Sara Lustig voditeljica je hrvatskoga izaslanstva pri Međunarodnom savezu za sjećanje na Holokaust (IHRA) i posebna savjetnica predsjednika Vlade Republike Hrvatske za pitanja Holokausta i suzbijanje antisemitizma.

Završila je studij engleskog jezika i psihologije, studij izdavaštva i intelektualnog vlasništva kao i studij ustavnog i međunarodnog humanitarnog prava te stekla praktično procesno iskustvo kao članica tima za obranu pred Međunarodnim kaznenim sudom za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Haagu.

OBJAVLJEN SADRŽAJ Evo što točno piše u Rezoluciji o genocidu u Jasenovcu

Rad u državnoj službi i diplomaciji Republike Hrvatske započela je u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, potom u Uredu predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, a nakon rada u Uredu Vijeća nacionalne sigurnosti, imenovana je i posebnom savjetnicom predsjednika Vlade Andreja Plenkovića.

Nakon što je dosadašnji ravnatelj JUSP Jasenovac zatražio razrješenje, ministrica Obuljen Koržinek je s datumom stupanja na dužnost 9. rujna imenovala vršiteljicom dužnosti ravnatelja Saru Lustig koja je međunarodno priznata stručnjakinja u suzbijanju globalnog antisemitizma i promicanju kulture sjećanja, a u tom području ostavila je prepoznatljiv trag obnašajući dužnost supredsjedateljice Međunarodnog saveza za sjećanje na Holokaust u razdoblju hrvatskog predsjedanja.

KRAJ SUDSKE SAGE Mrsić pobijedio Vidović Krišto u sporu oko izjava o Jasenovcu i Srbima u Hrvatskoj

 

Njezine temeljne zadaće u idućem razdoblju bit će analizirati i unaprijediti rad Ustanove, nastaviti povećavati broj posjetitelja, osobito mladih, implementirati suvremene komemorativne prakse te jačati suradnju sa sličnim memorijalnim centrima i muzejima diljem svijeta. Nadalje, nužno je provesti sve pripremne aktivnosti u okviru djelovanja JUSP Jasenovac radi obilježavanja 80. obljetnice proboja posljednjih zatočenika logora.

“Imenovanjem gospođe Lustig dajemo snažan poticaj razvijanju politika kulture sjećanja i provedbi dugoročnih ciljeva koje je zacrtalo hrvatsko predsjedanje IHRA-om. U okolnostima kada je broj preživjelih stradalnika Drugoga svjetskog rata sve manji, suočavanje s najmračnijim stranicama europske povijesti te skrb o budućnosti sjećanja i svijesti posebno su važni, osobito radi prenošenja povijesne istine budućim naraštajima”; navodi Ministarstvo kulture i medija.