je Žalac nakon sjednice Savjeta kojom je predsjedao premijer Andrej Plenković te navela kako je na sjednici dogovoreno i da se svim resorima u Vladi da uputa da kod natječaja koji se raspisuju u idućem razdoblju dodatni kriteriji bodovanja budu utvrđeni temeljem Sporazuma o partnerstvu RH s EU koji, kazala je, Hrvatskoj stvara preduvjete za dodatno bodovanje za nerazvijene dijelove Hrvatske.

Iduća sjednica Savjeta bit će u listopadu u Brodsko-posavskoj županiji, tema će biti prometna povezanost, a sastanci će se održavati četiri puta godišnje, navela je.

Istaknuvši važnost i nužnost redovite komunikacije i koordinacije za provođenje programa bitnih za ravnomjeran regionalni razvoj zemlje, Žalac je kazala kako će na taj način pružiti mogućnost da nagodinu, “kada krenemo planirati novu financijsku perspektivu, nemamo ovakvih problema kakve imamo sada, nego da imamo upravo onako isprogramirane operativne programe kako za europske fondove tako isto i za državni proračun prema potrebama sa terena”.

“Mislim da je ova poruka Vlade i našeg Savjeta za Slavoniju, Baranju i Srijem iznimno važna i mislim da su je svi članovi i Zajednice županija i predstavnici Udruge gradova te Udruge općina i sada članovi Savjeta objeručke prihvatili. Jer po prvi puta Vlada ovako komunicira s predstavnicima regionalne i lokalne razine”, kazala je.

Ministrica je navela i neke od najvažnijih projekata za svaku od pet slavonskih županija, a koje su na sastanku Savjeta istaknuli njihovi predstavnici.

Kod Osječko-baranjske županije to su višenamjenski hidrotehnički sustav za uređenje voda i zemljišta Osijek, brza cesta Varaždin-Koprivnica-Virovitica-Osijek-Ilok, izgradnja koridora Vc te rekonstrukcija eliktrifikacije željezničke pruge Osijek-Strizivojna-Vrpolje na ogranku koridora.

U Vukovarsko-srijemskoj županiji to su projekt agro-tehnološkog centra poduzetničke zone Vuka, izgradnja javnih sustava navodnjavanja Ervenica-Lipovac-Tovarnik, drvnotehnološki centar, istraživanje i eksploatacija geotermalnih izvora.

Virovitičko-podravska županija ističe izradu analize izvedivosti na pravcu Čvor Sveta Helena-Vrbovec-Bjelovar-Virovitica-granica Republike Mađarske, centar za istraživanje u mljekarstvu, tehnološko-inovacijski centar, sustav navodnjavanja i mrežu inkubatora.

U Požeško-slavonskoj županiji to su projekti brza cesta Požega-autocesta A3, spojna cesta Pakrac-Lipik-autocesta A3, akumulacija Kamenska, odmaralište Zvečevo, projekt “Svijet graševine”, centar kompetencija u poljoprivredi i prehrani.

Brodsko-posavska županija izdvaja regionalni centar za gospodarenje otpadom, izgradnju i opremanje zgrade veleučilišta u Slavonskom Brodu i studentskog doma, izgradnja lučke infrastrukture na području Luke Slavonski Brod, izgradnja nove zgrade Osnovne škole Milan Amruš u Slavonskom brodu i izgradnju i opremanje poduzetničkog centra.

Riječ je o projektima, kazala je Žalac, koje su naši župani izložili kao strateške razvojne projekte u narednom razdoblju u kojem su svi prihvatljivi za financiranje iz fondova EU.

Tolušić: Slavonija jednako poljoprivreda

Izrazivši također zadovoljstvo suradnjom Vlade i slavonskih županija, ministar poljoprivrede Tomislav Tolušić naglasio je važnost poljoprivrede za taj dio Hrvatske. “Slavonija jednako poljoprivreda”, rekao je te ustvrdio kako taj dio Hrvatske ne bi bio u današnjoj nepovoljnoj situaciji da se o njemu proteklih 20-ak godina vodila briga na način kako to čini sadašnja Vlada.

U tom kontekstu istaknuo je da se na sjednici Savjeta razgovaralo “o dva zakona važna za hrvatske poljoprivrednike” – zakonu o obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu i zakonu o poljoprivrednom zemljištu koji su, naveo je, upućeni u vladinu proceduru.

“Zakon o OPG-u prvi put definira što je to OPG i rješava probleme OPG-ovaca u kojima se nalaze zadnjih 10-ak godina, definira tko se zapravo uistinu profesionalno bavi poljoprivredom, a tko to radi kao nekakav hobi. Stvara se i okvir za donošenje zakona o poljoprivrednom zemljištu koji vraća nadležnost raspolaganja zemljištem općinama i gradovima”, kazao je Tolušić.

Osvrnuo se i na probleme hrvatskih stočara istaknuvši da će oni imati prioritet pri dodjeli poljoprivrednog zemljišta, ali se neće zaboraviti ni na dosadašnje zakupce.

“Sve u svemu neće se dogoditi čuda preko noći, ali jednim kontinuiranim radom Slavonija definitivno može biti u sredini, a nakon nekog dužeg razdoblja i u vrhu kada govorimo o hrvatskim regijama i županijama”, ocijenio je.

Ministar poljoprivrede poručio je da će također nastaviti s kontrolama korištenja poljoprivrednih poticaja i zemljišta u cilju “ne proganjanja nego pomaganja pravim poljoprivrednicima i njihovom razvoju”.

“Ne želimo financirati i davati poticaje onima koji varaju, onima koju lažno prikazuju svoje podatke i onima koji su dosad koristili poticaje i zemljišta na načine koji nisu dozvoljeni”, rekao je.

Župan Požeško-slavonske županije Alojz Tomašević također izražava zadovoljstvo suradnjom s Vladom te kaže da se do prije dvije do tri godine uopće nisu mogli naći s ministrima, a kamoli razgovarati o projektima. “Danas je obrnuti smjer”, rekao je.