Na Wall Streetu su u srijedu cijene dionica oštro pale, nakon što je američka središnja banka još jednom agresivno povećala kamatne stope, a njezin predsjednik Jerome Powell poručio da će kamate dosegnuti više razine nego što se prije očekivalo.

Dow Jones oslabio je 1,55 posto, na 32.147 bodova, dok je S&P 500 potonuo 2,50 posto, na 3.759 bodova, a Nasdaq indeks 3,36 posto, na 10.524 boda.

Čelnici Feda povećali su jučer, četvrtu sjednicu zaredom, ključne kamatne stope za agresivnih 0,75 postotnih bodova, u raspon od 3,75 do 4 posto, najvišu razinu od početka 2008. godine.

Tako brzo zaoštravanje monetarne politike ne pamti se od početka 1980.-ih godina, kada je inflacija bila isto toliko visoka kao sada.

Novo povećanje kamata se na tržištu očekivalo, kao i poruka iz priopćenja središnje banke da bi se ubuduće tempo povećanja cijene novca mogao usporiti.

Ulagači se, naime, nadaju da bi već na sjednici u prosincu Fed mogao ublažiti povećanje kamata na 0,50 postotnih bodova, a potom ih na početku iduće godine još koji put tek blago povećati.

Zahvaljujući tome, odmah nakon priopćenja Feda cijene su dionica porasle.

Međutim, tržište je oštro palo nakon konferencije za medije predsjednika Feda.

Powell je, doduše, potvrdio da bi na jednoj od idućih sjednica mogla započeti rasprava o usporavanju tempa povećanja kamata, ali da je još prerano za to te da su potrebni odlučnost i strpljenje da bi se suzbila inflacija.

“Preostaje nam još posla, a podaci objavljeni od naše prethodne sjednice sugeriraju da će konačna razina kamatnih stopa biti viša nego što se ranije očekivalo”, rekao je.

Prije ili kasnije Fed će, dakako, usporiti, a potom i završiti ciklus povećanja kamata, no pitanje je kada i na koju će razinu podići ključne kamatne stope.

Stoga tržište već dulje vrijeme ovisi o špekulacijama o tim pitanjima.

Jučer su bolji nego što se očekivalo podaci s američkog tržišta rada potvrdili da bi Fed trebao nastaviti zaoštravati monetarnu politiku.

Rast zaposlenosti i plaća, naime, podržava rast potrošnje, a to podržava inflaciju.

Prema izvješću agencije za zapošljavanje ADP, u listopadu je u privatnom sektoru broj zaposlenih porastao za 239.000, dok se očekivalo 195.000.

U petak će biti objavljeni službeni, ukupni podaci o zapošljavanju u listopadu, koji bi mogli znatno utjecati na smjer tržišta.

Nakon snažnog rasta u listopadu, burzovni indeksi na najvećoj svjetskoj burzi pali su u sva tri prva dana studenoga.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 0,58 posto, na 7.144 boda, dok je frankfurtski DAX skliznuo 0,61 posto, na 13.256 bodova, a pariški CAC 0,81 posto, na 6.276 bodova.

Azijske burze pale slijedeći trend Wall Streeta

Na azijskim su burzama u četvrtak cijene dionica pale, kao i na Wall Streetu dan prije, nakon poruka iz američke središnje banke da bi kamate mogle dosegnuti više razine nego što se očekivalo.

MSCI indeks azijsko-pacifičkih dionica, bez japanskih, bio je oko 7,00 sati u minusu 1,5 posto.

Pritom su cijene dionica u Šangaju, Australiji i Hong Kongu pale između 0,4 i 2,7 posto. U Južnoj Koreji su blago porasle, dok se u Japanu zbog praznika ne radi.

Azijske burze prate jučerašnji oštar pad Wall Streeta, pri čemu je Dow Jones skliznuo 1,55 posto, dok je S&P 500 potonuo 2,50, a Nasdaq indeks 3,36 posto.

Dolar ojačao, cijene nafte pale

A na valutnim je tržištima vrijednost dolara prema košarici valuta porasla nakon odluka i poruka Feda.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, kreće se oko 111,88 bodova, dok je jučer u ovo doba iznosio 111,33 boda.

Pritom je tečaj dolara prema japanskoj valuti skliznuo s jučerašnjih 147,40 na 147,25 jena.

No, američka je valuta ojačala u odnosu na europsku, pa je cijena eura skliznula na 0,9830 dolara, dok je jučer u ovo doba iznosila 0,9890 dolara.

Cijene su nafte, pak, pale. Cijena barela na londonskom tržištu skliznula je 0,36 posto, na 95,80 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 0,51 posto, na 89,55 dolara.